Bugarska: razlika između inačica

| službeni_jezik = [[Bugarski jezik|bugarski]]<ref>{{cite web |title=Constitution of the Republic of Bulgaria |url=https://www.parliament.bg/en/const |website=National Assembly of the Republic of Bulgaria |access-date=30. Augustkolovoza 2020.}}</ref>

| površina = 110 910<ref name="Penin">{{cite book |last=Penin |first=Rumen |script-title=bg:Природна география на България |trans-title=Natural Geography of Bulgaria |publisher=Bulvest 2000 |page=18 |year=2007 |isbn=978-954-18-0546-6 |language=bg}}</ref>

| vode = 2,16<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html#bu |title=Field listing: Area |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]] |access-date=9. Octoberlistopada 2018. |archive-date=31. Januarysiječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140131115000/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html#bu |url-status=dead}}</ref>

| BDP_PKM = 103 705 milijardi $<ref name="IMFWEOBG">{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2021/October/weo-report?c=918,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2019&ey=2026&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1 |title=World Economic Outlook Database,February 2022 |publisher=International Monetary Fund |website=IMF.org |access-date=6. Februaryveljače 2022.}}</ref><ref name=eurogini>{{cite web |url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tessi190/default/table?lang=en |title=Gini coefficient of equivalised disposable income – EU-SILC survey |publisher=[[Eurostat]] |website=ec.europa.eu |access-date=21. Junelipnja 2022.}}</ref>

| BDP_PKM_per_capita_rang = 64.<ref name="UNHDR">{{cite book |title=Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene |date=15. Decemberprosinca 2020. |publisher=United Nations Development Programme |isbn=978-92-1-126442-5 |pages=343–346 |url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf |access-date=16. Decemberprosinca 2020.}}</ref>

Bugarska je [[Zemlje u razvoju|zemlja u razvoju]] s gospodarstvom [[Gospodarstvo Bugarske|višega srednjega dohotka]] i nalazi se na 56. mjestu prema [[HDI|indeksu ljudskog razvoja]]. Njezino [[tržišno gospodarstvo]] dio je [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenoga europskoga tržišta]] i uglavnom se temelji na uslugama, a zatim slijede industrija — posebice izgradnja strojeva i rudarstvo — te poljoprivreda. Rasprostranjena [[korupcija]] velik je društveno-gospodarski problem. Bugarska je rangirana kao najkorumpiranija zemlja [[Europska unija|Europske unije]] u 2018.<ref>{{Citiranje weba |title=Corruption Perceptions Index 2018 Executive Summary |url=https://www.transparency.org/files/content/pages/2018_CPI_Executive_Summary.pdf |access-date=10. veljače 2019. |publisher=[[Transparency International]] |page=12 |archive-date=9. listopada 2022. |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://www.transparency.org/files/content/pages/2018_CPI_Executive_Summary.pdf |url-status=dead}}</ref> Suočava se s demografskom krizom, godišnjim smanjenjem stanovništva koje traje od 1990. Trenutno broji otprilike sedam milijuna stanovnika, što je značajno smanjenje od vrhunca od gotovo devet milijuna koji je dosegnula 1988. godine. Bugarska je članica [[Europska unija|Europske unije]], [[NATO|NATO-]] a i [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], također je članica utemeljiteljica [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-a]] i triput je zauzela mjesto u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda]].

Ostaci [[Neandertalac|neandertalacaneandertalac]]a na tom području datiraju iz razdoblja prije oko 150 000 godina ili [[Srednji paleolitik|srednjeg paleolitika]] i neki su od najranijih tragova ljudske aktivnosti u zemljama moderne Bugarske.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Tillier |first=Anne-Marie |last2=Sirakov |first2=Nikolay |last3=Guadelli |first3=Aleta |last4=Fernandez |first4=Philippe |last5=Sirakova |first5=Svoboda |date=OctoberListopad 2017. |title=Evidence of Neanderthals in the Balkans: The infant radius from Kozarnika Cave (Bulgaria) |journal=Journal of Human Evolution |volume=111 |issue=111 |pages=54–62 |doi=10.1016/j.jhevol.2017.06.002 |pmid=28874274| issn=0047-2484}}</ref> Pronađeni ostaci ''[[Čovjek|Homo sapiensa]]'' datirani su na 47 000 godina pr. Kr. Ovi su ostaci najraniji dokaz migriranja modernih ljudi u Europu.<ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Fewlass, H, Talamo, S, Wacker, S, et. al |dateyear=2020 |title=A 14C chronology for the Middle to Upper Palaeolithic transition at Bacho Kiro Cave, Bulgaria |journal=Nature Ecology & Evolution |volume=4 |issue=6 |pages=794–801 |doi=10.1038/s41559-020-1136-3 |pmid=32393865}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa |vauthors=Hublin, J, Sirakov, N, Aldeias, V, et. al |dateyear=2020 |title=Initial Upper Palaeolithic ''Homo sapiens'' from Bacho Kiro Cave, Bulgaria |url=https://kar.kent.ac.uk/81524/1/Hublin%20et%20al%20_authors%20accepted.pdf |journal=Nature |volume=581 |issue=7808 |pages=299–302 |bibcode=2020Natur.581..299H |doi=10.1038/s41586-020-2259-z |pmid=32433609}}</ref> [[Karanovska kultura]] nastala je oko 6500 godina pr. Kr. i bila je jedno od nekoliko [[Mlađe kameno doba|neolitskih]] društava u regiji koja su razvila [[Poljoprivreda|poljoprivredu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Gimbutas|first=Marija A.|url={{Google books|SLACTsmH4aYC|page=29|plainurl=yes}}|title=The Gods and Goddesses of Old Europe: 7000 to 3500 BC Myths, Legends and Cult Images|publisher=University of California Press|year=1974|isbn=978-0520019959|pages=29–32}}</ref> [[Varnska kultura|Varnskoj kulturi]] iz [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (peto tisućljeće pr. Kr.) pripisuje se izum [[Zlatarstvo|metalurgije zlata]].<ref>{{Citiranje časopisa |last=Roberts |first=Benjamin W. |last2=Thornton |first2=Christopher P. |year=2009 |title=Development of metallurgy in Eurasia |url=https://www.academia.edu/371376 |journal=Antiquity |publisher=Department of Prehistory and Europe, [[British Museum]] |volume=83 |issue=322 |page=1015 |doi=10.1017/S0003598X00099312 |access-date=28. Julysrpnja 2018. |quote=In contrast, the earliest exploitation and working of gold occurs in the Balkans during the mid-fifth millennium BC, several centuries after the earliest known copper smelting. This is demonstrated most spectacularly in the various objects adorning the burials at Varna, Bulgaria (Renfrew 1986; Highamet al. 2007). In contrast, the earliest gold objects found in Southwest Asia date only to the beginning of the fourth millennium BC as at Nahal Qanah in Israel (Golden 2009), suggesting that gold exploitation may have been a Southeast European invention, albeit a short-lived one.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=de Laet|first=Sigfried J.|url={{Google books|BnY0KYbJC6wC|page=99|plainurl=yes}}|title=History of Humanity: From the Third Millennium to the Seventh Century BC|publisher=UNESCO / Routledge|year=1996|isbn=978-92-3-102811-3|page=99|quote=The first major gold-working centre was situated at the mouth of the Danube, on the shores of the Black Sea in Bulgaria}}</ref> [[Nekropola u Varni|Blago Varnske nekropole]] sadrži najstariji zlatni nakit na svijetu čija je približna starost preko 6000 godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grande|first=Lance|url={{Google books|RnE9Fa4pbn0C|page=292|plainurl=yes}}|title=Gems and Gemstones: Timeless Natural Beauty of the Mineral World|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-30511-0|page=292|quote=The oldest known gold jewelry in the world is from an archaeological site in Varna Necropolis, Bulgaria, and is over 6,000 years old (radiocarbon dated between 4,600 BC and 4,200 BC).}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|gFEARIQ6zYoC|page=39|plainurl=yes}}|title=The Lost World of Old Europe: The Danube Valley, 5000–3500 BC|publisher=Institute for the Study of the Ancient World|year=2010|isbn=978-0-691-14388-0|editor-last=Anthony|editor-first=David W.|pages=39, 201|quote=grave 43 at the Varna cemetery, the richest single grave from Old Europe, dated about 4600–4500 BC.|editor-last2=Chi|editor-first2=Jennifer}}</ref> Ovo je blago bilo dragocjeno otkriće koje je omogućilo razumijevanje društvene hijerarhije i stratifikacije u najranijim europskim društvima.<ref>{{Citiranje weba |title=The Gumelnita Culture |url=https://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121013045509/http://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm |archive-date=13. Octoberlistopada 2012. |access-date=4. Decemberprosinca 2011. |publisher=Government of France |quote=The Necropolis at Varna is an important site in understanding this culture.}}</ref><ref name="CENTCOM">{{Citiranje weba |date=DecemberProsinac 2011. |title=Bulgaria Factbook |url=http://www.centcom.mil/bulgaria/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/ |archive-date=18. Octoberlistopada 2011. |access-date=4. Octoberlistopada 2018. |publisher=United States Central Command}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Schoenberger|first=Erica|url={{Google books|TO5TBAAAQBAJ|page=81|plainurl=yes}}|title=Nature, Choice and Social Power|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-0-415-83386-8|page=81|quote=The graves at Varna range from poor to richly endowed, suggesting a rather high degree of social differentiation. Their discovery has led to a re-evaluation of the form of social organization characteristic of the Varna culture and of the onset of social stratification in Neolithic cultures.}}</ref>

[[Tračani]], jedna od tri primarne skupine predaka modernih [[Bugari|Bugara]], pojavili su se na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] nešto prije 12. stoljeća pr. Kr.{{Sfn|Crampton|1987}}<ref name="EBBulgars">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/topic/Bulgar |title=Bulgar |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Boardman|first=John|url={{Google books|vXljf8JqmkoC|page=53|plainurl=yes}}|title=The Cambridge Ancient History – part 1: The Prehistory of the Balkans, the Middle East and the Aegean World, Tenth to Eighth Centuries BC|last2=Edwards|first2=I.E.S.|last3=Sollberger|first3=E.|publisher=Cambridge University Press|year=1982|isbn=978-0521224963|volume=3|page=53|quote=Yet we cannot identify the Thracians at that remote period, because we do not know for certain whether the Thracian and Illyrian tribes had separated by then. It is safer to speak of Proto-Thracians from whom there developed in the Iron Age}}</ref> Istaknuli su se u [[Metalurgija|metalurgiji]] i imali su određen kulturni utjecaj na [[Stara Grčka|Antičke Grke]], koji su preuzeli su njih [[Orfej|Orfejeve]]eve i [[Dioniz|Dionizijeve]]ijeve kultove, ali nikad nisu razvili državni sustav vlasti, već su ostali na plemenskoj strukturi vladanja.<ref name="EBBalkans">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Balkans#ref476014 |title=Balkans |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John B. |last=Allcock |access-date=16. Augustkolovoza 2018.}}</ref> Perzijsko [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidsko Carstvo]] osvojilo je dijelove današnje Bugarske (osobito istočnu Bugarsku) u 6. stoljeću pr. Kr. i zadržalo je kontrolu nad regijom do [[Druga perzijska invazija Grčke|479. godine pr. Kr]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kidner|first=Frank|url={{Google books|1_E_CQAAQBAJ|page=57|plainurl=yes}}|title=Making Europe: The Story of the West|publisher=Cengage Learning|year=2013|isbn=978-1111841317|page=57}}</ref>{{Sfn|Roisman|2011}} Invazija je postala katalizator za jedinstvo Tračana, a većina njihovih plemena ujedinila se pod kraljem [[Teres I.|Teresom]] i formirala [[Odrisko kraljevstvo|Odrisko Kraljevstvo]] 470-ih godina pr. Kr.<ref name="EBBalkans" />{{Sfn|Roisman|2011}}<ref>{{Citiranje knjige |last=Nagle |first=D. Brendan |title=Readings in Greek History: Sources and Interpretations |publisher=Oxford University Press |year=2006 |isbn=978-0199978458 |page=230 |quote=However, one of the Thracian tribes, the Odrysians, succeeded in unifying the Thracians and creating a powerful state}}</ref> Ovo je kraljevstvo oslabio i natjerao u vazalstvo [[Filip II. Makedonski]] 341. pr. Kr.,<ref>{{Citiranje knjige|last=Ashley|first=James R.|url={{Google books|nTmXOFX-wioC|page=139|plainurl=yes}}|title=The Macedonian Empire: The Era of Warfare Under Philip II and Alexander the Great, 359–323 B.C|publisher=McFarland & Company, Inc.|year=1998|isbn=978-0786419180|pages=139–140}}</ref> a područje su napali [[Kelti]] u 3. stoljeću i ondje osnovali svoju državu s glavnim gradom [[Tilis|Tilisom]]om.<ref>{{Citiranje knjige|last=O Hogain|first=Daithi|url={{Google books|-yd1huHoXJwC|page=69|plainurl=yes}}|title=The Celts: A History|date=2002|publisher=The Boydell Press|isbn=978-0851159232|pages=69–71}}</ref> Područje Bugarske konačno postaje [[Tracija (rimska provincija)|provincija]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] 45. godine.<ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|lNV6-HsUppsC|page=55|plainurl=yes}}|title=The Oxford Encyclopedia of Ancient Greece and Rome|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0-19-517072-6|editor-last=Gagarin|editor-first=Michael|volume=1|page=55}}</ref>

Do kraja 1. stoljeća nove ere rimska je uprava uspostavljena nad cijelim Balkanskim poluotokom, a [[kršćanstvo]] se počelo širiti u regiji u 4. stoljeću.<ref name="EBBalkans"/> [[Gotska Biblija|Gotsku Bibliju]] — prvu knjigu na [[Germanski jezici|germanskom jeziku]] — stvorio je [[Goti|gotski]] biskup [[Wulfila|Ulfila]] u današnjoj sjevernoj Bugarskoj oko 381.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/biography/Ulfilas |title=Ulfilas |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=18. Augustkolovoza 2018.}}</ref> Regija je došla pod kontrolu [[Bizant|Bizanta]]a nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. godine. Bizant je vodio dugotrajni rat protiv Perzije i nije mogao obraniti svoje balkanske teritorije od barbarskih napada.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-beginnings-of-modern-Bulgaria |title=The Beginnings of Modern Bulgaria |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John D. |last=Bell |access-date=9. Octoberlistopada 2018.}}</ref> To je omogućilo Slavenima da kao pljačkaši uđu na Balkanski poluotok, prvenstveno kroz područje između rijeke Dunav i Balkanskih planina poznato kao [[Mezija]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Singleton|first=Fred|url={{Google books|qTLSZ3ucaZMC|page=13|plainurl=yes}}|title=A Short History of the Yugoslav Peoples|last2=Fred|first2=Singleton|publisher=Cambridge University Press|year=1985|isbn=9780521274852|pages=13–14}}</ref> Postupno je unutrašnjost poluotoka postala zemlja [[Sklavinija|Južnih Slavena]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Fouracre|first=Paul|url={{Google books|JcmwuoTsKO0C|page=524|plainurl=yes}}|title=The New Cambridge Medieval History: Volume 1, c. 500 – c. 700|last2=McKitterick|first2=Rosamond|last3=Reuter|first3=Timothy|last4=Abulafia|first4=David|last5=Luscombe|first5=David Edward|last6=Allmand|first6=C.T.|last7=Riley-Smith|first7=Jonathan|last8=Jones|first8=Michael|publisher=Cambridge University Press|year=1995|isbn=9780521362917|page=524}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Curta |first=Florin |url=https://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf |title=The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700 |dateyear=2001 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139428880 |pages=311–334 |access-date=20. Augustkolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326235159/http://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf |archive-date=26. Marchožujka 2016. |url-status=dead}}</ref> Slaveni su asimilirali djelomično [[Helenizam|helenizirane]], romanizirane i [[Trački Goti|gotizirane]] Tračane u ruralnim područjima.{{Sfn|MacDermott|1998}}<ref>{{Citiranje knjige |last=Detrez |first=Raymond |title=Historical Dictionary of Bulgaria |publisher=Rowman & Littlefield |year=2014 |isbn=978-1442241794 |page=5}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=The Blackwell Companion to Eastern Christianity |publisher=Wiley-Blackwell |year=2010 |isbn=978-1444333619 |editor-last=Parry |editor-first=Ken |page=48 |quote=The conquest of the Balkans and the rise of the Bulgarian Empire was not a disaster for the indigenous population and its material and spiritual culture. The settlers and the local Romanised or semi-Romanised Thraco-Illyrian Christians influenced each other's way of life and socio-economic organization, as well as each other's cultures, language and religious outlook.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Wolfram|first=Herwig|url={{Google books|xsQxcJvaLjAC|page=8|plainurl=yes}}|title=History of the Goths|publisher=University of California Press|year=1990|isbn=978-0520069831|page=8}}</ref>

