Jezici Evrope

• kalmički

• čuvaški

• azerski
• gagauski
• turski

• krimski tatarski
• karačaj-Balkarski
• karaimski
• kazački
• kumički
• nogajski
• tatarski
• urumski

Baskijski jezik je izolirani jezik na sjeveru Pirinejskog poluotoka, i kao takav nije povezan s niti jednim od svih navedenih jezika.

Ugrofinski jezici su podporodica uraskih jezika.

• estonski
• finski
• mađarski
• ingrijski
• karelijski
• kantijski
• komski
• livonijski
• mansi
• marijski
• mordvinski
• permski
• sami jezici:

• inarski laponski
• kildinski laponski
• luleski laponski
• sjeverni laponski
• piteski laponski
• skoltski laponski
• južni laponski
• terski laponski
• umeski laponski

• udmurtski
• vepski
• võro
• votički

• abazinski
• abhaski
• adigejski
• kabardinski

• avarski
• bats
• čečenski
• darginski
• ingušetski
• lakski
• lezgijski
• tabasaranski
• cezijski
• udi

To jesemitski jezik koji se govori na Malti i povezan je s arapskim, ali se piše latiničnim pismom. Kao službeni jezik, njime govori najmanje stanovnika Evropske Unije.

• gruzijski
• lazijski
• mingrelijski
• svanski

Većina jezika Evrope su indoevropski jezici. Ova velika porodica jezika razvila se iz jezika koji se govorio tisućama godina prije, a stručno ga se naziva protoindoevropski jezik.

• kuronski
• latgalijski
• latvijski
• litvanski
• staropruski (izumro)
• žemaitski (po nekima je narječje litvanskog)

• kornijski - oživljen
• kambrijski - izumro
• bretonski
• velški

• irski
• manx
• škotski gelski

• zapadni (otočni) skandinavijski
  • islandski
  • ferojski
  • norn (izumro)
• istočni (kontinentalni) skandinavijski
  • danski
  • norveški (Norveški Bokmål)
  • švedski

• visokonjemački jezici
  • standardni njemački jezik (Hochdeutsch)
  • središnji njemački
    • istočni središnji njemački
    • zapadni središnji njemački
      • luksemburški
  • gornjonjemački
    • alemanski
      • alzaški
      • hutteritski ("Tirolski")
    • austro-bavarski
    • jidiš
• nisko frankonijski jezici
  • afrikaans
  • nizozemski
    • limburški
• niskonjemački jezici
  • zapadni niskonjemački
  • istočni niskonjemački
    • plautdietsch (mennonitski niskonjemački)
• anglo-frizijski jezici
  • frizijski
    • zapadni frizijski
    • saterlandski frizijski (istočni frizijski)
    • sjeverni frizijski
  • anglijski jezici
    • engleski
    • škotski engleski (scots)
    • zapadnoindijski engleski
    • yola (izumro u 19. stoljeću)
    • tok pisin
    • hiberno-engleski
    • shelta (pomješan s irskim)

• gotski (izumro)
• burgundijski (extinct)
• krimski gotski (izumro u 19. stoljeću])
• lombardijski (izumro)
• vandalski (izumro)

• Latinski

Romanski jezici su nastali iz vulgarnog latinskog jezika koji se govorio diljem Rimskog carstva.

• aragonski
• asturski
  • mirandski
• katalonski
  • istočni katalonski
    • alguerški
    • balearski
    • središnji katalonski
    • sjeverni katalonski
  • zapadni katalonski
    • sjeverozapadni katalonski
    • valencijski
• fala (Extremadura)
• galicijski
  • eonavijski (galicijsko narječje s tragovoma asturijskog)
• ladino
• mozarabski jezik (izumro)
• portugalski
• portuñol
• španjolski jezik
  • estramadurski jezik
  • aljama

• frankoprovansalski
• langue d'oïl
  • burgundijski
  • champenois
  • Franc-Comtois
  • francuski
    • belgijski francuski
    • švicarski francuski
  • gallo
  • lorrain
  • normanski
    • jèrriais
    • dgèrnésiais
  • pikardijski
  • Poitevin-Saintongeais
  • valonski
• okcitanski
  • gaskonjski
    • Aranese
  • Auvergnat
  • Languedocien
  • Limousin
  • provansalski
    • šuadit (judeo-provansalski) (izumro 1977)

