Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]
Wikipedija

Mehmed-paša Sokolović: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Oznaka: dodana poveznica na razdvojbu
Redak 1:
{{točnost}}
{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir vojna osoba
|ime = Mehmed-paša Sokolović
Line 29 ⟶ 27:
}}
'''Mehmed-paša Sokolović''' ([[Sokolovići (Rudo, BiH)|Sokolovići]] kraj [[Rudo|Rudog]], [[1505.]] ili [[1506.]] – [[Istanbul]], [[11. listopada]] [[1579.]]), jedan je od velikih [[Bosna i Hercegovina|bosansko]]-[[Osmansko Carstvo|osmanskih]] [[Vojskovođa|vojskovođa]].<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57017 Sokolović, Mehmed-paša], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref>
 
Imao je značajnu ulogu u obnovi [[Autokefalna Crkva|autokefalnosti]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] 1557. godine, te je njen prvi [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarh]] bio Mehmed-pašin brat (ili bliski rođak) [[Makarije Sokolović]].
 
==Životopis==
[[File:Mehmet pasa bridge boat.jpg|thumb|lijevo|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u]]
[[File:Džamija Mehmed-paše Sokolovića (Rudo).jpg|thumb|lijevo|[[Džamija Mehmed-paše Sokolovića (Rudo)|Džamija]] u rodnim [[Sokolovići (Rudo, BiH)|Sokolovićima]] pokraj [[Rudo]]g]]
[[File:Sarajevo Kozija Cuprija.JPG|thumb|lijevo|[[Kozja ćuprija]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]]]
[[File:Sokullu Mehmed Paşa Türbesi.jpg|thumb|desno|Turbe Mehmed-paše Sokolovića u [[Istanbul]]u]]
Mehmed-paša Sokolović, kao dječak (prema jednom izvoru, kršteno mu je ime bilo Bajica), bio je od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1516. oduzet roditeljima u mjestu Sokolovići pokraj [[Rudo]]g. Odveden je u [[Edirne]], [[islam]]iziran, te školovan kao [[Janjičari|janjičar]].<ref>{{cite web |url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sokolovic-mehmed-pasa-sokollu-mehmet-pasa/|title=Sokolović, Mehmed-paša|publisher=leksikon.muzej-marindrzic.eu|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
Rodio se u selu [[Sokolovići (Rudo, BiH)|Sokolovići]]<ref name="Kocan">Kočan, Ismet (21 December 2005). [http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=16&status=jedna&datum=2006-02-03&feljton=4972 Mit i stvarnost - Mehmed-paša Sokolović]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Večernje Novosti Online.</ref> pored Višegrada kao dijete [[pravoslavlje|pravoslavnih]]<ref name="Kocan" /> roditelja. S 11 godina Sokolović je za osmansku državnu službu otet - kako je ostalo zapisano - "među Hrvatima".<ref>[[iarchive:suleimanthemagni001564mbp/page/n69 #stranica= 53|"Suleiman The Magnificent Sultan Of The East]]",
[[Harold Lamb|Harold Lamb,]]1951.
Mehmed-pašin otac Dimitrije postao je Džemaludin Sinan-beg. Ubrzo po dolasku Mehmed-pašinog oca u Istanbul, za njim je stigla i pašina majka koja se, kako je ostalo zabilježeno, zastidjela "kad je vidjela sjaj, dostojanstvo i veliku moć njenog sina", dok se sestra Mehmed-paše Sokolovića udala za Sinan-bega Boljevića, sandžak-bega Hercegovine i Bosne.<ref>{{cite web |url=https://www.danas.rs/kultura/sta-je-mit-a-sta-istorijske-cinjenice-u-slucaju-mehmed-pase-sokolovica/|title=Šta je mit, a šta istorijske činjenice u slučaju Mehmed paše Sokolovića|publisher=danas.rs|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
</ref> U osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu, prema uobičajenoj [[Janjičari|janjičarskoj]] praksi, podvrgnut je oštroj vojničkoj stezi i prešao je na [[islam]].
 