Nedugo nakon slavenskog prodora, [[Mezija]] je ponovno napadnuta, ovaj put od strane [[Protobugari|Protobugara]] pod [[Kan (naslov)|kanom]] [[Asparuh|Asparuhom]]om.<ref>{{Citiranje knjige |last=Zlatarski |first=Vasil |url=http://macedonia.kroraina.com/vz1a/vz1a_b1_1.html |title=V. Zlatarski - Istorija 1A - b1 - 1 |publisher=Marin Drinov Publishing House |year=1938 |isbn=978-9544302986 |page=188 |language=bg |script-title=bg:История на Първото българско Царство. I. Епоха на хуно–българското надмощие (679–852) |trans-title=History of the First Bulgarian Empire. Period of Hunnic-Bulgarian domination (679–852) |access-date=23. Maysvibnja 2012.}}</ref> Njihova horda bila je ostatak [[Stara Velika Bugarska|stare Velike Bugarske]], izumrle plemenske konfederacije smještene sjeverno od Crnog mora u današnjoj Ukrajini i južnoj Rusiji. Asparuh je 680. godine napao bizantske teritorije u Meziji i pokorio tamošnja slavenska plemena.<ref name="EBBulgars"/> Mirovni ugovor s [[Bizant|Bizantskim Carstvom]] potpisan je 681. godine, označavajući utemeljenje [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog bugarskog carstva]]. Manjinski Protobugari činili su blisko povezanu vladajuću kastu.<ref name="fine">{{Citiranje knjige |last=Fine |first=John V.A. |url=https://books.google.com/books?id=Y0NBxG9Id58C&pg=PR4 |title=The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century |last2=Fine |first2=John Van Antwerp |publisher=University of Michigan Press |year=1991 |isbn=978-0472081493 |pages=68–70}}</ref>

Novi vladari koji su preuzimali vlast jačali su bugarsku državu tijekom 8. i 9. stoljeća. [[Krum]] je uveo pisani zakonik<ref>{{Citiranje knjige|last=Vlasto|first=Alexis P.|url={{Google books|fpVOAAAAIAAJ|page=157|plainurl=yes}}|title=The Entry of the Slavs Into Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs|publisher=Cambridge University Press|year=1970|isbn=978-0521074599|page=157}}</ref> i zaustavio veliki bizantski prodor u [[Bitka kod Pliske|bitci kod Pliske]], u kojoj je ubijen bizantski car [[Nikefor I.]]<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/biography/Krum |title=Krum |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref> [[Boris I.]] ukinuo je 864. godine [[poganstvo]] u korist [[Pravoslavna crkva|istočnog pravoslavnog kršćanstva]]. [[Pokrštavanje Bugarske|Pokrštavanje]] je pratilo bizantsko priznanje [[Bugarska pravoslavna Crkva|bugarske crkve]]<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-first-Bulgarian-empire#ref42725 |title=The Spread of Christianity |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John D. |last=Bell |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref> i prihvaćanje [[Ćirilica|ćirilice]], razvijene u glavnom gradu [[Veliki Preslav|Preslavu]].{{Sfn|Crampton|2007}} Zajednički jezik, vjera i pismo ojačali su središnju vlast i postupno stopili Slavene i Protobugare u jedinstveni narod koji govori jednim [[Slavenski jezici|slavenskim jezikom]].<ref name="EB">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-first-Bulgarian-empire#ref42726 |title=Reign of Simeon I |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John D. |last=Bell |access-date=28. Julysrpnja 2018. |quote=Bulgaria's conversion had a political dimension, for it contributed both to the growth of central authority and to the merging of Bulgars and Slavs into a unified Bulgarian people.}}</ref>{{Sfn|Crampton|2007}} Zlatno doba započelo je tijekom 34-godišnje vladavine [[Simeon|Simeona Velikog]], pod čijom je vlašću država dosegla najveće teritorijalno proširenje.{{Sfn|The First Golden Age}}

Nakon Simeonove smrti, Bugarska je oslabljena ratovima s [[Mađari|Mađarima]]ma i [[Pečenezi|Pečenezima]]ma i širenjem [[Bogumilstvo|bogumilske hereze]].<ref name="EB" /><ref>{{cite book |last=Browning |first=Robert |title=Byzantium and Bulgaria |year=1975 |publisher=Temple Smith |pages=[https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194 194–195] |isbn=978-0520026704 |url=https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194}}</ref> Grad Preslav u konačnici je zauzela bizantska vojska 971. godine nakon uzastopnih [[Kijevska Rus'|ruskih]] i bizantskih invazija.<ref name="EB" /> Carstvo se nakratko oporavilo od napada pod [[Samuilo|Samuilom]]m,<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/biography/Samuel-tsar-of-western-Bulgaria |title=Samuel |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=20. Januarysiječnja 2012.}}</ref> no bizantski car [[Bazilije II.|Bazilije II]] porazio je bugarsku vojsku kod [[Bitka kod Kleidiona|Ključa]] 1014. godine. Samuilo je umro ubrzo nakon bitke,<ref>{{Citiranje knjige |last=Scylitzae |first=Ioannis |title=Synopsis Historiarum |work=Corpus Fontium Byzantiae Historiae |publisher=De Gruyter |year=1973 |isbn=978-3-11-002285-8 |page=457}}</ref> a 1018. Bizant je u potpunosti osvojio Prvo bugarsko carstvo.{{Sfn|Crampton|1987}} Nakon osvajanja, Bazilije II je spriječio pobune zadržavši vlast lokalnog plemstva, integrirajući ih u bizantsku birokraciju i aristokraciju i oslobodivši njihove zemlje obveze plaćanja poreza u zlatu, dopuštajući umjesto toga porez u naturi.<ref name="Averil">{{Citiranje knjige |last=Cameron |first=Averil |url=https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came |title=The Byzantines |publisher=Blackwell Publishing |year=2006 |isbn=978-1-4051-9833-2 |page=[https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came/page/n186 170] |url-access=limited}}</ref><ref name="Ostrog">{{Citiranje knjige |last=Ostrogorsky |first=Georgije |url=https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311 |title=History of the Byzantine State |publisher=Rutgers University Press |year=1969 |isbn=978-0813511986 |page=[https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311 311]}}</ref> [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska patrijaršija]] svedena je na [[Ohridska arhiepiskopija|arhiepiskopiju]], ali je zadržala svoj [[Autokefalnost|autokefalni status]] i svoje [[Dijeceza|biskupije]].<ref name="Ostrog" /><ref name="Averil" />

Bizantska unutarnja politika promijenila se nakon Bazilijeve smrti kada je izbio niz neuspješnih pobuna, a najveću je predvodio [[Petar Deljan]]. Autoritet Carstva opao je nakon katastrofalnog vojnog [[Bitka kod Manzikerta|poraza kod Manzikerta]] protiv [[Seldžuci|seldžučkih]] osvajača, a dodatno su ga potresli [[križarski ratovi]]. Time su spriječeni bizantski pokušaji [[helenizacija|helenizacije]] i stvoreno je plodno tlo za daljnji ustanak. Godine 1185. plemići iz [[Asenovci|dinastije Asen]] [[Ivan Asen I.]] i Petar IV . organizirali su veliki ustanak i uspjeli ponovno uspostaviti bugarsku državu. Ivan Asen i Petar postavili su temelje Drugog bugarskog carstva s prijestolnicom u [[Veliko Trnovo|Trnovu]].<ref name="EBSecondEmpire">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-second-Bulgarian-empire |title=Bulgaria – Second Bulgarian Empire |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John D. |last=Bell |access-date=27. Julysrpnja 2018.}}</ref>

[[Kalojan]], treći od asenskih monarha, proširio je svoju vlast na [[Beograd]] i [[Ohrid]]. Priznao je duhovno vrhovništvo [[Papa|pape]] i primio kraljevsku krunu od [[Papinski legat|papinskog legata]].<ref name="EB1911">Chisholm, Hugh, ur. 1911. Encyclopædia Britannica Eleventh Edition 11th izdanje. Cambridge University Press</ref> Carstvo je dosegnulo svoj zenit pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.), kada su se njegove granice proširile do obala [[Albanija|Albanije]], Srbije i [[Epir|Epira]]a, dok su trgovina i kultura cvjetali.<ref name="EB1911" /><ref name="EBSecondEmpire"/> Vladavina Ivana Asena također je obilježena odmakom od Rima u vjerskim pitanjima.{{Sfn|Crampton|1987}}

Bizantinci su najprije 1340-ih zaposlili Osmanlije kao plaćenike, koji su kasnije sami postali osvajači.<ref name="Ottoman rule"/> Sultan [[Murat I.]] osvojio je [[Edirne|Adrijanopol]] od Bizanta 1362.; [[Sofija]] je pala 1382., a nakon [[Šumen|nje Shumen]] 1388.<ref name="Ottoman rule" /> Osmansko Carstvo završilo je osvajanje bugarskih zemalja 1393. godine kada je Trnovo opljačkano nakon tromjesečne opsade i [[Bitka kod Nikopolja|bitke kod Nikopolja]] koja je dovela do pada Vidinskog carstva 1396. godine. [[Sozopol]] je bio posljednje bugarsko naselje koje je palo 1453.<ref>{{Citiranje weba |last=Guineva |first=Maria |date=10. Octoberlistopada 2011. |title=Old Town Sozopol – Bulgaria's 'Rescued' Miracle and Its Modern Day Saviors |url=https://www.novinite.com/articles/132804/ |access-date=16. Novemberstudenoga 2018. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarsko plemstvo je eliminirano, a seljaštvo je [[Kmetstvo|porobljeno]] od osmanskih gospodara,<ref name="Ottoman rule">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-second-Bulgarian-empire#ref42728 |title=Bulgaria – Ottoman rule |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John D. |last=Bell |access-date=21. Decemberprosinca 2011. |quote=The Bulgarian nobility was destroyed—its members either perished, fled, or accepted Islam and Turkicization—and the peasantry was enserfed to Turkish masters.}}</ref> dok je velik dio obrazovanog svećenstva pobjegao u druge zemlje.<ref name="Jireček">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref>

Kako je osmanska moć počela slabiti, [[Habsburška Monarhija]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] vidjele su bugarske kršćane kao moguće saveznike. [[Habsburška Monarhija|Austrijanci]] su prvo podržali [[Prvi Trnovski ustanak|ustanak u Trnovu 1598.]], zatim [[Drugi Trnovski ustanak|drugi 1686.]], [[Čiprovački ustanak]] 1688. i konačno [[Karpoševa buna|Karpoševu pobunu]] 1689.<ref name="Decline">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-second-Bulgarian-empire#ref42731 |title=Bulgaria – Ottoman administration |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John D. |last=Bell |access-date=20. Octoberlistopada 2012.}}</ref> [[Rusko Carstvo|Rusko se Carstvo]] također nametnulo kao zaštitnik kršćana u osmanskim zemljama [[Kučuk-Kajnardžijski mir|sporazumom iz Küçük Kaynarca]] 1774.<ref name="Decline" />

Zapadnoeuropsko [[prosvjetiteljstvo]] u 18. stoljeću utjecalo je na početak [[Bugarski narodni preporod|bugarskoga nacionalnoga preporoda]].<ref name="Ottoman rule"/> Obnovila je nacionalnu svijest i dala ideološku podlogu oslobodilačkoj borbi, što je rezultiralo Travanjskim ustankom 1876. godine. Dok su osmanske vlasti gušile pobunu, ubijeno je do 30 000 Bugara. Masakri su potaknuli [[Velesila|velike sile]] na djelovanje.{{Sfn|The Final Move to Independence}} Sazvali su [[Carigradske konferencije|Carigradsku konferenciju]] 1876., ali njihove je odluke Osmansko Carstvo odbacilo. To je omogućilo [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] traženje vojnoga rješenja bez opasnosti od sukoba s drugim velikim silama, kao što se dogodilo u [[Krimski rat|Krimskom ratu]].{{Sfn|The Final Move to Independence}} Godine 1877. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusija je objavila rat]] Osmanlijama i porazila ih uz pomoć [[Opalčenci|bugarskih pobunjenika]], posebno tijekom ključne [[Bitka na prijevoju Šipka|bitke na prijevoju Šipka]] koja je osigurala ruski nadzor nad glavnom cestom prema [[Carigrad|Carigradu]]u.<ref>{{Citiranje weba |date=3. Marchožujka 2011. |title=Reminiscence from Days of Liberation* |url=http://novinite.com/view_news.php?id=125840 |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Shipka-Pass |title=Shipka Pass |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=18. Augustkolovoza 2018.}}</ref>

[[Rusko Carstvo|Rusija]] i [[Osmansko Carstvo]] potpisali su 3. ožujka 1878. godine [[Sanstefanski mir]]. Trebalo je uspostaviti autonomnu bugarsku kneževinu koja obuhvaća [[Mezija|Meziju]], [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] i [[Tracija (regija)|Trakiju]], otprilike na teritorijima [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugoga bugarskoga carstva]],{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Blamires|first=Cyprian|url={{Google books|jR98-nvD2rZSVau4C|page=107|plainurl=yes}}|title=World Fascism: A Historical Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2006|isbn=978-1576079409|page=107|quote=The "Greater Bulgaria" re-established in March 1878 on the lines of the medieval Bulgarian empire after liberation from Turkish rule did not last long.|url-status=dead}}</ref> i ovaj se dan danas slavi državni praznik [[Dan oslobođenja (Bugarska)|Dan nacionalnoga oslobođenja]].<ref>{{Citiranje weba |date=3. Marchožujka 2017. |title=On March 3 Bulgaria celebrates National Liberation Day |url=http://bnr.bg/en/post/100803129/on-march-3-bulgaria-celebrates-national-liberation-day |access-date=24. Februaryveljače 2019. |website=Radio Bulgaria}}</ref> Ostale su [[Velesila|velike sile]] odmah odbacile ugovor iz straha da bi tako velika država na [[Jugoistočna Europa|jugoistoku Europe]] mogla ugroziti njihove interese. Zamijenjen je [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskim ugovorom]], potpisanim 13. srpnja. Njime je predviđena mnogo manja država, [[Kneževina Bugarska]], koja se sastoji samo od Mezije i okolice [[Sofija|Sofije]], ostavljajući veliki dio etničkih Bugara izvan novoosnovane države.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="BBCProfile">{{Citiranje novina |date=6. Maysvibnja 2010. |title=Timeline: Bulgaria – A chronology of key events |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1061402.stm |access-date=20. Decemberprosinca 2011.}}</ref> To je značajno pridonijelo bugarskom vojnom pristupu vanjskim poslovima tijekom prve polovice 20. stoljeća.{{Sfn|Historical Setting}}

Bugarska je kneževina pobijedila [[Srpsko-bugarski rat 1885.|u ratu protiv Srbije]] i pripojila poluautonomno osmansko područje [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]] 1885., koje se kasnije proglasilo neovisnom državom 5. listopada 1908.{{Sfn|Crampton|2007}} U godinama nakon neovisnosti, Bugarska je jačala svoju vojnu moć i često se nazivala „balkanskom [[Pruska|Pruskom]] ”.<ref>{{Citiranje knjige|last=Pinon|first=Rene|url={{Google books|xL9DAAAAYAAJ|page=411|plainurl=yes}}|title=L'Europe et la Jeune Turquie: Les Aspects Nouveaux de la Question d'Orient|publisher=Perrin et cie|year=1913|isbn=978-1-144-41381-9|page=411|language=fr|trans-title=Europe and Young Turkey: The new aspects of the Eastern Question|quote=On a dit souvent de la Bulgarie qu'elle est la Prusse des Balkans}}</ref> Sudjelovala je u tri uzastopna sukoba između 1912. i 1918., dva [[Balkanski ratovi|balkanska rata]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Nakon teškoga poraza u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]], Bugarska se opet našla na strani gubitnika kao posljedica saveza sa [[Centralne sile|Središnjim silama]] u Prvom svjetskom ratu. Unatoč tome što je unovačila više od četvrtinu svoga stanovništva i stvorila vojsku od 1 200 000 vojnika,<ref>{{Citiranje knjige|last=Tucker|first=Spencer C|url={{Google books|EHI3PCjDtsUC|page=173|plainurl=yes}}|title=The European Powers in the First World War: An Encyclopedia|last2=Wood|first2=Laura|publisher=Taylor & Francis|year=1996|isbn=978-0815303992|page=173}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Broadberry |first=Stephen |last2=Klein |first2=Alexander |date=8. Februaryveljače 2008. |title=Aggregate and Per Capita GDP in Europe, 1870–2000: Continental, Regional and National Data with Changing Boundaries |url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120622094503/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf |archive-date=22. Junelipnja 2012. |access-date=24. Maysvibnja 2012. |publisher=[[Centre for Economic Policy Research]] |page=18}}</ref> nakon početnih vojnih uspjeha u nekoliko odlučujućih pobjeda kod [[Bitka kod Doirana (1917.)|Doirana]] i [[Bitka za Monastir (1917.)|Monastira]], država je kapitulirala 1918. godine. Rat je rezultirao značajnim teritorijalnim gubicima i smrću 87 500 vojnika.<ref>{{Citiranje weba |title=WWI Casualty and Death Tables |url=https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161003230916/https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html |archive-date=3. Octoberlistopada 2016. |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=PBS}}</ref> Više od 253 000 izbjeglica s izgubljenih teritorija [[Useljeništvo|uselilo]] se je u Bugarsku od 1912. do 1929.,<ref>{{Citiranje časopisa |last=Mintchev |first=Veselin |date=OctoberListopad 1999. |title=External Migration in Bulgaria |url=http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB |url-status=dead |journal=South-East Europe Review |issue=3/99 |page=124 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130117012418/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB |archive-date=17. Januarysiječnja 2013. |access-date=6. Augustkolovoza 2018.}}</ref> što je dodatno opteretilo već uništeno nacionalno gospodarstvo.<ref>{{Citiranje knjige|last=Chenoweth|first=Erica|url={{Google books|JyD_AmGnu34C|page=129|plainurl=yes}}|title=Rethinking Violence: States and Non-State Actors in Conflict|publisher=Belfer Center for Science and International Affairs|year=2010|isbn=978-0-262-01420-5|page=129}}</ref>

