Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]

Časovna (vremenska) zona je deo površine Zemlje omeđen sa dva granična meridijana. Postoje 24 časovne zone zato što se Zemlja za 24 časa jedanput obrne oko svoje (zamišljene) ose koja spaja njen Severni i Južni pol. Časovna zona je, ustvari, pojas eliptičnog oblika, koji se pruža od Severnog do Južnog pola Zemlje. Svakoj časovoj zoni pripada po 15 stepeni geografske dužine. Početna (nulta) časovna zona nalazi se oko početnog (nultog) meridijana. Naziva se zapadnoevropska časovna zona. Istočno od nje je srednjoevropska časovna zona, koja se nalazi između 7°30` i 22°30` istočne geografska dužine (IGD). Središnji joj je meridijan 15°IGD. Istočno od nje je istočnoevropska časovna zona čiji je središnji meridijan 30°IGD. Bitno je ovo: kada se iz date časovne zone pređe u susednu časovnu zonu, koja se nalazi istočno od nje, nužno je kazaljku na satu pomeriti jedan čas napred (na primer, sa 12č na 13č). I obrnuto, kada se pređe u susednu časovnu zonu, koja se nalazi zapadno od zone u kojoj se nalazimo, potrebno je kazaljku na satu pomeriti jedan čas unazad (na primer, sa 12č na 11č).

Karta vremenskih zona svijeta (septembar 2011).

¹Grinički meridijan prolazi kroz griničku opservatoriju kraj Londona. U njemu se nalazi časovnik koji pokazuje tzv. svetsko ili griničko vreme.


Nekada su ljudi koristili Sunčevo vrijeme, pa se doba dana razlikovalo od grada do grada. S napretkom telekomunikacija i širenjem željeznice, rasla je potreba za univerzalnim rješenjem. Vremenske su zone djelomično riješile problem jer su zbog njih svi satovi u određenoj regiji podešeni na isto srednje Sunčevo vrijeme.

Granice vremenskih zona u pravilu leže na meridijanima geografske dužine koji su višekratnici 15º, pa razlika između susjednih vremenskih zona iznosi jedan sat. Ipak, ponegdje je razlika i drukčija. Osim toga, vremenske zone mogu imati prilično nepravilne oblike jer obično prate granice država ili drugih administrativnih područja.

Sve se vremenske zone definiraju u odnosu na Koordinirano svjetsko vrijeme (Coordinated Universal Time - UTC). Referentna tačka za vremenske zone je nulti meridijan (geografska dužina 000), koji prolazi kroz Kraljevski opservatorij na Greenwichu u Londonu ([1]). Zato se i danas često koristi pojam "srednje vrijeme po Greenwichu" (Greenwich Mean Time - GMT) - na primjer, koristi ga BBC - kao "osnovno vrijeme" na koje se odnose sva druga vremena. Ipak, UTC je službeni izraz, koji predstavlja kompromis između "atomskog" i "astronomskog" pristupa.

(Inače, čak i Greenwich ima "osnovno vrijeme" samo između 01:00 UTC zadnje nedjelje u oktobru i 01:00 UTC zadnje nedjelje u martu. Ostatak godine Greenwich ima lokalno vrijeme UTC+1, što je britansko ljetno vrijeme.)

Vrijeme svake lokacije daje se u odnosu na UTC. Na primjer:

  • Sarajevo: UTC+1 (npr. ako je 12:00 UTC, onda je 13:00 u Sarajevu)
  • Mumbai: UTC+5.5 (npr. ako je 13:00 UTC, onda je 18:30 u Mumbaju)
  • Tokio: UTC+9 (npr. ako je 11:00 UTC, onda je 20:00 u Tokiju)
  • Los Angeles: UTC-8 (npr. ako je 12:00 UTC, onda je 04:00 u Los Angelesu)
  • New York: UTC-5 (npr. ako je 11:00 UTC, onda je 06:00 u New Yorku)

Datum u vremenskoj zoni također ovisi o UTC. Na primjer:

  • Sarajevo: UTC+1 (npr. ako je 23:30 UTC, ponedjeljak, 15. marta, onda je u Sarajevu 00:30, utorak, 16. marta)
  • Auckland: UTC+12 (npr. ako je 21:00 UTC, srijeda, 31. juli, onda je u Aucklandu 09:00, četvrtak, 1. augusta)
  • New York: UTC-5 (npr. ako je 02:00 UTC, utorak, onda je u New Yorku 21:00, ponedjeljak)
  • Buenos Aires: UTC-4 (npr. ako je 03:00 UTC, subota, 23. augusta, onda je u Buenos Airesu 23:00, petak, 22. augusta)
  • Honolulu: UTC-10 (npr. ako je 06:00 UTC, ponedjeljak, 1. maja, onda je u Honolulu 20:00, nedjelja, 30. aprila)

Napomena: Izračun sati ovisi i o tome koristi li određena zona ljetno vrijeme.

Vremenske je zone izmislio Sanford Fleming zbog potrebe željezničkih kompanija da imaju isto lokalno vrijeme između željezničkih postaja. ([2] Arhivirano 2004-02-13 na Wayback Machine-u) Vremenske su zone prvi put uvedene 18. decembra 1883. godine, kad su željeznice SAD-a i Kanade prve uspostavile vremenske zone (četiri standardne kontinentalne vremenske zone Sjeverne Amerike. Tako više nije bilo zbrke, jer su nekad imali hiljade lokalnih vremena. Svjetsko uvođenje vremenskih zona nastupilo je sljedeće godine.