Mehmed-paša Sokolović se Istaknuo u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bitki]] (1526.) i [[Opsada Beča|opsadi Beča]] (1529.). U same vrhove osmanske hijerarhije ušao je nakon smrti utemeljitelja osmanske mornarice kapudan-paše Hajredina Barbarosse (1546.), kad ga je sultan [[Sulejman I.|Sulejman I. Veličanstveni]] imenovao njegovim nasljednikom na admiralskom položaju. U tri godine obnašanja te dužnosti utemeljio je osmanski mornarički arsenal. Nakon toga, povjeren mu je Rumelijski beglerbegluk, u doba kad je trebalo osvojiti temišvarski Banat (1551.–1552.). Sudjelovao je u pohodu protiv [[Perzija|Perzije]], te je zbog zasluga 1555. dobio položaj trećeg vezira, a 1561. drugog vezira, nakon što je ugušio pobunu princa Bajazita. Veliki vezir postao je 1565, u pripremi pohoda protiv [[Maksimilijan II.|Maksimilijana II.]], koji je zaustavljen kraj [[Siget]]a zbog dugotrajnogotpora snaga [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] (1566.). U toj opsadi umro je [[Sulejman I.|Sulejman I. Veličanstveni]], a Mehmed-paša Sokolović imao je odlučujući utjecaj u prijenosu vlasti na njegova sina i svojega tasta [[Selim II.|Selima II.]] (1566.–1574.). U tom je razdoblju Mehmed-paša Sokolović bio gotovo neograničeni gospodar [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Zahvaljujući njemu ublažene su posljedice poraza kraj Lepanta (1571.), jer je u godini dana uspio obnoviti osmansku mornaricu i diplomatskim umijećem stabilizirati granice.<ref>{{cite web |url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sokolovic-mehmed-pasa-sokollu-mehmet-pasa/|title=Sokolović, Mehmed-paša|publisher=leksikon.muzej-marindrzic.eu|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Učvrstio je osmansku vlast u [[Moldavija|Moldaviji]] i Vlaškoj, skršio pobunu u [[Jemen|Jemenu]] te osvojio [[Cipar]]. Premda je u [[Bitka kod Lepanta|pomorskoj bitki pokraj Lepanta]] 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]], za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]] da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem. Također je ojačao stegu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga.<ref name="HE"/> Manje uspješan bio je u provođenju unutarnjih promjena i prilagođavanju Carstva uvelike drukčijem svijetu druge polovine 16. st. Nakon dolaska na vlast sultana [[Murat III.|Murata III.]] (1574.–1596.), Mehmed-pašina je moć bila sve ograničenija. Ubijen je u svojem dvoru.<ref>{{cite web |url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sokolovic-mehmed-pasa-sokollu-mehmet-pasa/|title=Sokolović, Mehmed-paša|publisher=leksikon.muzej-marindrzic.eu|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
Istaknuvši se u ratovima s [[Ugarska|Ugarskom]] i [[Austrija|Austrijom]] ([[1526.]] – [[1533.]]), u vrijeme [[sultan]]a [[Sulejman I. Veličanstveni|Sulejmana I. Veličanstvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom [[saraj]]u. Već [[1543.]] bio je zapovjednik dvorske straže, a [[1546.]] biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za daljnje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni [[1555.]] godine dobiva položaj trećeg vezira. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. lipnja [[1565.]] godine postaje [[veliki vezir|velikim vezirom]].
 