[[Bugarski državni udar 1944.|Ljevičarski državni udar]] 9. rujna 1944. doveo je do ukidanja monarhije i pogubljenja oko 1000 – 3000 disidenata, vojnika i članova bivše kraljevske elite,<ref>{{Citiranje knjige |last=Valentino |first=Benjamin A. |url=https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale |title=Final Solutions: Mass Killing and Genocide in the Twentieth Century |publisher=Cornell University Press |year=2005 |isbn=978-0-8014-3965-0 |pages=[https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale/page/91 91]–151 |url-access=limited}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Stankova|first=Marietta|url={{Google books|y7G2BgAAQBAJ|page=99|plainurl=yes}}|title=Bulgaria in British Foreign Policy, 1943–1949|publisher=Anthem Press|year=2015|isbn=978-1-78308-430-2|page=99}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Neuburger|first=Mary C.|url={{Google books|E7JDJzogCHMC|page=162|plainurl=yes}}|title=Balkan Smoke: Tobacco and the Making of Modern Bulgaria|publisher=Cornell University Press|year=2013|isbn=978-0-8014-5084-6|page=162}}</ref> no tek je 1946. nakon referenduma uspostavljena [[Jednostranački sustav|jednostranačka]] [[narodna republika]].{{Sfn|Crampton|2005}} Bugarska je pala pod sovjetsku sferu utjecaja predvođena [[Georgi Dimitrov|Georgijem Dimitrovim]] (1946. – 1949.), koji je uspostavio represivnu [[Staljinizam|staljinističku]] državu i pokrenuo brzu [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]].{{Sfn|The Soviet Occupation}} Do sredine pedesetih, životni standard je porastao, a politička represija popustila.{{Sfn|Domestic Policy and Its Results}}{{Sfn|After Stalin}} U [[Plansko gospodarstvo|planskoj ekonomiji]] sovjetskog stila pojavile su se neke eksperimentalne tržišno orijentirane politike pod [[Todor Živkov|Todorom Živkovom]] (1954. – 1989.).{{Sfn|The Economy}} U usporedbi s ratnim razinama, nacionalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] peterostruko se povećao, a BDP po stanovniku učetverostručio se do osamdesetih,<ref>{{Citiranje weba |last=Stephen Broadberry |last2=Alexander Klein |date=27. Octoberlistopada 2011. |title=Aggregate and per capita GDP in Europe, 1870–2000 |url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130530083710/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf |archive-date=30. Maysvibnja 2013. |access-date=12. Julysrpnja 2013. |pages=23, 27}}</ref> iako su se 1960., 1977. i 1980 dogodili ozbiljne epizode povećanja javnoga duga.<ref>{{Citiranje knjige |last=Vachkov |first=Daniel |title=Българският външен дълг 1944–1989: Банкрутът на комунистическата икономика |last2=Ivanov |first2=Martin |publisher=Siela |year=2008 |isbn=978-9542803072 |pages=103, 153, 191 |trans-title=Bulgarian Foreign Debt 1944–1989}}</ref> Živkovljeva kći [[Ljudmila Živkova|Ljudmila]] ojačala je nacionalni ponos promicanjem bugarske baštine, kulture i umjetnosti diljem svijeta.{{Sfn|The Political Atmosphere in the 1970s}} Suočena s padom rodnosti među etničkom bugarskom većinom, Živkovljeva vlada je 1984. prisilila manjinske etničke [[bugarski Turci|Turke]] na usvajanje slavenskih imena u pokušaju njihove asimilacije.{{Sfn|Bulgaria in the 1980s}} Ova politika ishodovala je iseljavanjem oko 300 000 etničkih Turaka u Tursku.<ref>{{Citiranje novina |last=Bohlen |first=Celestine |date=17. Octoberlistopada 1991. |title=Vote Gives Key Role to Ethnic Turks |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/1991/10/17/world/bulgaria-vote-gives-key-role-to-ethnic-turks.html |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |quote=in 1980s&nbsp;... the Communist leader, Todor Zhivkov, began a campaign of cultural assimilation that forced ethnic Turks to adopt Slavic names, closed their mosques and prayer houses and suppressed any attempts at protest. One result was the mass exodus of more than 300,000 ethnic Turks to neighboring [[Turkey]] in 1989}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Mudeva |first=Anna |date=31. Maysvibnja 2009. |title=Cracks show in Bulgaria's Muslim ethnic model |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-muslims/cracks-show-in-bulgarias-muslim-ethnic-model-idUSTRE55001C20090601 |access-date=30. Octoberlistopada 2011.}}</ref>

Komunistička partija bila je prisiljena odreći se svojega političkoga monopola 10. studenoga 1989. pod utjecajem [[Pad komunizma|revolucija 1989. godine]]. Živkov je dao ostavku i Bugarska je krenula u tranziciju prema parlamentarnoj demokraciji.{{Sfn|Government and Politics}} Na prvim slobodnim izborima u lipnju 1990. pobijedila je Komunistička partija, sada preimenovana u [[Bugarska socijalistička partija|Bugarsku socijalističku partiju]].<ref>{{Citiranje weba |date=5. Julysrpnja 2010. |title=Bulgarian Politicians Discuss First Democratic Elections 20y After |url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117822 |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[Ustav Bugarske|Novi ustav]] koji je predviđao izabranoga predsjednika i premijera odgovornog zakonodavnom tijelu usvojen je u srpnju 1991.<ref>{{Citiranje weba |title=National Assembly of the Republic of Bulgaria – Constitution |url=https://www.parliament.bg/en/const/ |website=www.parliament.bg |access-date=12. kolovoza 2022. |archive-date=26. svibnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220526070900/https://www.parliament.bg/en/const |url-status=dead}}</ref> Novi sustav u početku nije uspio poboljšati životni standard ili stvoriti gospodarski rast, prosječna kvaliteta života i ekonomski učinak ostali su niži nego u komunizmu čak u ranim 2000-ima.<ref>{{Citiranje novina |last=Prodanov |first=Vasil |date=1. Octoberlistopada 2007. |script-title=bg:Разрушителният български преход |language=bg |trans-title=The destructive Bulgarian transition |work=[[Le Monde diplomatique]] |url=http://bg.mondediplo.com/article181.html |access-date=20. Decemberprosinca 2011.}}</ref> Nakon 2001., gospodarski, politički i geopolitički uvjeti znatno su se poboljšali,{{Sfn|Library of Congress|2006}} a Bugarska je 2003. postigla visok status društvenog razvoja.<ref>{{Citiranje weba |year=2005 |title=Human Development Index Report |url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110310193948/http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf |archive-date=10. Marchožujka 2011. |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=United Nations |page=224}}</ref> Postala je članica [[NATO|NATO-]] a 2004.<ref name="nato">{{Citiranje weba |date=29. Marchožujka 2004. |title=NATO Update: Seven new members join NATO |url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=NATO}}</ref> i sudjelovala je u [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|ratu u Afganistanu]]. Nakon nekoliko godina reformi, pridružila se [[Europska unija|Europskoj uniji]] i [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenom tržištu]] 2007., unatoč zabrinutosti EU zbog raširene korupcije.<ref name="Ind">{{Citiranje novina |last=Castle |first=Steven |date=29. Decemberprosinca 2006. |title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get? |work=[[The Independent]] |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html |access-date=14. Septemberrujna 2018.}}</ref> Bugarska je bila domaćin [[Predsjedanje Vijećem Europske unije|predsjedanja Vijećem Europske unije]] 2018. u Nacionalnoj palači kulture u Sofiji.<ref>{{Citiranje weba |date=2. Augustkolovoza 2017. |title=Bulgaria Absolutely Ready to Take Over EU Presidency, Minister Says |url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1627764 |access-date=21. Julysrpnja 2018. |publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref>

Bugarska je država u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Površina državnoga teritorija je 110 994 km², ukupna duljina kopnenih granica s pet susjednih zemalja je 1808 km, a duljina obale je 354 km.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Zemljopisne koordinate Bugarske su 43° N 25° E .<ref name="CIA World Factbook">{{Citiranje weba |title=Bulgaria |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/ |access-date=4. Decemberprosinca 2011. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Najznačajnija [[Topografija|topografska]] obilježja zemlje jesu [[Dunavska nizina (Bugarska)|Dunavska nizina]], [[Balkan (planina)|planina Balkan]], [[Tračka nizina]] i [[Rila|Rilo]]-[[Rodopi|Rodopski]] [[Gorje|masiv]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Južna granica Dunavske nizine dodiruje podnožje planine Balkan, dok [[Dunav]] određuje granicu s Rumunjskom. [[Tracija (rimska provincija)|Tračka]] nizina je otprilike trokutasta oblika, započinje jugoistočno od [[Sofija|Sofije]] i postupno se širi sve do obale [[Crno more|Crnoga mora]].{{Sfn|Library of Congress|2006}}

Planina Balkan proteže se sredinom zemlje od granice sa Srbijom na zapadu prema istoku. Na jugozapadnom planinskom području nalaze se dva različita planinska lanca [[Glacijalni reljef|alpskog tipa]], [[Rila]] i [[Pirin (planina)|Pirin]], koji graniče s nižim, ali prostranijim [[Rodopi|Rodopima]]ma na istoku i srednje visokim planinama na zapadu, sjeverozapadu i jugu, poput [[Vitoša|Vitoše]], [[Osogovske planine|Osogova]] i [[Belasica|Belasice]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sa svojih 2925 metara nadmorske visine, planinski je vrh [[Musala (planinski vrh)|Musala]] najviša točka u Bugarskoj i na Balkanu. Obala Crnoga mora je pak najniža točka u državi.<ref name="CIA World Factbook2">{{Citiranje weba |title=Bulgaria |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/ |access-date=4. Decemberprosinca 2011. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Ravnice zauzimaju oko jedne trećine teritorija, dok visoravni i brežuljci zauzimaju 41%.{{Sfn|Topography}} Većina su rijeka kratke i s niskim vodostajima. Najduža rijeka koja se nalazi isključivo na bugarskom teritoriju, [[Iskr|Iskar]], dugačka je 368 kilometara. [[Struma]] i [[Marica (rijeka)|Marica]] dvije su velike rijeke na jugu zemlje.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}{{Sfn|Library of Congress|2006}}

Bugarska ima raznoliku i promjenjivu klimu, koja je rezultat njezinog položaja na području susreta [[Sredozemna klima|mediteranskih]], [[Oceanska klima|oceanskih]] i [[Kontinentalna klima|kontinentalnih]] zračnih masa u međudjelovanju s preprečnim učinkom njezinih planina.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sjeverna Bugarska prosječno je 1°C hladnija i ima 200 milimetara više oborina od područja južno od planine Balkan. Temperaturne amplitude značajno variraju u različitim područjima. Najniža zabilježena temperatura je −38,3 °C, dok je najviša 45,2 °C.<ref>{{Citiranje weba |title=Bulgaria Second National Communication |url=https://unfccc.int/resource/docs/natc/bulnc2.pdf |access-date=9. Octoberlistopada 2018. |publisher=[[United Nations Framework Convention on Climate Change]]}}</ref> Prosječna [[Oborina|količina padalina]] je oko 630 milimetara godišnje, a kreće se od 500 milimetara u [[Dobrudža|Dobrudži]] do više od 2500 milimetara u planinskim područjima. Kontinentalne zračne mase donose značajne količine snježnih oborina tijekom zime.{{Sfn|Climate}}

Međudjelovanje klimatskih, hidroloških, geoloških i topografskih uvjeta imalo je kao posljedicu relativno veliku raznolikost biljnih i životinjskih vrsta.<ref name="biodiversity">{{Citiranje weba |title=Характеристика на флората и растителността на България |url=http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130427002409/http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm |archive-date=27. Apriltravnja 2013. |access-date=21. Marchožujka 2013. |publisher=Bulgarian-Swiss Program For Biodiversity}}</ref> Bugarska [[bioraznolikost]], jedna od najbogatijih u Europi,<ref name="diversity of flora and fauna">{{Citiranje weba |dateyear=2013 |script-title=bg:Видово разнообразие на България |trans-title=Species biodiversity in Bulgaria |url=http://unesco-bg.org/file_store/2._bogatstvobr_25.1.10.pdf |access-date=30. Julysrpnja 2018. |publisher=UNESCO report |language=bg}}</ref> zaštićena je trima nacionalnim parkovima, 11 parkova prirode, 10 [[Prirodni rezervat|rezervata biosfere]] i 565 zaštićenih područja.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}<ref>{{Citiranje weba |last=Belev |first=Toma |date=JuneLipanj 2010. |title=Бъдещето на природните паркове в България и техните администрации |trans-title=The future of Bulgaria's natural parks and their administrations |url=http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111102101145/http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1 |archive-date=2. Novemberstudenoga 2011. |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=Gora Magazine}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Europe & North America: 297 biosphere reserves in 36 countries |url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/ |access-date=4. Apriltravnja 2016. |publisher=[[UNESCO]]}}</ref> Devedeset i tri od 233 vrste [[Sisavci|sisavaca]] u Europi nalaze se u Bugarskoj, kao i 49% vrsta [[Dnevni leptiri|leptira]] i 30% vrsta [[Vaskularne biljke|vaskularnih biljaka]].<ref name="IUCN">{{Citiranje weba |dateyear=2013 |title=Bulgaria's biodiversity at risk |url=https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150504023321/https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf |archive-date=4. Maysvibnja 2015. |access-date=12. Septemberrujna 2018. |publisher=[[IUCN Red List]]}}</ref> Sveukupno su prisutne 41 493 biljne i životinjske vrste.<ref name="IUCN" /> Veći sisavci sa znatnom populacijom su [[Jeleni|jelen]]<nowiki/>i (106 323 jedinke), [[Divlja svinja|divlje svinje]] (88 948), [[Zlatni čagalj|čagljevi]] (47 293) i [[Crvena lisica|lisice]] (32 326). [[Jarebica|Jarebice]] broje oko 328 000 jedinki, što ih čini najrasprostranjenijom [[Divljač|divljačidivljač]]i.{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Trećina svih ptica gnjezdarica u Bugarskoj nastanjuju [[Nacionalni park Rila]], koji također ugošćuje arktičke i alpske vrste na velikim nadmorskim visinama.<ref name="EB Bio">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria#ref42692 |title=Bulgaria: Plant and animal life |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John D. |last=Bell |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref> Bogata flora obuhvaća više od 3800 vrsta žilnih biljaka od kojih je 170 [[Endem|endemskihendem]]skih, a 150 ugroženih.<ref name="biodiversity" /> Popis većih [[Gljive|gljiva]] u Bugarskoj koji je izradio Bugarski institut za botaniku broji više od 1500 vrsta.<ref>{{Citiranje weba |last=Denchev |first=Cvetomir |title=Checklist of the larger basidiomycetes ın Bulgaria |url=http://mycotaxon.com/resources/checklists/denchev-v111-checklist.pdf |access-date=12. Septemberrujna 2018. |publisher=Institute of Botany, Bulgarian Academy of Sciences}}</ref> Više od 35% kopnene površine pokriveno je šumama.<ref>{{Citiranje weba |title=Bulgaria – Environmental Summary, UNData, United Nations |url=http://data.un.org/en/iso/bg.html |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=United Nations}}</ref>

Godine 1998. bugarska je vlada usvojila ''Nacionalnu strategiju očuvanja biološke raznolikosti'', sveobuhvatan program usmjeren na očuvanje lokalnih ekosustava, zaštitu ugroženih vrsta i očuvanje genetskih resursa.<ref>{{Citiranje weba |title=Biodiversity in Bulgaria |url=http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160430050257/http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm |archive-date=30. Apriltravnja 2016. |access-date=21. Marchožujka 2014. |publisher=GRID-Arendal}}</ref> U Bugarskoj se nalaze neka od najvećih područja [[Natura 2000]] u Europi koja pokrivaju 33,8% njezina teritorija.<ref>{{Citiranje weba |title=Report on European Environment Agency about the Nature protection and biodiversity in Europe |url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140322001515/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity |archive-date=22. Marchožujka 2014. |access-date=16. Octoberlistopada 2018. |publisher=European Environment Agency}}</ref> Bugarska je već postigla svoj cilj [[Protokol iz Kyota|Protokola iz Kyota]] o smanjenju emisija [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] za 30% od 1990. do 2009.<ref>{{Citiranje weba |date=11. Augustkolovoza 2009. |title=Bulgaria Achieves Kyoto Protocol Targets – IWR Report |url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=106682 |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=[[Novinite]]}}</ref>