• korzikanski
• dalmatski
  • istriotski
• talijanski
  • emilijano-romanjolo
  • judeotalijanski
  • ligurski
    • monegaški
  • lombardski
  • napuljski
  • pijemontski
• sardinski jezici
  • kampidanski
  • galurski
  • logudorski
  • sasarski
• sicilijanski
• venecijanski

• furlanski
• ladinski
• romanš

• rumunjski (dako-rumunjski)
• makedorumunjski jezik
• istrorumunjski
• meglenski

• češki
• kašupski
• poljski
• polapski (izumro)
• pomeranijski (izumro)
• slovinački
• lužičkosrpski
  • donjolužičkosrpski
  • gornjolužičkosrpski

• bjeloruski
• ruski
• rusinski
  • karpatski rusinski(rutenijski)
  • panonsko rusinski (rusnački)
• ukrajinski

• bugarski
• srpskohrvatski
• staroslavenski
• makedonski
• slovenski

Pisani sustav u Evropi temelji se na fonografsko-abecednom načelu. Njegov izvor je sjevernosemitski(2000-1700 pr.Kr.), zatim prenesen u Evropu preko Grka i od tamo predstavljen Rimljanima u 6. stoljeću pr.Kr. Latinski se alfabet razvio na nekoliko načina. U srednjem vijeku, karolinška minuskula bila je najvažnija varijacija latinskog pisma. Iz nje su se razvile dvije grane : gotička koja se upotrebljavala u Njemačkoj i talijansko-antičko-latinska koja se i danas upotrebljava. ( U Irskoj se upotrebljava i posebni irski tip.)

Neke nacije Evrope su i prije toga razvile svoja vlastita pisma, npr. Germani su upotrebljavali rune (3.do 17. st.).

Jezici po evropskim državama :

1. Albanija (7; ukupno 7): gegijski jezik (1,800.000; 2007.), toskijski jezik (2,900.000; 1989.), vlaški romski (60.000; 1991), makedorumunjski (10.000; Salminen 1993), srpski (točnije crnogorski koji još nije priznat; 297.000; 2007).), makedonski (150.000), grčki (60.000; 1989)^[2]

2. Andora (3; ukupno 5): katalonski (31.000; 1990.), francuski (2.400; 1986.), španjolski (24.600; 1986.)^[3].

3. Austrija (9; ukupno 20),

4. Belgija (10; ukupno 29),

5. Bjelorusija (2; ukupno 11),

Bosna i Hercegovina (4; ukupno 8),

Bugarska (11; ukupno 16),

Crna Gora (4; ukupno 4),

Češka (10; ukupno 20),

Danska (7; ukupno 13),

Estonija (2; ukupno 18),

Finska (12; ukupno 23),

Francuska (23; ukupno 62),

Gibraltar (2; ukupno 3),

Grčka (14; ukupno 24),

Hrvatska (7; ukupno 22),

Irska (5; ukupno 5),

Island (2; ukupno 2),

Italija (33; ukupno 42),

Kosovo (2; ukupno 5: albanski, srpskohrvatski, goranski, Balkanski gagauski turski ili turski, romski)

Latvija (5; ukupno 13),

Lihtenštajn (3; ukupno 4),

Litva (4; ukupno 12),

Luksemburg (3; ukupno 6),

Mađarska (9; ukupno 17),

Makedonija (9; ukupno 10),

Malta (4; ukupno 4),

Moldavija (5; ukupno 13),

Nizozemska (15; ukupno 38),

Norveška (10; ukupno 20),

Njemačka (27; ukupno 69),

Poljska (14; ukupno 20),

Portugal (8; ukupno 9),

Rumunjska (15; ukupno 23),

Rusija (evropska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123),

San Marino (2; ukupno 2),

Slovačka (10; ukupno 13),

Slovenija (4; ukupno 10),

Srbija (14; ukupno 21),

Španjolska (14; ukupnoo 21),

Švedska (12; ukupno 30),

Švicarska (12; ukupno 26),

Turska (evropska Turska 12, za jedan nije poznat nijedan govornika; cijela Turska 34, ukupno 45),

Ujedinjeno Kraljevstvo (12; ukupno 56),

Ukrajina (13; ukupno 42),

Vatikan (1; ukupno 1): talijanski; jedan je izumro: latinski.