Procesija divova i zmajeva

Procesijski divovi i zmajevi u Belgiji i Francuskoj
	Nematerijalna svjetska baština
Regija:	Evropa i Sjeverna Amerika
Godina upisa:	2008.
ID:	00153
Ugroženost:	-
Poveznica:	UNESCO

Procesije divova i zmajeva su serije narodnih običaja u obliku popularnih manifestacija i obrednih predstava koje se sastoje od procesija u kojima sudjeluju velike lutke koje predstavljaju likove divova, zmajeva, i životinja. Ovi likovi su se najprije pojavili tijekom gradskih vjerskih procesija na kraju 14. stoljeća u mnogim europskim gradovima, a danas su se održali kao simboli identiteta određenih belgijskih (Ath, Bruxelles, Dendermonde, Mechelen i Mons) i francuskih gradova (Cassel, Douai, Pézenas i Tarascon), gdje su još uvijek živa tradicija^[1]. Ove se procesije, u kojima se često miješaju vjerske i svjetovne ceremonije, razlikuju od grada do grada ali uvijek štuju točne rituale predstavljanja divova koji su povezani s poviješću, legendama ili svakodnevnim životom grada.

Sv. Juraj ubija zmaja tijekom Ducassea u Monsu u 19. st.

Procesijski divovi i zmajevi su modeli velikih dimenzija, te dosežu do 9 m visine i 350 kg težine. Predstavljaju mitske heroje ili životinje, suvremene lokalne, povijsne, biblijske ili legendarne osobe i događaje kao što su: Sveti Juraj ubija zmaja (Mons), legendarni konj Karla Velikog - Bayard (Dendermonde), te tata i mama Reuze, popularni obiteljski likovi (Cassel). Oni oživljavaju popularne festivale u kojima su središnji akteri barem jednom godišnje, kada je ujedno i svetkovina određenog lika. Tada se njima odigravaju povijesni prizori koje prate ples na ulicama, te zvuci fanfara i kostimiranih ljudi. Gomila prati povorku, a mnogi sudionici pomažu u pripremama u različitim fazama festivala. Izgradnja diva i njegovo održavanje zahtijevaju mjesece rada i narodne vještine raznih tehnika i materijala. Zbog zoga su procesijski divovi i zmajevi u Belgiji i Francuskoj postali nematerijalna svjetska baština Belgije i Francuske 2005., a 2008. godine upisani su na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi^[1].

Divovi Atha na Velikom trgu u Bruxellesu tijekom Svjetske izložbe 1935. god.

Iako ovim izrazima ne prijeti izravan nestanak, oni ipak pate od brojnih pritisaka kao što su velike promjene u gradskim središtima i povećanja turizma, što dovodi do popularizacije čime propada spontana priroda festivala^[1].

Festivali

U Belgiji postoji skoro 1.500 poznatih divovskih likova, od kojih je najstariji Golijat iz Nivellesa, koji je prvi put opisan 1457. godine. U Belgiji se nalazi i najveći div u Europi, Jean Turpin iz Nieuporta, koji ima više od 11 m visine. Najslavniji događaji koji uključuju divove u Belgiji su:

Ducasse u Athu, Hainaut (Valonija), koja je prvi put zabilježena 1399. god., a odigrava se nekoliko dana prije 8. rujna prema strogim pravilima tradicije.
Ducasse u Monsu ili Doudou (na slici desno) se odigrava tijekom vikenda za Sveto Trojstvo, a središnji događaj je prikaz bitke sv. Jurja i zmaja.
Meyboom ili „Brabantsko drvo radosti” je najstariji narodni običaj Bruxellesa, iz 1308. god., a odigrava se 9. kolovoza, na noć prije sv. Lovre, zaštitinika bratstva.
Ommegang u Termondeu se odigrava svakih 10 godina i u njoj se pronosi divovski konj, Bayard.
Ommegang u Mechelenu je poznati festival koji vuče korijene prije 1492. god., a odlikuje se paradom divovskih plovila kroz grad.