Bugarska je na 30. mjestu u [[Indeks ekološke učinkovitosti|Indeksu ekološke učinkovitosti]] za 2018., ali ima niske rezultate u kvaliteti zraka.<ref>{{Citiranje weba |title=Bulgaria |url=https://epi.envirocenter.yale.edu/epi-country-report/BGR |access-date=12. Septemberrujna 2018. |publisher=[[Environmental Performance Index]]/[[Yale University]] |archive-date=22. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200422215154/https://epi.envirocenter.yale.edu/epi-country-report/BGR |url-status=dead}}</ref> Razine čestica raspršenih u zraku su najviše u Europi,<ref>{{Citiranje novina |last=Hakim |first=Danny |date=15. Octoberlistopada 2013. |title=Bulgaria's Air Is Dirtiest in Europe, Study Finds, Followed by Poland |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html |url-access=limited |access-date=15. Octoberlistopada 2013. |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220101/https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html |archive-date=2022-01-01}}</ref> posebno u urbanim područjima s gustim automobilskim prometom i u blizini termoelektrana na ugljen.<ref>{{Citiranje weba |date=14. Januarysiječnja 2008. |title=High Air Pollution to Close Downtown Sofia |url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=89367 |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=23. Junelipnja 2010. |title=Bulgaria's Sofia, Plovdiv Suffer Worst Air Pollution in Europe |url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117439 |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> Jedna od njih, termoelektrana [[Kompleks Maritsa Iztok|Maritsa Iztok-2]] na [[lignit]], uzrokuje najveću štetu zdravlju i okolišu u cijeloj Europskoj uniji.<ref name="EEA">{{Citiranje weba |title=Industrial facilities causing the highest damage costs to health and the environment |url=http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/daviz/industrial-facilities-causing-the-highest-damage#tab-daviz-tabular |access-date=25. Novemberstudenoga 2014. |publisher=European Environment Agency}}</ref> Masovna uporaba pesticida u poljoprivredi i zastarjeli industrijski kanalizacijski sustavi uzrokuju znatno onečišćenje tla i vode.<ref name="ESI">{{Citiranje weba |date=10. Decemberprosinca 2008. |title=Bulgaria's quest to meet the environmental acquis |url=http://www.esiweb.org/index.php?lang=en&id=379 |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=European Stability Initiative}}</ref> Kvaliteta vode počela se poboljšavati 1998. godine i zadržala je trend umjerenog poboljšanja. Više od 75% površinskih rijeka zadovoljava europske standarde dobre kvalitete.<ref>{{Citiranje weba |title=Report on European Environment Agency about the quality of freshwaters in Europe |url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140416022753/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater |archive-date=16. Apriltravnja 2014. |access-date=21. Marchožujka 2014. |publisher=European Environment Agency}}</ref>

Bugarska je država [[Parlamentarni sustav|parlamentarna demokracija]] u kojoj je [[premijer Bugarske|premijer]] [[Predsjednik vlade|šef vlade]] i najmoćnija izvršna pozicija.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Politički sustav ima tri grane, zakonodavnu, izvršnu i sudsku, a svi građani s najmanje 18 godina starosti imaju pravo glasa. [[Ustav Bugarske|Bugarski Ustav]] također pruža mogućnost izravne demokracije, odnosno peticije i nacionalnog [[referendum|referenduma]]a.<ref name="DD-Navi">{{Citiranje weba |title=Overview of direct democratic instruments in Bulgaria |url=http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140116183501/http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs |archive-date=16. Januarysiječnja 2014. |access-date=25. Julysrpnja 2018. |publisher=Navigator to Direct Democracy}}</ref> Izbore nadzire neovisno Središnje izborno povjerenstvo koje uključuje članove svih glavnih političkih stranaka. Stranke se moraju registrirati kod povjerenstva prije sudjelovanja na nacionalnim izborima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Premijer je obično čelnik stranke koja je dobila najviše glasova na parlamentarnim izborima, iako to nije uvijek slučaj.{{Sfn|Library of Congress|2006}}

{{multiple image|align=right|direction=horizontal|caption_align=center|image1=Rumen Radev official portrait (cropped).jpg|alt1=Portrait of president Rumen Radev|width1=121|caption1=[[Rumen Radev]]<br><small>Predsjednik države</small>|image2=Galab-Donev-portrait.jpg|alt2=PortraitDimitar of prime minister Gilib DonevGlavčev|width2=123126|caption2=GilibDimitar DonevGlavčev<br><small>Premijer</small>}}

Općenito, u Bugarskoj je izvršna vlast uglavnom nestabilna.<ref>{{Citiranje novina |date=23. Novemberstudenoga 2016. |title=Fitch: Early Bulgaria Elections Would Create Fiscal Uncertainty |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/idUSFit981123 |access-date=9. Julysrpnja 2018.}}</ref> [[Bojko Borisov]] je bio premijer u tri mandata od 2009. do 2021.<ref name="WP1">{{Citiranje novina |last=Barzachka |first=Nina |date=25. Apriltravnja 2017. |title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time |work=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/ |access-date=9. Julysrpnja 2018.}}</ref> kada je njegova stranka desnog centra, proeuropska stranka [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]], pobijedila na općim izborima i vladala kao manjinska vlada sa 117 mjesta u Nacionalnoj skupštini.<ref>{{cite magazine |date=6. Apriltravnja 2012. |title=Bulgarian Cabinet Faces No-Confidence Vote Over Atomic Plant |magazine=[[Bloomberg Businessweek]] |url=http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant |url-status=dead |access-date=1. Junelipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726205035/http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant |archive-date=26. Julysrpnja 2013.}}</ref> Njegova prva vlada podnijela je ostavku 20. veljače 2013. nakon općih prosvjeda uzrokovanih visokim troškovima komunalnih usluga, niskim životnim standardom, korupcijom<ref>{{Citiranje novina |last=Cage |first=Sam |title=Bulgarian government resigns amid growing protests |work=Yahoo! News |url=https://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=/ |url-status=dead |access-date=20. Februaryveljače 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130308142025/http://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=%2F |archive-date=8. Marchožujka 2013.}}</ref> i percipiranim neuspjehom demokratskog sustava. Prosvjedni val bio je poznat po [[Samospaljivanje|samospaljivanjima]], spontanim demonstracijama i snažnom raspoloženju protiv političkih stranaka.<ref>{{Citiranje weba |last=Petkova |first=Mariya |date=21. Februaryveljače 2013. |title=Protests in Bulgaria and the new practice of democracy |url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2013/02/201322163943882279.html |access-date=7. Marchožujka 2013. |publisher=Al Jazeera}}</ref>

Prijevremeni izbori koji su uslijedili u svibnju 2013. rezultirali su tijesnom pobjedom [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]] -a,<ref>{{Citiranje novina |last=Tsolova |first=Tsvetelia |date=12. Maysvibnja 2013. |title=Rightist GERB holds lead in Bulgaria's election |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512 |url-status=live |access-date=15. Maysvibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924181140/http://www.reuters.com/article/2013/05/12/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512 |archive-date=24. Septemberrujna 2015.}}</ref> ali je [[Bugarska socijalistička partija|Bugarska socijalistička stranka]] na kraju formirala vladu koju je vodio [[Plamen Orešarski|Plamen Oresharski]] nakon što Borisov nije uspio osigurati potporu parlamenta.<ref name="form">{{Citiranje weba |date=25. Maysvibnja 2013. |title=PM Hopeful: New Bulgarian Cabinet Will Be 'Expert, Pragmatic' |url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=150686 |access-date=12. Marchožujka 2014. |publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Buckley |first=Neil |date=29. Maysvibnja 2013. |title=Bulgaria parliament votes for a 'Mario Monti' to lead government |work=The Financial Times |url=https://www.ft.com/content/fc0873ba-c7b2-11e2-9c52-00144feab7de |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref> Oresharskijeva vlada podnijela je ostavku u srpnju 2014. u jeku stalnih prosvjeda velikih razmjera.<ref>{{Citiranje weba |last=Seiler |first=Bistra |date=26. Junelipnja 2013. |title=Bulgarians protest government of 'oligarchs' |url=https://www.dw.com/en/bulgarians-protest-government-of-oligarchs/a-16909751 |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=Deutsche Welle}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=24. Julysrpnja 2014. |title=Timeline of Oresharski's Cabinet: A Government in Constant Jeopardy |url=https://www.novinite.com/articles/162221/Timeline+of+Oresharski%27s+Cabinet%3A+A+Government+in+Constant+Jeopardy |access-date=29. Julysrpnja 2014. |publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=23. Julysrpnja 2014. |title=Bulgaria's Plamen Oresharski resigns |url=https://www.novinite.com/articles/162217/Bulgaria%27s+PM+Plamen+Oresharski+Resigns%7Ctitle=Bulgaria's%20PM%20Plamen%20Oresharski%20Resigns |access-date=25. Julysrpnja 2014. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privremena vlada preuzela je vlast<ref>{{Citiranje weba |date=5. Augustkolovoza 2014. |title=Bulgaria's President Names Georgi Bliznashki as Prime Minister |url=http://www.novinite.com/articles/162494/Bulgaria's+President+Names+Georgi+Bliznashki+as+Prime+Minister |access-date=7. Apriltravnja 2016. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> i raspisala izbore u listopadu 2014.<ref name="Sofia News Agency">{{Citiranje weba |date=6. Augustkolovoza 2014. |title=Bulgaria's 42nd Parliament Dissolved, Elections on October 5 |url=https://www.novinite.com/articles/162542/Bulgaria%27s+42nd+Parliament+Dissolved%2C+Elections+on+October+5 |access-date=9. Augustkolovoza 2014. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> koji su rezultirali trećom pobjedom GERB-a, a ukupno je osam stranaka ušlo u parlament.<ref>{{Citiranje weba |last=Petrov |first=Angel |date=6. Octoberlistopada 2014. |title=Bulgaria's Grand Parliament Chessboard Might Be Both Ailment and Cure |url=http://www.novinite.com/articles/163898/Bulgaria%27s+Grand+Parliament+Chessboard+Might+Be+Both+Ailment+and+Cure |access-date=7. Octoberlistopada 2014. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> Borisov je formirao koaliciju<ref>{{Citiranje novina |last=Tsolova |first=Tsvetelia |date=6. Novemberstudenoga 2014. |title=Bulgaria's Borisov plasters together coalition government |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government-idUSKBN0IQ1ID20141106 |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref> s nekoliko desničarskih stranaka, ali je ponovno podnio ostavku nakon što kandidat kojeg je poduprla njegova stranka nije uspio pobijediti na predsjedničkim izborima 2016. godine . Na prijevremenim izborima u ožujku 2017. ponovno je pobijedio GERB, ali s 95 mjesta u parlamentu. Formirali su koaliciju s krajnje desnim [[Ujedinjeni domoljubi|Ujedinjenim patriotima]], koji su imali 27 zastupnika.<ref name="WP12">{{Citiranje novina |last=Barzachka |first=Nina |date=25. Apriltravnja 2017. |title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time |work=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/ |access-date=9. Julysrpnja 2018.}}</ref> Tijekom Borisovljevog posljednjeg kabineta došlo je dramatičnog smanjenja slobode tiska i brojnih otkrića korupcije što je pokrenulo još jedan val masovnih prosvjeda 2020. godine.<ref>Todorov, Svetoslav (10 July 2020).</ref><ref>[https://www.dw.com/en/bulgaria-anti-government-protests-continue-for-a-ninth-day/a-54224137 "Bulgaria: Anti-Government Protests Continue for a Ninth Day"] (18 July 2020).</ref> GERB je izašao prvi na redovnim izborima u travnju 2021., ali s dosad najslabijim rezultatom.<ref>{{Citiranje weba |title=Bulgaria election: PM Borissov's party wins but falls short of majority &#124; DW &#124; 05.04.2021 |url=https://www.dw.com/en/bulgaria-election-pm-borissovs-party-wins-but-falls-short-of-majority/a-57102610 |website=[[Deutsche Welle]]}}</ref> Sve druge stranke odbile su formirati vladu,<ref>{{Citiranje novina |date=MaySvibanj 2021. |title=Reuters |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgaria-faces-fresh-elections-socialists-refuse-form-government-2021-05-01/}}</ref> i nakon kratkog zastoja, novi izbori raspisani su za srpanj 2021., a [[Stefan Yanev (general)|Stefan Janev]] je do tada bio privremeni premijer privremene vlade.<ref>{{Citiranje novina |date=12. Maysvibnja 2021. |title=Reuters |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgarias-caretaker-prime-minister-says-priority-is-rule-law-2021-05-12/}}</ref> Na prijevremenim izborima u srpnju 2021. antielitna stranka pod nazivom Postoji takav narod ([[ITN (Bugarska politička stranka)|ITN]]) završila je prva s 24,08% glasova, a koalicija bivšeg premijera Bojka Borisova predvođena GERB-om bila je druga s 23,51%.<ref>{{Citiranje weba |date=13. Julysrpnja 2021. |title=Final Results In Bulgarian Vote Confirm Win For Anti-Elite Party |url=https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210713230750/https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html |archive-date=13. Julysrpnja 2021. |access-date=23. Augustkolovoza 2021. |website=Radio Free Europe}}</ref>

[[Freedom House]] je izvijestio o kontinuiranom pogoršanju demokratskog upravljanja nakon 2009., navodeći kao problem smanjenu neovisnost medija, zastoj u reformama, zloporabu ovlasti na najvišoj razini i povećanu ovisnost lokalnih uprava o središnjoj vlasti.<ref name="FH">{{Citiranje weba |last=Zankina |first=Emilia |title=Bulgaria Country Profile |url=https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180724154012/https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria |archive-date=24. Julysrpnja 2018. |access-date=24. Julysrpnja 2018. |publisher=Freedom House}}</ref> Bugarska je još uvijek navedena kao "slobodna", s političkim sustavom označenim kao polukonsolidirana demokracija, iako sa sve lošijim rezultatima.<ref name="FH" /> [[Indeks demokracije|Democracy Index]] definira ju kao "demokraciju s manjkavošću".<ref>{{Citiranje weba |title=Democracy Index 2017: Free speech under attack |url=https://www.eiu.com/public/topical_report.aspx?campaignid=DemocracyIndex2017 |access-date=24. Julysrpnja 2018. |publisher=The Economist Intelligence Unit}}</ref> Istraživanje [[Institut za ekonomiju i mir|Instituta za ekonomiju i mir]] iz 2018. pokazalo je da manje od 15% ispitanika smatra da su izbori pošteni.<ref name="GPI">{{Citiranje weba |title=Global Peace Index 2019 |url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf |archive-date=27. Augustkolovoza 2019. |access-date=16. Decemberprosinca 2019. |publisher=[[Institute for Economics and Peace]] |pages=8, 41, 96}}</ref>

Bugarska ima pravni sustav utemeljen na [[Građansko pravo|građanskom prav]]<nowiki/>u.<ref>{{Citiranje weba |date=AugustKolovoz 2006. |title=The Bulgarian Legal System and Legal Research |url=http://www.nyulawglobal.org/globalex/Bulgaria.html |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=Hauser Global Law School Program}}</ref> Pravosuđe nadzire Ministarstvo pravosuđa, a Vrhovni upravni sud i Vrhovni kasacijski sud najviši su žalbeni sudovi i nadziru primjenu zakona na nižim sudovima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Vrhovno sudbeno vijeće upravlja sustavom i imenuje suce. I domaći i međunarodni promatrači smatraju pravni sustav jednim od najneučinkovitijih u Europi zbog sveprisutne netransparentnosti i korupcije.<ref name="SG1">{{Citiranje weba |date=21. Apriltravnja 2018. |title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities |url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/ |access-date=9. Julysrpnja 2018. |publisher=The Sofia Globe}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=3. Junelipnja 2010. |script-title=bg:Съдебната ни система – първенец по корупция |trans-title=Our justice system – a leader in corruption |url=https://news.bg/crime/sadebnata-ni-sistema-parvenets-po-koruptsiya.html |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=News.bg |language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Brunwasser |first=Matthew |date=5. Novemberstudenoga 2006. |title=Questions arise again about Bulgaria's legal system |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2006/12/05/world/europe/05iht-bulgaria.3792672.html |access-date=20. Decemberprosinca 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=1. Decemberprosinca 2012. |title=Transparency International report: Bulgaria perceived as EU's most corrupt country |url=http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112317/http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx |archive-date=1. Novemberstudenoga 2012. |access-date=23. Maysvibnja 2012. |publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Konstantinova |first=Elizabeth |date=17. Februaryveljače 2011. |title=Bulgaria Sets Up Anti-Corruption Unit; Security Chief Steps Down |work=Bloomberg.com |publisher=Bloomberg |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2011-02-17/bulgaria-sets-up-anti-corruption-unit-security-chief-steps-down |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref> Provedbu zakona provode organizacije uglavnom podređene Ministarstvu unutarnjih poslova. <ref>{{Citiranje weba |title=Interpol entry on Bulgaria |url=http://www.interpol.int/Member-countries/Europe/Bulgaria |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=Interpol}}</ref> Glavna uprava nacionalne policije (GDNP) bori se protiv općeg kriminala i održava javni red.<ref>{{Citiranje weba |title=National Police Service |url=http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121003054128/http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm |archive-date=3. Octoberlistopada 2012. |access-date=25. Maysvibnja 2012. |publisher=Ministry of the Interior of Bulgaria}}</ref> GDNP broji 26 578 policijskih službenika u svojim lokalnim i nacionalnim odjelima.<ref>{{Citiranje weba |date=31. Maysvibnja 2018. |script-title=bg:Справка за щатната численост и незаетите бройки в структурите на МВР към 31 May 2018 г. |trans-title=Summary of staff and vacancies in structures of the Ministry of the Interior as of 31 May 2018 |url=https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180710164755/https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6 |archive-date=10. Julysrpnja 2018. |access-date=10. Julysrpnja 2018. |publisher=Ministry of the Interior |language=bg}}</ref> Većina kaznenih predmeta povezana je s prometom, slijede [[Krađa|krađe]] i kriminal povezan s drogom, dok su stope ubojstava niske.{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Ministarstvo unutarnjih poslova također vodi Službu granične policije i Nacionalnu žandarmeriju: specijalizirani ogranak za protuterorističke aktivnosti, upravljanje krizama i suzbijanje nereda. Protuobavještajni rad i nacionalna sigurnost u nadležnosti su Državne agencije za nacionalnu sigurnost.<ref>{{Citiranje weba |title=State Agency for National Security Official Website |url=http://www.dans.bg/ |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=State Agency for National Security}}</ref>

