Ktesibije

Za lunarni krater, vidite članak Ctesibius (krater).

Ktesibije Aleksandrijski ili Ctesibius (grčki: Κτησίβιος) (285. pne.–222. pne.) je bio starogrčki izumitelj i matematičar iz Aleksandrije.^[1]

Napisao je prve rasprave o komprimiranom zraku i njegovoj upotrebi za sisaljke ili pumpe (pa čak i za top). Njega se smatra ocem pneumatike. Niti jedno njegovo djelo nije sačuvano, već o njemu saznajemo od drugih starogrčkih naučnika.

Ktesibije Aleksandrijski je vjerojatno bio prvi upravitelj Aleksandrijske knjižnice. Malo se zna o njegovom životu, a puno više o njegovim otkrićima. Zna se da je bio vrlo siromašan i da je počeo raditi kao brijač. Za vrijeme dok je radio kao brijač otkrio je, vrlo domišljato, ogledalo koje se lako namještalo sa protuutegom. Njegovo poznato otkriće su i hidraulike ili hidraulički instrument, za kojeg se smatra da je prethodnik modernih orgulja. Isto tako je vrlo poznat po svome vodenom satu ili klepsidri, koji je bio u upotrebi sve do 17. stoljeća, kada je nizozemski fizičar Christiaan Huygens otkrio sat sa njihalom. Opisao je prve sisaljke ili pumpe, koje su stvarale mlaz vode ili dizale vodu iz bunara. Njemu se pripisuje i otkriće sifona ili savijene U cijevi.

• Ancient Greek Scientists: Ctesibius Arhivirano 2009-01-08 na Wayback Machine-u
• Landels J.G.: "Engineering in the ancient world", 1978., publisher=Univ. of California Press
• Lloyd G.E.R.: "Greek science after Aristotle", 1973., publisher=Norton, New York
• Vitruvius [1] "The Ten Books on Architecture", 1914., publisher=Harvard University Press, Cambridge