U Francuskoj su divovi simboli pokrajine Nord-Pas-de-Calais u kojoj je poznato više od 450 divova, najviše u područjima gdje žive Flamanci. Najpoznatiji su:

Reuze tata i Reuze mama iz Cassela koji se provode za pokladski karneval
Gayant divovi u Douaiju koji su poznati od 1530. god., a izvode se tijekom prvog vikenda poslije 5. lipnja.
Poulain iz Pézenasa se izvodi za sv. Blaža prije poklada, a središnji događaj je procesija kobile, simbola grada još od križarskih ratova.
Tarasque iz Tarascona, poznat i kao „slavlje zvjeri”, odigrava se tijekom druge nedjelje poslije Duhova, a poznat je od 1474. godine, iako se temelji na jako starom mitu o čudovišnom zmaju Tarasqueu, poznatom još od antike.

Gospodin i gospođa Golijat tijekom Ducassea u Athu 23. kolovoza 2008.
Konj Bayard tijekom Ommeganga u Termondeu
Reuze tata i Reuze mama iz Cassela
Gosp. i gđa. Gayant u Douaiju
Poulain iz Pezenasa
Stara razgednica s prizorom festivala Tarasque iz Tarascona

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 Processional giants and dragons in Belgium and France na UNESCO-vim službenim stranicama (en) Preuzeto 15. prosinca 2012.

Vanjske veze

Likovi i ulica (povijest divova sjeverne Francuske) (fr)
Udruga divova sjeverne Francuske (fr)

[UNESCO-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 Processional giants and dragons in Belgium and France na UNESCO-vim službenim stranicama (en) Preuzeto 15. prosinca 2012.

[1]

p r u Svjetska baština u Belgiji
	Historijski centar Bruggea • Grand Place u Bruxellesu • Građevine Victora Horte u Bruxellesu • Palača Stoclet u Bruxellesu • Flandrijski Beginaži (naselja beginskog sestrinstva) • Muzej Plantin-Moretus u Antwerpenu • Neolitski rudnik kremena Spiennes • Ustave na centralnom valonskom kanalu • Katedrala Notre-Dame u Tournaiju • Zvonici u Francuskoj i Belgiji¹⁾
	Belgijska nematerijalna svjetska baština Karneval Binche • Marševi u Regiji Sambre-Meuse • Houtem Jaarmarkt, godišnji stočni sajam u općini Sint-Lievens-Houtem • Krakelingen i Tonnekensbrand, festival kruha i vatre na kraju zime u Geraardsbergenu • Godišnjaci iz Leuvena • Procesije divova i zmajeva u Belgiji i Francuskoj¹⁾ • Procesija svete krvi u Bruggeu • Sokolarstvo²⁾ • Namursko nanadmetanje na štulama
¹⁾ Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske ²⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]

p r u Svjetska baština u Francuskoj
	Episkopalni grad Albi • Rimski i romanički spomenici u Arlesu • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu • Stara jezgra Avignona • 23 zvonika Beffroi¹⁾ • Gradsko središte Bordeauxa • Katedrala u Bourgesu • Canal du Midi • Utvrda Carcassonne i stari dio grada • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa • Dvorac Fontainebleau s parkom • Opatija Fontenay • Grande Île u Strasbourgu • Obnovljeno središte Le Havrea • Historijska mjesta u Lyonu • Mont Saint Michel i njegov zaljev • Katedrala Notre-Dame u Amiensu • Katedrala Notre-Dame u Chartresu • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu • Dolina Loire • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk • Pont du Gard • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici • Pireneji-Mont Perdu³⁾ • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa ²⁾ • Srednjevjekovni trgovački grad Provins • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli³⁾ • Vinogradsko područje Saint-Emiliona • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe • Obala Seine u Parizu • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju • Vaubanove utvrde • Versajski dvorac • Opatija Vézelay s brežuljkom • Prahistorijski lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier)
	Francuski prekomorski posjedi: Lagune Nove Kaledonije • Nacionalni park Réunion
	Francuska nematerijalna svjetska baština Alençonska čipka, vještina pravljenja • Aubussonska tapiserija • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta • Equitation, francuska škola jahanja • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje • Francuski gastronomski obrok • Francuska tradicija crtanja krovišta • Maloya • Procesija divova i zmajeva¹⁾ • Sokolarstvo ⁴⁾
¹⁾ Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske ²⁾ Zajedno sa 5 drugih alpskih zemalja ³⁾ Zajednička svjetska baština Francuske i Španije ⁴⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]