Bugarska je administrativno [[Unitarizam|unitarna država]].<ref>{{Citiranje weba |title=Local Structures in Bulgaria |url=http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120604090547/http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm |archive-date=4. Junelipnja 2012. |access-date=11. Apriltravnja 2012. |publisher=Council of European Municipalities and Regions}}</ref> Od [[1880-ih]] broj jedinica teritorijalne uprave kretao se od sedam do 26.<ref>{{Citiranje weba |script-title=bg:Историческо развитие на административно–териториалното устройство на Република България |trans-title=Historical development of the administrative and territorial division of the Republic of Bulgaria |url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140202100126/http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216 |archive-date=2. Februaryveljače 2014. |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=Ministry of Regional Development |language=bg}}</ref> Između 1987. i 1999. administrativnu strukturu činilo je devet pokrajina (''[[oblast|oblasti]]i''). Paralelno s decentralizacijom gospodarskog sustava usvojen je novi administrativni ustroj,<ref>{{Citiranje weba |title=Областите в България. Портрети |trans-title=The oblasts in Bulgaria. Portraits |url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619040835/http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13 |archive-date=19. Junelipnja 2012. |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=Ministry of Regional Development}}</ref> kojeg čini 27 pokrajina, te pokrajina glavnog grada ([[Sofija]] grad). Sva su područja dobila imena po svojim glavnim gradovima. Pokrajine su podijeljene na 265 općina kojima upravljaju gradonačelnici koji se biraju na četverogodišnji mandat, te neposredno izabrana općinska vijeća. Bugarska je visoko [[Centralizacija|centralizirana]] država u gdje vlada izravno imenuje regionalne guvernere i sve pokrajine i općine uvelike financijski ovise o njoj.{{Sfn|Library of Congress|2006}}

Bugarska je postala članicom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] 1955. godine, a od 1966. tri puta bila je nestalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]], posljednji put od 2002. do 2003.<ref>{{Citiranje weba |title=The United Nations Security Council |url=http://www.thegreenpapers.com/ww/UNSecurityCouncil.phtml |access-date=4. Decemberprosinca 2011. |publisher=The Green Papers Worldwide}}</ref> Također je bila među državama osnivačima [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] (OESS) 1975. Euroatlantske integracije bile su prioritet vlasti još od pada komunizma, iako je komunističko vodstvo također imalo težnje napuštanja [[Varšavski ugovor|Varšavskog pakta]] i pridruživanja [[europske zajednice|Europskim zajednicama]] već 1987.<ref>{{Citiranje weba |date=15. Augustkolovoza 2008. |script-title=bg:Бай Тошовият блян – България в ЕС през '87 |trans-title=Todor Zhivkov's dream – Bulgaria in the EC in '87 |url=http://www.dnes.bg/obshtestvo/2008/08/15/bai-toshoviiat-blian-bylgariia-v-es-prez-039-87.55776 |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=Dnes.bg |language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=3. Septemberrujna 2008. |script-title=bg:"Дойче веле": Тодор Живков искал България да стане член на ЕС |language=bg |trans-title="Deutsche Welle": Todor Zhivkov wanted Bulgaria to join the EC |work=Vesti |url=https://www.vesti.bg/novini/prez-1988-g.-komunisticheskiiat-lider-veche-iskal-ne-prosto-reforma-na-socializma-a-smiana-na-sistemata-1230064 |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref> Bugarska je potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji 25. travnja 2005.,<ref name="ec">{{Citiranje weba |date=25. Apriltravnja 2005. |title=European Commission Enlargement Archives: Treaty of Accession of Bulgaria and Romania |url=http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110219145342/http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm |archive-date=19. Februaryveljače 2011. |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=European Commission}}</ref> a postala je punopravnom članicom Europske unije 1. siječnja 2007.<ref name="Ind2">{{Citiranje novina |last=Castle |first=Steven |date=29. Decemberprosinca 2006. |title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get? |work=[[The Independent]] |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html |access-date=14. Septemberrujna 2018.}}</ref> Osim toga, potpisala je tripartitnu gospodarsku i diplomatsku suradnju s Rumunjskom i Grčkom,<ref>{{Citiranje weba |title=Bulgaria – relations |url=http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120205023232/http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/ |archive-date=5. Februaryveljače 2012. |access-date=31. Marchožujka 2012. |publisher=Ministry of Foreign Affairs of Greece}}</ref> njeguje dobre veze s Kinom<ref>{{Citiranje weba |title=Bulgaria – Bilateral Relations |url=http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726144918/http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/ |archive-date=26. Julysrpnja 2013. |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=Ministry of Foreign Affairs of the PRC}}</ref> i [[Vijetnam|Vijetnamom]]om<ref>{{Citiranje weba |date=28. Octoberlistopada 2010. |title=Vietnam Thanks Bulgaria for University Graduates |url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=121248 |access-date=31. Marchožujka 2012. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> te ima povijesno dobre odnose s [[Rusija|Rusijom]].<ref>{{Citiranje weba |date=22. Octoberlistopada 2014. |title=Russia's borders: old ties pull Bulgaria in two directions |url=https://theconversation.com/russias-borders-old-ties-pull-bulgaria-in-two-directions-33288 |access-date=13. Januarysiječnja 2022. |website=[[The Conversation (website)|The Conversation]]|quote=Modern relations between Bulgaria and Russia began about two centuries ago...}}</ref>

Bugarska je tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] rasporedila značajan broj civilnih i vojnih savjetnika u zemljama sovjetskim saveznicima poput [[Nikaragvanska revolucija|Nikaragve]] {{Sfn|Arms Sales}} i [[Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija|Libije]].{{Sfn|Foreign Affairs in the 1960s and 1970s}} Prvo raspoređivanje stranih trupa na bugarskom tlu od Drugog svjetskog rata dogodilo se 2001. godine, kada je zemlja ugostila šest zrakoplova [[KC-135 Stratotanker]] i 200 osoba za podršku ratnim naporima u Afganistanu.<ref name="CENTCOM2">{{Citiranje weba |date=DecemberProsinac 2011. |title=Bulgaria Factbook |url=http://www.centcom.mil/bulgaria/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/ |archive-date=18. Octoberlistopada 2011. |access-date=4. Octoberlistopada 2018. |publisher=United States Central Command}}</ref> Međunarodni vojni odnosi dodatno su prošireni pristupanjem [[NATO|NATO-]]<nowiki/>u u ožujku 2004.<ref name="nato2">{{Citiranje weba |date=29. Marchožujka 2004. |title=NATO Update: Seven new members join NATO |url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=NATO}}</ref> i Američko-bugarskim sporazumom o obrambenoj suradnji potpisanim u travnju 2006. Zračne baze [[Zračna baza Bezmer|Bezmer]] i [[Zračna baza Graf Ignatievo|Graf Ignatievo]], te vojni poligon Novo Selo i logističko središte u Ajtosu kasnije su postali objekti za vojnu obuku koje su zajednički koristile američke i bugarske vojske.<ref name="State">{{Citiranje weba |title=Bulgaria Factbook |url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/3236.htm |access-date=4. Decemberprosinca 2011. |publisher=Bureau of European and Eurasian Affairs, U.S. Department of State}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=28. Apriltravnja 2006. |title=US, Bulgaria sign defence co-operation agreement |url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110125201923/http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01 |archive-date=25. Januarysiječnja 2011. |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=[[Southeast European Times]]}}</ref> Unatoč svojoj aktivnoj međunarodnoj obrambenoj suradnji, Bugarska se ubraja među najmiroljubivije zemlje na svijetu, držeći se na 6. mjestu zajedno s Islandom u pogledu domaćih i međunarodnih sukoba, te na 26. mjestu na [[Globalni indeks mira|Globalnom indeksu mira]].<ref name="GPI2">{{Citiranje weba |title=Global Peace Index 2019 |url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf |archive-date=27. Augustkolovoza 2019. |access-date=16. Decemberprosinca 2019. |publisher=[[Institute for Economics and Peace]] |pages=8, 41, 96}}</ref>

Obrana teritorija u ingerenciji je potpuno dobrovoljnih [[bugarske oružane snage|bugarskih oružanih snaga]], koje čine kopnene snage, mornarica i [[Bugarsko ratno zrakoplovstvo|zračne snage]]. Kopnene snage sastoje se od dvije [[Mehanizirano pješaštvo|mehanizirane]] [[Brigada|brigade]] i osam samostalnih [[pukovnija]] i [[Bojna|bataljuna]] ; zračne snage upravljaju sa 106 zrakoplova i sustavima [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] u šest zračnih baza, a mornarica uključuje razne brodove, helikoptere i obalno obrambene oružje.<ref name="AF plan">{{Citiranje weba |dateyear=2010 |title=Armed Forces Development Plan |url=http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120628195116/http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf |archive-date=28. Junelipnja 2012. |access-date=31. Marchožujka 2012. |publisher=Ministry of Defence of Bulgaria}}</ref> Aktivne postrojbe smanjile su se sas 152 000 1988. godine{{Sfn|Military Personnel}} na 31 300 2017., ali dopunjene su s 3 000 rezervista i 16 000 pripadnika [[Paravojna postrojba|paravojnih]] postrojbi.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Military Balance 2017 |publisher=[[Routledge]] |year=2017 |isbn=978-1857439007 |editor-last=Hackett |editor-first=James |page=96}}</ref> Vojni inventar uglavnom čini sovjetsko naoružanje kao što su [[MiG-29|zrakoplovi MiG-29]] i [[Suhoj Su-25]],<ref>{{Citiranje weba |last=Palowski |first=Jakub |date=6. Octoberlistopada 2015. |title=Bulgaria Will Modernize Its Army. "Fighters, infantry fighting vehicles" |url=https://www.defence24.com/bulgaria-will-modernize-its-army-fighters-infantry-fighting-vehicles |access-date=21. Julysrpnja 2018. |publisher=Defence24}}</ref> sustavi protuzračne obrane [[S-300|S-300PT]]PT<ref>{{Citiranje weba |date=6. Augustkolovoza 2015. |title=S-300 Surface-to-air Missile System |url=http://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190808002052/https://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf |archive-date=8. Augustkolovoza 2019. |access-date=21. Julysrpnja 2018. |publisher=Aerospace Daily & Defense Report}}</ref> i [[Balistički projektil|balistički projektiliprojektil]]i kratkog dometa [[SS-21]].<ref>{{cite magazine |last=Roblin |first=Sebastien |date=12. Septemberrujna 2016. |title=SS-21 Scarab: Russia's Forgotten (But Deadly) Ballistic Missile |magazine=The National Interest |url=https://nationalinterest.org/blog/ss-21-scarab-russias-forgotten-deadly-ballistic-missile-17679?page=0%2C1 |access-date=21. Julysrpnja 2018.}}</ref>

Bugarska je zemlja s otvorenim [[tržišno gospodarstvo|tržišnim gospodarstvom]] i [[Zemlje u razvoju|višim srednjim dohotkom]] u kojem privatni sektor čini više od 70% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]].<ref>{{Citiranje weba |year=2018 |title=World Bank Country and Lending Groups |url=https://datahelpdesk.worldbank.org/knowledgebase/articles/906519 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180111190936/https://datahelpdesk.worldbank.org/knowledgebase/articles/906519 |archive-date=11. Januarysiječnja 2018. |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=The World Bank Group}}</ref><ref>{{Citiranje weba |year=2002 |title=Bulgaria Overview |url=http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710020431/http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/ |archive-date=10. Julysrpnja 2011. |access-date=2. Novemberstudenoga 2011. |publisher=[[USAID]]}}</ref> Od poljoprivredne zemlje s pretežno ruralnim stanovništvom 1948. godine, do 1980-ih Bugarska se transformirala u industrijsko gospodarstvo, sa znanstvenim i tehnološkim istraživanjem pri vrhu prioriteta svojih proračunskih rashoda.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/Late-communist-rule |title=Bulgaria – Late Communist rule |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John D. |last=Bell |access-date=28. Julysrpnja 2018. |quote=Bulgaria gave the highest priority to scientific and technological advancement and the development of trade skills appropriate to an industrial state. In 1948 approximately 80 percent of the population drew their living from the soil, but by 1988 less than one-fifth of the labour force was engaged in agriculture, with the rest concentrated in industry and the service sector.}}</ref> Gubitak tržišta [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|SEV]]-a 1990. i kasnija " [[Šok terapija (ekonomija)|šok terapija]] " [[Plansko gospodarstvo|planskog sustava]] uzrokovali su nagli pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje, nakon čega je u konačnici uslijedio ekonomski kolaps 1997.<ref name="Economies">{{Citiranje weba |date=JanuarySiječanj 2007. |title=The economies of Bulgaria and Romania |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/een/005/article_4326_en.htm |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=[[European Commission]]}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |url=https://read.oecd-ilibrary.org/economics/oecd-economic-surveys-bulgaria-1999_eco_surveys-bgr-1999-en#page24 |title=OECD Economic Surveys: Bulgaria |publisher=[[OECD]] |year=1999 |isbn=9789264167735 |page=24 |quote=The previous 1997 Economic Survey of Bulgaria documented how a combination of difficult initial conditions, delays in structural reforms,&nbsp;... culminated in the economic crisis of 1996–97. |access-date=4. Octoberlistopada 2018.}}</ref> Gospodarstvo se uglavnom oporavilo tijekom razdoblja brzog rasta nekoliko godina kasnije,<ref name="Economies" /> ali prosječna plaća od 1036 leva (oko 530 [[Euro|EUR]]) mjesečno ostaje najniža u EU.<ref>{{Citiranje weba |script-title=bg:Средната работна заплата расте до 1036 лв. |trans-title=Average monthly wages wage increased to 1,036 lv |url=https://btvnovinite.bg/bulgaria/ikonomika/srednata-rabotna-zaplata-raste-do-1036lv.html |access-date=15. Maysvibnja 2017. |publisher=BTV |language=bg}}</ref> Više od petine radne snage radi za [[Minimalna plaća|minimalnu plaću]] od 1,14 eura po satu.<ref>{{Citiranje weba |date=20. Decemberprosinca 2012. |title=One out of six employees in the EU27 was a low-wage earner in 2010 |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121224023912/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF |archive-date=24. Decemberprosinca 2012. |access-date=20. Decemberprosinca 2012. |publisher=Eurostat}}</ref>

