Splitsko-dalmatinska županija

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

• Gradovi:
  • Grad Hvar
  • Grad Imotski
  • Grad Kaštela
  • Grad Komiža
  • Grad Makarska
  • Grad Omiš
  • Grad Sinj
  • Grad Solin
  • Grad Split
  • Grad Stari Grad
  • Grad Supetar
  • Grad Trilj
  • Grad Trogir
  • Grad Vis
  • Grad Vrgorac
  • Grad Vrlika
• Općine:
  • Općina Baška Voda
  • Općina Bol
  • Općina Brela
  • Općina Cista Provo
  • Općina Dicmo (sjedište Kraj)
  • Općina Dugi Rat
  • Općina Dugopolje
  • Općina Gradac
  • Općina Hrvace
  • Općina Jelsa
  • Općina Klis
  • Općina Lećevica
  • Općina Lokvičići
  • Općina Lovreć
  • Općina Marina
  • Općina Milna
  • Općina Muć
  • Općina Nerežišća
  • Općina Okrug (sjedište Okrug Gornji)
  • Općina Otok
  • Općina Podbablje (sjedište Drum)
  • Općina Podgora
  • Općina Podstrana
  • Općina Postira
  • Općina Prgomet
  • Općina Primorski Dolac
  • Općina Proložac
  • Općina Pučišća
  • Općina Runovići
  • Općina Seget (sjedište Seget Donji)
  • Općina Selca
  • Općina Sućuraj
  • Općina Sutivan
  • Općina Šestanovac
  • Općina Šolta (sjedište Grohote)
  • Općina Tučepi
  • Općina Zadvarje
  • Općina Zagvozd
  • Općina Zmijavci

 

Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 423.407 stanovnika ( 10.9% ukupnog stanovništva Hrvatske - 2. najnaseljenija županija nakon grada Zagreba ) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 93 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 96,8%, Srbi 0,8%, Albanci 0,2%, Bošnjaci 0,2% i drugi.

Veći gradovi u unutrašnjosti su Sinj (11.500 u gradu i 23.452 u općini), Imotski (4.008) i Vrgorac (2.132). Osim najvećeg grada Splita (160.577 u gradu i 220.000 s Kaštelima i Solinom), obalni su gradovi Trogir (12.393), Omiš (5.985) i Makarska (12.809). Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (3.415) na Braču, Hvar (3.519) i Stari Grad (2.772) na Hvaru i Vis (1.582) i Komiža (1.261) na Visu.^[1]

Županijska skupština ima 51 predstavnika. Župan je Blaženko Boban.^[2]

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na otoku Braču.

Najvažnija privredna djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom kao županijskim središtem.

Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog razdoblja, baroka, prapovijesti, gotike i romantike Izdvaja se nematerijalna baština Sinjska alka,koja se trče već 300 godina u čast pobjede Sinjana nad Turcima.U Splitu se izdvaja stara jezgra Dioklecijanova palača,u Solinu stara Salona itd. Od početka čovječanstva ova županija je bila pogodno mjesto za život, što su i ljudi shvatili. Tokom stoljeća vlast se stalno mjenjala, pa su ovom županijom vladali i Mleci, Talijani, Austro-Ugarska Turci itd.

1. ↑ „Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.”. Državni zavod za statistiku. 22.09.2022. 
2. ↑ „Župan: Blaženko Boban”. Pristupljeno 28 septembar 2024.