Puna tri tjedna, koliko je trajala [[opsada Sigeta]] u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Sigetom]] [[6. rujna]] [[1566.]], janjičari nakon tri dana jurišem zauzimaju Siget. Zapovjednik branitelja, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] junački pogiba u posve beznadnom proboju iz tvrđave kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo izgleda za obranu. Mehmed-paša Sokolović glavu Zrinskoga šalje svom nećaku, [[budim]]skom namjesniku Gulabi-agi sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč]]a na carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Nakon izvršenog osvajanja Sigeta objavio je Mehmed-paša da je sultan Sulejman umro, te je odustao od nastavka planiranog pohoda na Beč.
[[File:Sokollu Mehmet Pasha Mosque Luleburgaz.JPG|thumb|Džamija Mehmed-paše Sokolovića u Lüleburgazu]]
Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i [[vakuf]]e širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio [[džamija|džamiju]]. Podigao je tri do pet mostova na prostoru [[Bosna|Bosne]] i jedan na prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]]: [[Most Mehmed-paše Sokolovića|most na Drini]] u Višegradu, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]], Vezirov most u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina|Drinu]] i [[Kozja ćuprija|Kozju ćupriju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. ▼
Za vladavine [[Selim II.|Selima II.]] samostalno Mehmed-paša Sokolović je samostalno vodio osmansku politiku. Učvrstio je osmansku vlast u Moldaviji i Vlaškoj, skršio pobunu u [[Jemen|Jemenu]] te osvojio [[Cipar]]. Premda je u [[Bitka kod Lepanta|pomorskoj bitci kraj Lepanta]] 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]], za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]] da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem. Također je ojačao stegu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga.<ref name="HE"/> U doba njegova vezirovanja na Porti je djelovalo i mnogo Hrvata, a hrvatski jezik bio je jedan od službenih jezika Osmanskoga Carstva.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/46352/ Sokolović, Mehmed-paša], [[Proleksis enciklopedija]], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref>
 
Najpoznatiji je [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] na Drini, središnji motiv romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosanskohercegovačkog pisca i [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed-paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni. Kao član vezirskog vijeća utjecao na odluku osmanske države da obnovi [[Peć]]ku patrijaršiju [[1557.]] godine. Na čelo patrijaršije postavljen je Makarije, koji se smatra rođakom Mehmed-paše. ▼
▲Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i [[vakuf]]e širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio [[džamija|džamiju]]. Podigao je tri do pet mostova na prostoru [[Bosna|Bosne]] i jedan na prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]]: [[Most Mehmed-paše Sokolovića|most na Drini]] u Višegradu, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]], Vezirov most u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina|Drinu]] i [[Kozja ćuprija|Kozju ćupriju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].
 
==Kontroverze==
▲Najpoznatiji je [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] na Drini, središnji motiv romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosanskohercegovačkog pisca i [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed-paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni. Kao član vezirskog vijeća utjecao na odluku osmanske države da obnovi [[Peć]]ku patrijaršiju [[1557.]] godine. Na čelo patrijaršije postavljen je Makarije, koji se smatra rođakom Mehmed-paše.
Postoji mišljenje da je veliki vezir Mehmed-paša Sokolović obnovio [[Srpska pravoslavna crkva|Pećku patrijašiju]] 1557. godine, što nije točno, jer je takve odluke mogao donositi samo sultan, u ovom slučaju sultan [[Sulejman I.|Sulejman I. Veličanstveni]], eventualno veliki vezir, ali to tada nije bio Mehmed-paša Sokolović. Obnova Pećke patrijaršije je bila tako velika državnička odluka da Mehmed-paša Sokolović nije mogao da je donese. Često se zaboravlja da je on u to doba bio samo rumelijski beglerbeg, komandant mornarice, treći vezir, a da će veliki vezir, drugi čovjek carstva, postati tek tijekom posljednje godine vladavine sultana Sulejmana I. Veličanstvenog, 1565. godine, dakle osam godina od obnavljanja Pećke patrijaršije. S druge strane, Mehmed-paša Sokolović i [[patrijarh]] [[Makarije Sokolović]] nisu bili braća, možda rođaci.<ref>{{cite web |url=https://www.danas.rs/kultura/sta-je-mit-a-sta-istorijske-cinjenice-u-slucaju-mehmed-pase-sokolovica/|title=Šta je mit, a šta istorijske činjenice u slučaju Mehmed paše Sokolovića|publisher=danas.rs|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
 
==Izvori==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Mehmed-paša_Sokolović"