[[Uravnoteženi proračun]] postignut je 2003. godine, a zemlja je sljedeće godine počela ostvarivati [[proračunski suficit]].<ref name="OECD1">{{Citiranje časopisa |last=Hawkesworth |first=Ian |dateyear=2009 |title=Budgeting in Bulgaria |url=https://www.oecd.org/countries/bulgaria/46051594.pdf |journal=OECD Journal on Budgeting |issue=3/2009 |page=137 |access-date=6. Augustkolovoza 2018.}}</ref> Rashodi su iznosili 21,15 milijardi dolara, a prihodi 21,67 milijardi dolara u 2017.<ref>{{Citiranje weba |title=Field listing: Budget |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html#bu |access-date=16. Julysrpnja 2018. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]] |archive-date=6. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180706234818/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html#bu |url-status=dead}}</ref> Većina državnih izdataka za institucije namijenjena je sigurnosti. Ministarstvom obrane, unutarnjih poslova i pravosuđa dodjeljuje se najveći dio godišnjeg državnog proračuna, a najmanje onima nadležnima za okoliš, turizam i energetiku.<ref name="2018budget">{{Citiranje weba |last=Denizova |first=Vera |date=23. Octoberlistopada 2017. |script-title=bg:Бюджет 2018: Повече за заплати, здраве и пенсии |trans-title=2018 Budget: More for salaries, health and pensions |url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2017/10/23/3064620_bjudjet_2018_poveche_za_zaplati_zdrave_i_pensii/ |access-date=16. Julysrpnja 2018. |publisher=Kapital Daily |language=bg}}</ref> Porezi čine najveći dio državnih prihoda<ref name="2018budget" /> i iznose 30 % BDP-a.<ref>{{Citiranje weba |title=Field listing: Taxes and other revenue |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2221.html#bu |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180716223948/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2221.html#bu |archive-date=16. Julysrpnja 2018. |access-date=16. Julysrpnja 2018. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Bugarska ima neke od najnižih stopa [[Porez na dobit|poreza na dobit]] za poduzeća u cijeloj Europskoj Uniji koji iznosi 10 %.<ref>{{Citiranje weba |date=15. Marchožujka 2016. |title=These are the 29 countries with the world's lowest levels of tax |url=http://uk.businessinsider.com/wef-countries-with-the-lowest-levels-of-tax-on-earth-2016-3/#29-bulgaria-27--corporate-taxes-in-bulgaria-are-just-10-the-same-as-the-maximum-possible-income-tax-charged-to-individuals-in-the-country-that-numbers-is-one-of-the-five-lowest-in-europe-1 |access-date=16. Julysrpnja 2018. |website=Business Insider |archive-date=8. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190108052815/http://uk.businessinsider.com/wef-countries-with-the-lowest-levels-of-tax-on-earth-2016-3/#29-bulgaria-27--corporate-taxes-in-bulgaria-are-just-10-the-same-as-the-maximum-possible-income-tax-charged-to-individuals-in-the-country-that-numbers-is-one-of-the-five-lowest-in-europe-1 |url-status=dead}}</ref> Porezni sustav je dvostupanjski. [[Porez na dodanu vrijednost]], [[trošarine]], porez na dobit poduzeća i osobni dohodak nacionalni su porezi, dok porez na nekretnine, nasljedstvo i vozila naplaćuju lokalne vlasti.<ref>{{Citiranje weba |title=Structure of Bulgarian Tax System |url=http://www.minfin.bg/en/774 |access-date=16. Julysrpnja 2018. |publisher=Ministry of Finance of Bulgaria}}</ref> Snažni gospodarski rezultati u ranim 2000-ima smanjili su [[državni dug]] sa 79,6 % u 1998. na 14,1 % u 2008.<ref name="OECD1" /> Od tada se povećao na 28,7 % BDP-a do 2016., ali je i dalje treći najniži u EU.<ref>{{Citiranje weba |title=General government gross debt – annual data |url=http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7826125/2-23012017-AP-EN.pdf |access-date=12. Marchožujka 2017. |publisher=Eurostat}}</ref>

Plansko područje ''[[Jugozapaden]]'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] 'Jugozapad') najrazvijenija je regija s bruto domaćim proizvodom po stanovniku ([[Paritet kupovne moći|PPP]]) od 29 816 USD u 2018.<ref>{{Citiranje weba |title=Regional gross domestic product (PPS per inhabitant), by NUTS 2 regions |url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tgs00005&plugin=1 |access-date=12. Marchožujka 2017. |publisher=Eurostat}}</ref> Područje obuhvaća glavni grad i okolnu [[Sofijska oblast|Sofijsku pokrajinu]], koja sama stvara 42 % nacionalnog bruto domaćeg proizvoda unatoč tome što u njoj živi samo 22 % stanovništva.<ref>{{Citiranje weba |script-title=bg:БВП – регионално ниво |trans-title=GDP – regional level |url=http://www.nsi.bg/bg/content/2215/бвп-регионално-ниво |access-date=22. Julysrpnja 2018. |publisher=National Statistical Institute of Bulgaria |language=bg}}</ref>{{Sfn|NSI Census data|2017}} Nacionalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku i troškovi života u 2019. iznosili su 53 odnosno 52,8 % prosjeka EU (100 %).<ref>{{Citiranje weba |title=GDP per capita in PPS |url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114 |access-date=19. Junelipnja 2020. |website=ec.europa.eu/eurostat |publisher=Eurostat}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Comparative price levels |url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00120 |access-date=19. Junelipnja 2020. |website=ec.europa.eu/eurostat |publisher=Eurostat}}</ref> Nacionalni BDP procijenjen je na 143,1 milijardi USD u 2016., s vrijednošću od 20 116 dolara po stanovniku.<ref name="imf2">{{Citiranje weba |title=Bulgaria |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=53&pr.y=5&sy=2011&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=918&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a= |access-date=12. Marchožujka 2017. |publisher=International Monetary Fund}}</ref> Statistika gospodarskog rasta uzima u obzir i nezakonite transakcije iz neformalne ekonomije, koja je kao postotak gospodarske aktivnosti najveća u EU-u.<ref>{{Citiranje weba |date=9. Septemberrujna 2014. |title=EU: Countries to Begin Counting Drugs, Prostitution in Economic Growth |url=https://www.occrp.org/en/27-ccwatch/cc-watch-briefs/2616-eu-countries-to-begin-counting-drugs-prostitution-in-economic-growth |access-date=16. Julysrpnja 2018. |publisher=Organized Crime and Corruption Reporting Project}}</ref><ref>{{Citiranje weba |dateyear=2012 |title=Shadow Economy |url=http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121114234654/http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf |archive-date=14. Novemberstudenoga 2012. |access-date=20. Decemberprosinca 2012. |publisher=Eurostat}}</ref> [[Bugarska narodna banka]] izdaje nacionalnu valutu [[Bugarski lev|lev]], koja je vezana za euro po tečaju od 1,95583 leva za euro.<ref>{{Citiranje weba |script-title=bg:Курсове на българския лев към еврото и към валутите на държавите, приели еврото |trans-title=Exchange rates of the lev to the euro and Eurozone currencies replaced by the euro |url=http://www.bnb.bg/Statistics/StExternalSector/StExchangeRates/StERFixed/index.htm |access-date=16. Octoberlistopada 2018. |publisher=Bulgarian National Bank |language=bg}}</ref>

Nakon nekoliko uzastopnih godina visokog rasta, posljedice [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|financijske krize 2007. – 2008.]] rezultirale su smanjenjem BDP-a od 3,6 % u 2009. i povećanjem nezaposlenosti.<ref>{{Citiranje weba |title=Bulgaria: GDP growth (annual %) |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.KD.ZG?locations=BG |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=The World Bank}}</ref><ref>{{Citiranje weba |year=2018 |title=Bulgaria: Unemployment, total (% of total labor force) (modeled ILO estimate) |url=https://data.worldbank.org/indicator/SL.UEM.TOTL.ZS?end=2017&locations=BG&start=1991&view=chart |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=The World Bank}}</ref> Pozitivan rast obnovljen je 2010., ali je međukompanijski dug premašio 59 milijardi USD, što znači da je 60 % svih bugarskih poduzeća bilo međusobno zaduženo.<ref>{{Citiranje weba |last=Harizanova |first=Tanya |date=17. Junelipnja 2010. |title=Inter-company debt – one of Bulgarian economy's serious problems |url=http://bnr.bg/sites/en/Economy/Pages/1706compandebts.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112308/http://bnr.bg/sites/en/Economy/Pages/1706compandebts.aspx |archive-date=1. Novemberstudenoga 2012. |access-date=10. Julysrpnja 2012. |publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> Do 2012. dug je porastao na 97 milijardi USD, odnosno 227 % BDP-a.<ref>{{Citiranje weba |date=14. Januarysiječnja 2013. |script-title=bg:Бизнесът очерта уникална диспропорция в България |trans-title=Business points to a major disproportion in Bulgaria |url=https://dnes.dir.bg/ikonomika/firmi-bozhidar-danev-balgarskata-stopanska-kamara-zadalzhenia-12811577 |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=Dir.bg |language=bg}}</ref> Vlada je provela stroge mjere štednje uz podršku [[MMF|MMF-a]] i [[Europska unija|EU-a]] na neke pozitivne fiskalne rezultate, ali prema mišljenju [[Međunarodna konfederacija sindikata|Međunarodne konfederacije sindikata]], socijalne posljedice tih mjera, poput povećane [[Ekonomska nejednakost|nejednakosti dohotka]] i ubrzanog iseljavanja bile su ''katastrofalne''.<ref>{{Citiranje weba |date=10. Octoberlistopada 2012. |title=ITUC Frontlines Report 2012: Section on Bulgaria |url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=144010 |access-date=10. Octoberlistopada 2012. |publisher=[[Novinite]]}}</ref>

Izlijevanje javnih sredstava obiteljima i rodbini političara iz vladajućih stranaka rezultiralo je fiskalnim gubicima i gubicima na socijalnom planu za društvo.<ref>{{Citiranje weba |date=21. Julysrpnja 2010. |title=Bulgaria, Romania Rapped for Public Procurement Fraud |url=https://www.novinite.com/articles/118351/Bulgaria%2C+Romania+Rapped+for+Public+Procurement+Fraud |access-date=16. Julysrpnja 2018. |publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Center for the Study of Democracy|url={{Google books|EgHHCbYKZXoC|page=44|plainurl=yes}}|title=Anti-corruption Reforms in Bulgaria: Key Results and Risks|publisher=Center for the Study of Democracy|year=2007|isbn=9789544771461|page=44}}</ref> Bugarska se nalazi na 71. mjestu u [[Indeks percepcije korupcije|Indeksu percepcije korupcije]]<ref>{{Citiranje weba |year=2017 |title=Corruption Perceptions Index: Transparency International |url=https://www.transparency.org/news/feature/corruption_perceptions_index_2017 |access-date=16. Julysrpnja 2018. |publisher=[[Transparency International]] |archive-date=11. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200511131023/https://www.transparency.org/news/feature/corruption_perceptions_index_2017 |url-status=dead}}</ref> i ima najgoru razinu [[Korupcija|korupcije]] u Europskoj uniji, što je fenomen koji je i dalje izvorom dubokog nezadovoljstva javnosti.<ref name="cloud">{{Citiranje novina |last=Rankin |first=Jennifer |date=28. Decemberprosinca 2017. |title=Cloud of corruption hangs over Bulgaria as it takes up EU presidency |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/world/2017/dec/28/bulgaria-corruption-eu-presidency-far-right-minority-parties-concerns |access-date=9. Julysrpnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=12. Decemberprosinca 2014. |title=Bulgarian corruption at 15-year high |work=The Telegraph |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bulgaria/11290458/Bulgarian-corruption-at-15-year-high.html |url-status=live |url-access=subscription |access-date=9. Julysrpnja 2018. |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bulgaria/11290458/Bulgarian-corruption-at-15-year-high.html |archive-date=10. Januarysiječnja 2022.}}</ref> Uz organizirani kriminal, korupcija je imala za posljedicu odbijanje zahtjeva zemlje za ulazak u [[schengenski prostor]] i povlačenje stranih ulaganja.<ref>{{Citiranje novina |date=24. Marchožujka 2018. |title=Bulgarian border officers suspended over airport security lapse |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-security/bulgarian-border-officers-suspended-over-airport-security-lapse-idUSKBN1H00L2 |access-date=9. Julysrpnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Macdonald |first=Alastair |date=11. Januarysiječnja 2018. |title=Bulgaria savors EU embrace despite critics |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/us-eu-bulgaria/bulgaria-savors-eu-embrace-despite-critics-idUSKBN1F02V8 |access-date=9. Julysrpnja 2018.}}</ref><ref name="reuters_USKBN1F61EQ">{{Citiranje novina |last=Krasimirov |first=Angel |date=17. Januarysiječnja 2018. |title=Bulgaria's government faces no-confidence vote over corruption |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government/bulgarias-government-faces-no-confidence-vote-over-corruption-idUSKBN1F61EQ |access-date=9. Julysrpnja 2018.}}</ref> Vladini dužnosnici navodno se nekažnjeno bave pronevjerom, trgovinom utjecajem, kršenjem pravila javne nabave i podmićivanjem.<ref name="SG12">{{Citiranje weba |date=21. Apriltravnja 2018. |title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities |url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/ |access-date=9. Julysrpnja 2018. |publisher=The Sofia Globe}}</ref> Posebno je državna nabava kritično područje u pogledu rizika od korupcije. Procjenjuje se da se svake godine na javne natječaje potroši oko 10 milijardi leva (5,99 milijardi dolara) državnog proračuna i [[Strukturni fondovi i Kohezijski fond|europskih kohezijskih]] fondova,<ref>{{Citiranje novina |date=21. Februaryveljače 2016. |script-title=bg:10 млрд. лв. годишно се харчат с обществени поръчки |language=bg |trans-title=10 bln. leva are spent on public procurement every year |work=24 Chasa |url=https://www.24chasa.bg/novini/article/5316312 |access-date=30. Julysrpnja 2018.}}</ref> a samo u 2017. godini potrošeno je gotovo 14 milijardi (8,38 milijardi USD) na javne ugovore.<ref>{{Citiranje weba |last=Stanchev |first=Ivaylo |date=29. Decemberprosinca 2017. |script-title=bg:Рекорд при обществените поръчки: открити са търгове за почти 14 млрд. лв. |trans-title=A record in public procurement: tenders worth nearly 14 billion lv unveiled |url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2017/12/29/3104548_rekord_pri_obshtestvenite_poruchki_otkriti_sa_turgove/ |access-date=16. Julysrpnja 2018. |publisher=Kapital Daily |language=bg}}</ref> Velik dio tih ugovora dodjeljuje se nekolicini politički povezanih<ref>{{Citiranje časopisa |last=Stefanov |first=Ruslan |dateyear=2015 |title=The Bulgarian Public Procurement Market: Corruption Risks and Dynamics in the Construction Sector |url=http://www.romaniacurata.ro/wp-content/uploads/2017/12/ACRVolume3_Ch3_Bulgaria.pdf |journal=Government Favouritism in Europe: The Anticorruption Report 3 |issue=3/2015 |page=35 |doi=10.2307/j.ctvdf0g12.6 |access-date=6. Augustkolovoza 2018.}}</ref> tvrtki usred raširenih nepravilnosti, kršenja procedura i prilagođenih kriterija dodjele.<ref>{{Citiranje weba |dateyear=2015 |title=Public procurement in Bulgaria |url=http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/policy/how/improving-investment/public-procurement/study/country_profile/bg.pdf |access-date=16. Julysrpnja 2018. |publisher=European Commission}}</ref> Unatoč opetovanim kritikama [[Europska komisija|Europske komisije]],<ref name="reuters_USKBN1F61EQ" /> institucije EU suzdržavaju se od poduzimanja mjera protiv Bugarske jer ista daje podršku Bruxellesu u brojnim pitanjima, za razliku od [[Poljska|Poljske]] ili [[Mađarska|Mađarske]].<ref name="cloud" />

Radna snaga u Bugarskoj broji 3,36&nbsp;milijuna ljudi,<ref>{{Citiranje weba |title=Field listing: Labor force |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/218.html#BU |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200307175501/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/218.html#BU |archive-date=7. Marchožujka 2020. |access-date=15. Decemberprosinca 2019. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> od kojih je 6,8 % zaposleno u poljoprivredi, 26,6 % u industriji i 66,6 % u uslužnom sektoru.<ref>{{Citiranje weba |title=Field listing: Labor force by occupation |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/219.html#BU |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190420181021/https://www.cia.gov/Library/publications/the-world-factbook/fields/219.html#BU |archive-date=20. Apriltravnja 2019. |access-date=15. Decemberprosinca 2019. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Rudarenje metala i minerala, proizvodnja [[Kemijska industrija|kemikalija]], izrada strojeva, proizvodnja čelika, biotehnologija, proizvodnja duhana, prerada hrane i [[Rafinerija nafte|rafiniranje nafte]] jesu glavne industrijske djelatnosti.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/Economy#ref42702 |title=Bulgaria – Manufacturing |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John D. |last=Bell |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Field listing: Industries |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/216.html#BU |access-date=15. Decemberprosinca 2019. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]] |archive-date=18. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201218182242/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/216.html#BU |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=31. Augustkolovoza 2011. |title=Bulgaria: Selling off steel |url=https://oxfordbusinessgroup.com/news/bulgaria-selling-steel |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=Oxford Business Group}}</ref> Samo rudarstvo zapošljava 24 000 ljudi i stvara oko 5 % BDP-a zemlje, a broj zaposlenih u svim djelatnostima povezanim s rudarstvom je 120 000.<ref>{{Citiranje weba |date=29. Augustkolovoza 2015. |title=Mining Industry Accounts for 5% of Bulgaria's GDP – Energy Minister |url=https://www.novinite.com/articles/170584/Mining+Industry+Accounts+for+5+of+Bulgaria's+GDP+–+Energy+Minister |access-date=20. Julysrpnja 2018. |publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref name="Ore exports">{{Citiranje novina |date=18. Augustkolovoza 2011. |title=Bulgaria's ore exports rise 10% in H1 2011 – industry group |work=The Sofia Echo |url=http://thesofiaecho.com/2011/08/18/1141389_bulgarias-ore-exports-rise-10per-cent-in-h1-2011-industry-group |url-status=dead |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120316132149/http://thesofiaecho.com/2011/08/18/1141389_bulgarias-ore-exports-rise-10per-cent-in-h1-2011-industry-group |archive-date=16. Marchožujka 2012.}}</ref> Bugarska je peti najveći proizvođač ugljena u Europi.<ref name="Ore exports" /><ref>{{Citiranje weba |title=Total Primary Coal Production (Thousand Short Tons) |url=https://www.eia.gov/beta/international/data/browser/#/?pa=0000000000000000000000000000000000000000000000000000g&c=1438j008006gg6168g80a4k000e8ag00gg0004gc00ho00go&ct=0&tl_id=1-A&vs=INTL.7-1-ALB-TST.A&ord=CR&cy=2015&vo=0&v=H&start=2014&end=2016 |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=U.S. Energy Information Administration}}</ref> Lokalna nalazišta ugljena, željeza, bakra i olova vitalna su za proizvodni i energetski sektor.{{Sfn|Resource Base}} Glavna odredišta bugarskog izvoza izvan EU su Turska, Kina i Sjedinjene Američke Države, dok su Rusija i Turska daleko najveći uvozni partneri. Većina izvoza čine industrijska dobra, strojevi, kemikalije, gorivo i hrana.<ref>{{Citiranje weba |date=NovemberStudeni 2019. |title=Trade In Goods of Bulgaria With Third Countries In the Period January – October 2019 (Preliminary Data) |url=https://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/FTS_Extrastat_2019-10_en_HDT5DBO.pdf |access-date=15. Decemberprosinca 2019. |publisher=National Statistical Institute of Bulgaria |pages=7, 8}}</ref> Dvije trećine izvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda ide u zemlje [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]] a.<ref>{{Citiranje weba |dateyear=2007 |title=Agricultural Policies in non-OECD countries: Monitoring and Evaluation |url=http://www.oecd.org/agriculture/agricultural-policies/40354124.pdf |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=[[OECD]]}}</ref>

Iako je proizvodnja žitarica i povrća pala za 40 % od 1990. do 2008.,<ref>{{Citiranje weba |title=Bulgaria – Natural conditions, farming traditions and agricultural structures |url=http://www.fao.org/regional/seur/Review/Bulgaria.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20080328063300/http://www.fao.org/regional/seur/Review/Bulgaria.htm |archive-date=28. Marchožujka 2008. |access-date=2. Novemberstudenoga 2011. |publisher=Food and Agriculture Organization}}</ref> proizvodnja žitarica se od tada povećala, a sezona 2016. – 2017. bilježi najveću proizvodnju žitarica u desetljeću.<ref name="UNdata">{{Citiranje weba |title=Bulgaria – Economic Summary, UNData, United Nations |url=http://data.un.org/en/iso/bg.html |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=United Nations}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=4. Augustkolovoza 2017. |title=Experts: Bumper Year for Wheat Producers in Dobrich Region |url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1628901 |access-date=20. Julysrpnja 2018. |publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> Glavne poljoprivredne kulture su [[kukuruz]], [[Ječam ozimac|ječam]], [[Obična zob|zob]] i [[riža]]. Kvalitetan orijentalni duhan značajna je industrijska kultura.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/Economy#ref42701 |title=Bulgaria – Agriculture |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John D. |last=Bell |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref> Bugarska je također najveći svjetski proizvođač ulja [[Lavandino ulje|lavande]] i [[Ružino ulje|ruže]], koji se značajno koriste u proizvodnji mirisa i kozmetici.<ref name="CENTCOM3">{{Citiranje weba |date=DecemberProsinac 2011. |title=Bulgaria Factbook |url=http://www.centcom.mil/bulgaria/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/ |archive-date=18. Octoberlistopada 2011. |access-date=4. Octoberlistopada 2018. |publisher=United States Central Command}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Ivanova |first=Miglena |date=31. Maysvibnja 2017. |title=Bulgarian rose oil keeps its top place on world market |url=http://bnr.bg/en/post/100837137/bulgarian-rose-oil-keeps-its-top-place-on-world-market |access-date=20. Julysrpnja 2018. |publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=30. Novemberstudenoga 2017. |title=Bulgaria is Again the World's First Producer of Lavender Oil |url=https://www.novinite.com/articles/185754/Bulgaria+is+Again+the+World%27s+First+Producer+of+Lavender+Oil |access-date=20. Julysrpnja 2018. |publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=16. Julysrpnja 2014. |title=Bulgaria tops lavender oil production, outpacing France |url=http://www.foxnews.com/world/2014/07/16/bulgaria-tops-lavender-oil-production-outpacing-france.html |access-date=12. Septemberrujna 2018. |publisher=Fox News}}</ref> U sektoru usluga, turizam značajno pridonosi gospodarskom rastu. [[Sofija]], [[Plovdiv]], [[Veliko Trnovo]], obalna odmarališta [[Albena]], [[Zlatni pijesci]] i [[Sunčana obala]] te zimska odmarališta [[Bansko]], [[Pamporovo]] i [[Borovec|Borovets]] neke su od lokacija koje turisti najviše posjećuju.<ref>{{Citiranje novina |date=20. Apriltravnja 2009. |title=Europe (without the euro) |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/travel/2009/apr/20/europe-budget-travel-short-haul-cheap |access-date=20. Decemberprosinca 2011.}}</ref><ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/Economy#ref253978 |title=Bulgaria – Tourism |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John D. |last=Bell |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref> Većina posjetitelja su Rumunji, Turci, Grci i Nijemci.<ref>{{Citiranje weba |date=15. Februaryveljače 2019. |script-title=bg:Посещения на чужденци в България по месеци и по страни |trans-title=Arrivals of foreigners in 2017 by month and country of origin |url=http://www.nsi.bg/bg/content/1969/%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%B5%D1%89%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%8F-%D0%BD%D0%B0-%D1%87%D1%83%D0%B6%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8-%D0%B2-%D0%B1%D1%8A%D0%BB%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%8F-%D0%BF%D0%BE-%D0%BC%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%86%D0%B8-%D0%B8-%D0%BF%D0%BE-%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8 |access-date=15. Decemberprosinca 2019. |publisher=National Statistical Institute of Bulgaria |language=bg}}</ref> Turizam se dodatno potiče sustavom [[100 turističkih mjesta Bugarske|''100 turističkih odredišta'']].<ref>{{Citiranje weba |last=Markov |first=Alexander |date=3. Octoberlistopada 2011. |title=100 Tourist Sites of Bulgaria |url=https://www.bnr.bg/en/post/100103688/100-tourist-sites-of-bulgaria |access-date=15. Decemberprosinca 2019. |publisher=Bulgarian National Radio}}</ref>

Potrošnja na istraživanje i razvoj iznosi 0,78 % BDP-a,{{Sfn|NSI Brochure|2018}} a najveći dio javnog financiranja istraživanja i razvoja ide [[Bugarska akademija znanosti|Bugarskoj akademiji znanosti]] (BAS).<ref name="EUpresidency">{{Citiranje weba |date=22. Marchožujka 2018. |title=EU Presidency Puts Lagging Bulgarian Science in the Spotlight |url=https://www.novinite.com/articles/188930/EU+Presidency+Puts+Lagging+Bulgarian+Science+in+the+Spotlight |access-date=14. Julysrpnja 2018. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privatna poduzeća čine više od 73 % rashoda za istraživanje i razvoj i zapošljavala su 42 % od 22 000 bugarskih istraživača u 2015.<ref name="R&D spending">{{Citiranje weba |date=31. Octoberlistopada 2016. |title=R&D Spending in Bulgaria Up in 2015, Mostly Driven by Businesses |url=https://www.novinite.com/articles/177126/R%26D+Spending+in+Bulgaria+Up+in+2015%2C+Mostly+Driven+by+Businesses |access-date=14. Julysrpnja 2018. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> Iste godine, Bugarska je zauzela 39. mjesto od 50 zemalja na [[Bloombergov indeks inovacija|Bloombergovom Indeksu inovacija]], s najvišim rezultatom u obrazovanju (24.), a najnižim u proizvodnji s dodanom vrijednošću (48.).<ref>{{Citiranje novina |title=The 2015 Bloomberg Innovation Index |work=Bloomberg.com |publisher=Bloomberg |url=https://www.bloomberg.com/graphics/2015-innovative-countries/ |access-date=14. Julysrpnja 2018.}}</ref> Bugarska je rangirana na 35. mjesto u [[Indeks globalne inovacije|Globalnom indeksu inovacija]] 2021., u odnosu na 40. mjesto 2019.<ref>{{Citiranje weba |title=Global Innovation Index 2021 |url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/ |access-date=2022-03-05 |website=[[World Intellectual Property Organization]] |publisher=[[United Nations]] |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Global Innovation Index 2019 |url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html |access-date=2021-09-02 |website=www.wipo.int |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=RTD - Item |url=https://ec.europa.eu/newsroom/rtd/items/691898 |access-date=2021-09-02 |website=ec.europa.eu}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2013-10-28 |title=Global Innovation Index |url=https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930 |access-date=2021-09-02 |website=INSEAD Knowledge |language=en |archive-date=2. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210902101622/https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930 |url-status=dead}}</ref>

Kronično premalo vladino ulaganje u istraživanje od 1990. natjeralo je mnoge stručnjake u znanosti i inženjerstvu da napuste Bugarsku.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Shopov |first=V. |dateyear=2007 |title=The impact of the European scientific area on the 'Brain leaking' problem in the Balkan countries |journal=Nauka |issue=1/2007}}</ref>

Unatoč nedostatku financiranja, istraživanja u kemiji, [[Znanost o materijalima|znanosti o materijalima]] i [[Fizika|fizici]] i dalje su snažna.<ref name="EUpresidency2">{{Citiranje weba |date=22. Marchožujka 2018. |title=EU Presidency Puts Lagging Bulgarian Science in the Spotlight |url=https://www.novinite.com/articles/188930/EU+Presidency+Puts+Lagging+Bulgarian+Science+in+the+Spotlight |access-date=14. Julysrpnja 2018. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> Istraživanja Antarktika aktivno se provode kroz [[Bugarska antarktička baza sv. Klimenta Ohridskog|bazu Svetog Klimenta Ohridskog]] na [[Otok Livingston|otoku Livingston]] u [[Zapadna Antarktika|Zapadnoj Antarktici]].<ref>[https://data.aad.gov.au/aadc/gaz/scar/display_name.cfm?gaz_id=105044 St. Kliment Ohridski Base.]</ref><ref>Ivanov, Lyubomir (2015).</ref> Sektor [[Informatička tehnologija|informacijskih i komunikacijskih tehnologija]] (ICT) stvara tri posto ekonomske proizvodnje i zapošljava 40 000<ref>{{Citiranje novina |last=Hope |first=Kerin |date=17. Octoberlistopada 2016. |title=Bulgaria strives to become tech capital of the Balkans |work=The Financial Times |url=https://www.ft.com/content/f9a35122-44f4-11e6-9b66-0712b3873ae1 |access-date=15. Julysrpnja 2018.}}</ref> do 51 000 softverskih inženjera.<ref>{{Citiranje weba |date=12. Marchožujka 2018. |title=Bulgaria's ICT Sector Turnover Trebled over Last Seven Years – Deputy Economy Minister |url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1762498 |access-date=15. Julysrpnja 2018. |publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> Tijekom sovjetske ere Bugarska je bila poznata kao ''komunistička [[silicijska dolina]]'' zbog svoje ključne uloge u proizvodnji računalne tehnologije [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|COMECON]]-a.<ref>{{Citiranje weba |last=McMullin |first=David |date=2. Octoberlistopada 2003. |title=The Great Bulgarian BrainDrain |url=https://www.delta.tudelft.nl/article/great-bulgarian-braindrain |access-date=15. Julysrpnja 2018. |publisher=Delft Technical University}}</ref> Zajednički napor komunističke vlade da podučava računalne i informatičke vještine u školama također je neizravno učinio Bugarsku glavnim izvorom [[Računalni virus|računalnih virusa]] u 1980-im i 90-im godinama.<ref>{{Citiranje weba |last=Petrov |first=Victor |date=30. Septemberrujna 2021. |title=Socialist Cyborgs |url=https://logicmag.io/kids/socialist-cyborgs/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210917195506/https://logicmag.io/kids/socialist-cyborgs/ |archive-date=17. Septemberrujna 2021.}}</ref> Država je regionalni lider u [[Superračunalo|računalstvu visokih performansi]] : upravlja ''Avitoholom'', najmoćnijim superračunalom u jugoistočnoj Europi, i ugostit će jedno od osam [[Petascale računalstvo|petascale]] [[Zajedničko poduzeće „EuroHPC”|EuroHPC]] superračunala.<ref>{{Citiranje weba |last=Zapryanov |first=Yoan |date=22. Junelipnja 2018. |script-title=bg:Малката изчислителна армия на България |trans-title=Bulgaria's small computing army |url=https://www.capital.bg/biznes/tehnologii_i_nauka/2018/06/22/3203630_shum_tok_i_superkompjutri/ |access-date=15. Julysrpnja 2018. |publisher=Kapital Daily |language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=7. Junelipnja 2019. |title=Digital Single Market: Europe announces eight sites to host world-class supercomputers |url=https://europa.eu/rapid/press-release_IP-19-2868_en.htm |access-date=15. Augustkolovoza 2019. |publisher=European Commission}}</ref>

Bugarska je dala brojne doprinose istraživanju svemira.<ref name="Interkosmos">{{Citiranje knjige|last=Burgess|first=Colin|url={{Google books|MG__CgAAQBAJ|page=247|plainurl=yes}}|title=Interkosmos: The Eastern Bloc's Early Space Program|last2=Vis|first2=Bert|publisher=Springer|year=2016|isbn=978-3-319-24161-6|pages=247–250}}</ref> To uključuje dva znanstvena satelita, više od 200 tereta poslanih u orbitu i 300 pokusa u Zemljinoj orbiti, kao i dva kozmonauta od 1971.<ref name="Interkosmos" /> Bugarska je bila prva zemlja koja je uzgajala [[Pšenica|pšenicu]] i povrće u svemiru u svojim [[Staklenik|staklenicima]] [[SVET sustav rasta biljaka|Svet]] na [[Mir (svemirska postaja)|svemirskoj postaji Mir]].<ref>{{Citiranje weba |date=17. Apriltravnja 2011. |title=Cosmonauts Eager, Hopeful for Reboot of Bulgaria's Space Program |url=https://www.novinite.com/articles/127387/Cosmonauts+Eager,+Hopeful+for+Reboot+of+Bulgaria's+Space+Program |access-date=15. Julysrpnja 2018. |publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Ivanova |first=Tanya |dateyear=1998 |title=Six-month space greenhouse experiments—a step to creation of future biological life support systems |journal=Acta Astronautica |volume=42 |issue=1–8 |pages=11–23 |bibcode=1998AcAau..42...11I |doi=10.1016/S0094-5765(98)00102-7 |pmid=11541596}}</ref> Bugarska je bila uključena u razvoj [[Gama astronomija|opservatorija za gama-zrake]] [[Granat]]<ref name="RESS">{{Citiranje knjige|last=Harland|first=David M.|url={{Google books|dZyaAAVwg5QC|page=155|plainurl=yes}}|title=Robotic Exploration of the Solar System: Part 2: Hiatus and Renewal, 1983–1996|last2=Ulivi|first2=Paolo|publisher=Springer|year=2009|isbn=978-0-387-78904-0|page=155}}</ref> i [[Program Vega|programa Vega]], posebno u modeliranju putanja i [[Algoritam|algoritamaalgoritam]]a za navođenje za obje [[Vega (sonda)|sonde Vega]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Dimitrova|first=Milena|url={{Google books|jqJ6Ocql0XIC|page=257|plainurl=yes}}|title=Златните десятилетия на българската електроника|publisher=Trud|year=2008|isbn=9789545288456|pages=257–258|trans-title=The Golden Decades of Bulgarian Electronics}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Badescu|first=Viorel|url={{Google books|ZrAYCgAAQBAJ|page=276|plainurl=yes}}|title=Inner Solar System: Prospective Energy and Material Resources|last2=Zacny|first2=Kris|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-19568-1|page=276|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarski instrumenti korišteni su u [[Istraživanje Marsa|istraživanju Marsa]], uključujući spektrometar koji je sondom [[Phobos 2]] napravio prve visokokvalitetne [[Spektroskopija|spektroskopske]] slike Marsovog mjeseca [[Fobos (mjesec)|Fobosa]].<ref name="Interkosmos" /><ref name="RESS" /> [[Kozmičke zrake|Kozmičko zračenje]] na putu do i oko planeta mapirano je [[Liulin-ML]] dozimetrima na [[ExoMars Trace Gas Orbiter|ExoMars TGO]].<ref>{{Citiranje časopisa |last=Semkova |first=Jordanka |last2=Dachev |first2=Tsvetan |dateyear=2015 |title=Radiation environment investigations during ExoMars missions to Mars – objectives, experiments and instrumentation |url=https://inis.iaea.org/search/search.aspx?orig_q=RN:47073133 |journal=Comptes Rendus de l'Académie Bulgare des Sciences |volume=47 |issue=25 |pages=485–496 |issn=1310-1331 |access-date=6. Augustkolovoza 2018.}}</ref> Varijante ovih instrumenata također su ugrađene na [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodnu svemirsku postaju]] i lunarnu sondu [[Chandrayaan-1]].<ref>{{Citiranje weba |title=Radiation Dose Monitor Experiment (RADOM) |url=http://www.isro.org/chandrayaan/htmls/radom_bas.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119044239/http://www.isro.org/chandrayaan/htmls/radom_bas.htm |archive-date=19. Januarysiječnja 2012. |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=ISRO}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Dachev |first=Ts. |last2=Dimitrov |first2=Pl. |last3=Tomov |first3=B. |last4=Matviichuk |first4=Yu. |last5=Spurny |first5=F. |last6=Ploc |first6=O. |dateyear=2011 |title=Liulin-type spectrometry-dosimetry instruments |journal=Radiation Protection Dosimetry |volume=144 |issue=1–4 |pages=675–679 |doi=10.1093/rpd/ncq506 |issn=1742-3406 |pmid=21177270}}</ref> Još jedna lunarna misija, [[SpaceIL]]-ov ''Beresheet'', također je bila opremljena teretom proizvedenim u Bugarskoj.<ref>{{Citiranje weba |date=22. Marchožujka 2019. |title=Bulgarian Camera Flies to the Moon |url=https://dariknews.bg/novini/liubopitno/bylgarska-kamera-leti-kym-lunata-2155077 |access-date=30. Marchožujka 2019. |publisher=Darik News}}</ref> Prvi bugarski [[Geosinkroni satelit|geostacionarni komunikacijski satelit]] [[Bugarska sat-1|BulgariaSat-1]] lansirao je [[SpaceX]] 2017.<ref>{{Citiranje weba |title=BulgariaSat-1 Mission |url=https://www.spacex.com/news/2017/06/23/bulgariasat-1-mission |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191117174220/https://www.spacex.com/news/2017/06/23/bulgariasat-1-mission |archive-date=17. Novemberstudenoga 2019. |access-date=15. Julysrpnja 2018. |publisher=SpaceX}}</ref>

Telekomunikacijske su usluge široko dostupne, a središnja digitalna magistralna linija povezuje većinu regija.{{Sfn|Library of Congress|2006}} [[Vivacom]] (BTC) opslužuje više od 90 % fiksnih linija i jedan je od tri operatera koji pružaju mobilne usluge, uz [[Mtel (Bugarska)|A1]] i [[Telenor (Bugarska)|Telenor]]. <ref>{{Citiranje weba |dateyear=2011 |title=Bulgaria: 2011 Telecommunication Market and Regulatory Developments |url=https://ec.europa.eu/digital-single-market/sites/digital-agenda/files/BG_Country_Chapter_17th_Report_0.pdf |access-date=19. Marchožujka 2013. |publisher=European Commission |page=2}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=3. Octoberlistopada 2011. |title=Bulgaria Opens Tender for Fourth Mobile Operator |url=http://novinite.com/view_news.php?id=132606 |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> Raširenost [[Internet|internetainternet]]a iznosila je 69,2 % stanovništva u dobi od 16 do 74 godine i 78,9 % kućanstava u 2020.<ref>{{Citiranje weba |date=27. Februaryveljače 2021. |title=Individuals regularly using the Internet (Every day or at least once a week) |url=http://www.nsi.bg/en/content/6105/individuals-regularly-using-internet |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210224170445/https://www.nsi.bg/en/content/6105/individuals-regularly-using-internet |archive-date=24. Februaryveljače 2021. |access-date=27. Februaryveljače 2021. |publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=27. Februaryveljače 2021. |title=Households with Internet access at home |url=https://www.nsi.bg/en/content/6099/households-internet-access-home |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200811160642/https://www.nsi.bg/en/content/6099/households-internet-access-home |archive-date=11. Augustkolovoza 2020. |access-date=27. Februaryveljače 2021. |publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref>

Strateški geografski položaj Bugarske i dobro razvijen energetski sektor čine je ključnim europskim energetskim centrom unatoč nedostatku značajnih nalazišta fosilnih goriva.<ref>{{Citiranje weba |date=13. Octoberlistopada 2008. |title=Energy Hub |url=https://oxfordbusinessgroup.com/news/energy-hub |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=Oxford Business Group}}</ref> Termoelektrane proizvode 48,9 % električne energije, zatim [[nuklearna energija]] iz [[Nuklearna elektrana Kozloduj|reaktora Kozloduj]] 34,8 % i [[Obnovljiva energija|obnovljivi izvori]] 16,3 %.{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Oprema za drugu nuklearnu elektranu u [[Nuklearna elektrana Belene|Belenama]] je nabavljena, ali sudbina projekta ostaje neizvjesna.<ref>{{Citiranje novina |last=Krasimirov |first=Angel |date=7. Junelipnja 2018. |title=Bulgaria must work to restart Belene nuclear project: parliament |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-energy-nuclear/bulgaria-must-work-to-restart-belene-nuclear-project-parliament-idUSKCN1J31DP |access-date=24. Octoberlistopada 2018.}}</ref> Instalirani kapacitet iznosi 12 668 MW, što Bugarskoj omogućuje da premaši domaću potražnju i izvozi energiju.<ref>{{Citiranje weba |title=Bulgaria – Power Generation |url=https://www.export.gov/article?id=Bulgaria-Power-Generation-Oil-and-Gas-Renewable-Sources-of-Energy-and-Energy-Efficiency |access-date=15. Junelipnja 2018. |publisher=[[International Trade Administration]] |archive-date=15. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180615190654/https://www.export.gov/article?id=Bulgaria-Power-Generation-Oil-and-Gas-Renewable-Sources-of-Energy-and-Energy-Efficiency |url-status=dead }}</ref>

Ukupna duljina državne cestovne mreže je 19 512 kilometara,<ref>{{Citiranje weba |title=Country comparison: Total road length |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html#bu |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170907162530/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html#bu |archive-date=7. Septemberrujna 2017. |access-date=15. Junelipnja 2018. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> od čega je 19 235 kilometara asfaltirano. Željeznice su glavni način prijevoza tereta, iako autoceste nose sve veći udio tereta. Bugarska ima 6 238 kilometara željezničke pruge,{{Sfn|Library of Congress|2006}} s razvijenim željezničkim vezama prema Rumunjskoj, Turskoj, Grčkoj i Srbiji, te ekspresnim vlakovima koji izravnim rutama povezuju zemlju s [[Kijev|Kijevom]]om, [[Minsk|Minskom]]om, [[Moskva|Moskvom]] i [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburgom]].<ref>{{Citiranje weba |title=Trains in Bulgaria |url=https://www.eurail.com/en/get-inspired/top-destinations/bulgaria-train |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=EuRail |archive-date=12. svibnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220512223607/https://www.eurail.com/en/get-inspired/top-destinations/bulgaria-train |url-status=dead}}</ref> Sofija i Plovdiv su središta zračnog prometa u zemlji, dok su Varna i Burgas glavne pomorske trgovačke luke.{{Sfn|Library of Congress|2006}}

Stanovništvo Bugarske prema nacionalnom popisu iz 2011. godine broji 7 364 570 ljudi. Većina stanovništva, 72,5 %, živi u urbanim sredinama.{{Sfn|NSI Census data|2011}} Prema podacima iz 2019., [[Sofija]] je najnaseljenije urbano središte s 1 241 675 ljudi, slijede [[Plovdiv]] (346 893), [[Varna]] (336 505), [[Burgas]] (202 434) i [[Ruse]] (142 902).{{Sfn|NSI Census data|2017}} [[Bugari]] su glavna etnička skupina i čine 84,8% stanovništva. [[Turci|Turska]] i [[Romi|romska]] manjina čine 8,8 odnosno 4,9 posto stanovništva, Četrdesetak drugih manjina čini 0,7 %, a 0,8 % se ne identificira ni sas kakvom etničkom skupinom.{{Sfn|NSI Census data|2011}}<ref name="NSI3">{{Citiranje weba |dateyear=2011 |title=Census results: population by residence, ethnic group and age |url=http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R7.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120602032148/http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R7.aspx |archive-date=2. Junelipnja 2012. |access-date=20. Julysrpnja 2018. |publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> Bivša voditeljica [[Nacionalni institut za statistiku (Bugarska)|Nacionalnog instituta za statistiku]] Reneta Indzhova osporila je brojke popisa iz 2011., sugerirajući da je stvarna populacija manja od prijavljene.<ref>{{Citiranje weba |date=25. Marchožujka 2014. |script-title=bg:НСИ: Преброяването от 2011 г. е сгрешено, нужно е ново |trans-title=NSI: The 2011 census is incorrect, a new one needed |url=https://www.vesti.bg/bulgaria/obshtestvo/nsi-prebroiavaneto-ot-2011-g.-e-sgresheno-nuzhno-e-novo-6008424 |access-date=22. Julysrpnja 2018. |publisher=Vesti |language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Dimitrova |first=Eliana |date=25. Marchožujka 2014. |script-title=bg:Скандални твърдения за неточности в преброяването през 2011 г. |trans-title=Scandalous claims of inaccuracies in the 2011 census |url=http://news.bnt.bg/bg/a/221926-skandalni-tva-rdeniya-za-netochnosti-v-prebroyavaneto-prez-2011-g |access-date=22. Julysrpnja 2018. |publisher=Bulgarian National Television |language=bg}}</ref> Romska manjina obično se podcjenjuje u popisnim podacima i mogla bi činiti do 11 % stanovništva.<ref>{{Citiranje novina |date=31. Octoberlistopada 2017. |title=Bulgarians unfazed by anti-Roma hate speech from deputy prime minister |work=Deutsche Welle |url=https://www.dw.com/en/bulgarians-unfazed-by-anti-roma-hate-speech-from-deputy-prime-minister/a-41183829}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Field listing: Ethnic Groups |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/400.html#BU |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201121042840/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/400.html#BU |archive-date=21. Novemberstudenoga 2020. |access-date=15. Decemberprosinca 2019. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Gustoća naseljenosti je 65 stanovnika po četvornom kilometru, što je gotovo upola manje od prosjeka Europske unije.<ref>{{Citiranje weba |dateyear=2018 |title=Population density (people per sq. km of land area) |url=https://data.worldbank.org/indicator/en.pop.dnst?year_high_desc=true |access-date=12. Septemberrujna 2018. |publisher=The World Bank}}</ref>

Godine 2018. prosječna [[Stopa plodnosti|stopa ukupnog fertiliteta]] (TFR) u Bugarskoj bila je 1,56 djece po ženi,<ref>{{Citiranje weba |title=Population and Demographic Processes in 2018 |url=https://www.nsi.bg/en/content/17554/%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%8F/population-and-demographic-processes-2018 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200715141340/https://www.nsi.bg/en/content/17554/%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%8F/population-and-demographic-processes-2018 |archive-date=15. Julysrpnja 2020. |access-date=19. Maysvibnja 2020. |website=Nsi.bg}}</ref> ispod stope zamjene od 2,1 i znatno ispod povijesno visoke stope od 5,83 djece po ženi iz 1905.<ref>{{Citation |url=https://ourworldindata.org/grapher/children-born-per-woman?year=1850&country=BGR |title=Total Fertility Rate around the world over the last centuries |last=Max Roser |dateyear=2014 |journal=[[Our World In Data]], [[Gapminder Foundation]]}}</ref> Bugarska tako ima jednu od najstarijih populacija na svijetu, s prosječnom dobi od 43 godine.<ref>{{Citation |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/ |title=World Factbook EUROPE : BULGARIA |journal=[[The World Factbook]] |date=12. Julysrpnja 2018.}} {{PD-notice}}</ref>

Bugarska je u stanju demografske krize,<ref>{{Citiranje novina |date=15. Novemberstudenoga 2012. |title=World Bank: The demographic crisis is Bulgaria's most serious problem |work=Klassa |url=http://www.klassa.bg/News/Read/article/216069_World+Bank%3A+The+demographic+crisis+is+Bulgaria%E2%80%99s+most+serious+problem |url-status=dead |access-date=8. Apriltravnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160507005840/http://www.klassa.bg/News/Read/article/216069_World+Bank%3A+The+demographic+crisis+is+Bulgaria%E2%80%99s+most+serious+problem |archive-date=7. Maysvibnja 2016.}}</ref><ref name="BNR crisis">{{Citiranje weba |date=12. Marchožujka 2012. |title=Demographic crisis in Bulgaria deepening |url=http://bnr.bg/sites/en/Lifestyle/Life/Pages/1203DemographiccrisisDeepening.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131105015344/http://bnr.bg/sites/en/Lifestyle/Life/Pages/1203DemographiccrisisDeepening.aspx |archive-date=5. Novemberstudenoga 2013. |access-date=8. Apriltravnja 2013. |publisher=Bulgarian National Radio}}</ref>, te je negativnom prirastu stanovništva od ranih [[1990-ih]], kada je gospodarski kolaps izazvao dugotrajni val [[Iseljeništvo|iseljavanja]].<ref name="DW Entry">{{Citiranje weba |date=26. Decemberprosinca 2006. |title=Will EU Entry Shrink Bulgaria's Population Even More? |url=https://www.dw.com/en/will-eu-entry-shrink-bulgarias-population-even-more/a-2287183 |access-date=11. Apriltravnja 2016. |publisher=Deutsche Welle}}</ref> Otprilike 937 000 do 1 200 000 ljudi, uglavnom mladih odraslih, napustilo je zemlju do 2005.<ref name="DW Entry" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Roth|first=Klaus|url={{Google books|pNSGDpXT4A0C|page=188|plainurl=yes}}|title=Migration In, From, and to Southeastern Europe|last2=Lauth Bacas|first2=Jutta|publisher=The British Library|year=2004|isbn=978-3643108968|page=188}}</ref> Većinu djece rađaju neudane žene.<ref>{{Citiranje weba |date=17. Octoberlistopada 2013. |title=Eurostat – Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006114113/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018 |archive-date=6. Octoberlistopada 2014. |access-date=25. Februaryveljače 2014. |publisher=Eurostat}}</ref> Nadalje, trećinu svih kućanstava čini samo jedna osoba, a 75,5 % obitelji nema djecu mlađu od 16 godina.<ref name="BNR crisis" /> Stope nataliteta su posljedično među najnižima u svijetu<ref>{{Citiranje weba |title=Country Comparison: Population growth rate |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2002rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=228#bu |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120310000517/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2002rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=228#bu |archive-date=10. Marchožujka 2012. |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Country Comparison: Birth rate |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=205#bu |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615142331/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=205#bu |archive-date=15. Junelipnja 2013. |access-date=8. Apriltravnja 2013. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> dok su [[Mortalitet|stope smrtnosti]] među najvišima.<ref>{{Citiranje weba |title=Country Comparison: Death rate |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2066rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=9#bu |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615121335/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2066rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=9#bu |archive-date=15. Junelipnja 2013. |access-date=8. Apriltravnja 2013. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref>

Bugarska postiže visoke rezultate u [[Ravnopravnost spolova|rodnoj ravnopravnosti]], zauzimajući 18. mjesto u [[Globalno izvješće o rodnom jazu|Globalnom izvješću o rodnom jazu za 2018. godinu]].<ref name="WEF">{{Citiranje knjige |url=http://www3.weforum.org/docs/WEF_GGGR_2018.pdf |title=The Global Gender Gap Report |publisher=World Economic Forum |year=2018 |isbn=978-2-940631-00-1 |pages=10, 45, 46 |access-date=26. Februaryveljače 2019.}}</ref> Iako [[Pravo glasa za žene|je ženama pravo glasa]] omogućeno relativno kasno, 1937. godine, žene danas imaju jednaka politička prava, visoku participaciju radne snage i zakonski propisanu jednaku plaću.<ref name="WEF" /> Godine 2021. agencija za istraživanje tržišta ''Reboot Online'' rangirala je Bugarsku kao najbolju europsku zemlju za rad žena.<ref>{{Citiranje weba |title=The best countries in Europe for women to work |url=https://uk.finance.yahoo.com/news/gender-equality-the-best-countries-in-europe-for-women-to-work-125949046.html |access-date=10. Marchožujka 2021. |website=Yahoo! Finance}}</ref> Bugarska ima najveći udio [[Informatička tehnologija|ICT]] istraživačica u EU,<ref>{{Citiranje weba |date=25. Apriltravnja 2018. |title=Girls and women under-represented in ICT |url=http://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/EDN-20180425-1?inheritRedirect=true |access-date=15. Julysrpnja 2018. |publisher=Eurostat}}</ref> kao i drugi najveći udio žena u tehnološkom sektoru s 44,6 % radne snage. Visoke razine sudjelovanja žena nasljeđe su socijalističkog doba.<ref>{{Citiranje novina |last=Hope |first=Kerin |date=9. Marchožujka 2018. |title=Bulgaria builds on legacy of female engineering elite |work=The Financial Times |url=https://www.ft.com/content/e2fdfe6e-0513-11e8-9e12-af73e8db3c71 |access-date=15. Julysrpnja 2018.}}</ref>

Visoke stope smrtnosti rezultat su starenja stanovništva, velikog broja ljudi u riziku od siromaštva i slaboga [[Zdravstvo|zdravstvenoga sustava]].<ref>{{Citiranje novina |last=Hope |first=Kerin |date=11. Januarysiječnja 2018. |title=Bulgaria battles to stop its brain drain |work=The Financial Times |url=https://www.ft.com/content/51f1bd86-d6cc-11e7-ae3e-563c04c5339a |access-date=7. Septemberrujna 2018. |quote=But a sharp decline in the quality of state healthcare and high poverty rates—42% of the population are at risk of poverty in old age, according to Eurostat—gives Bulgaria the second-lowest life expectancy in the EU after Lithuania.}}</ref> Više od 80 % smrti uzrokovano je [[Rak (bolest)|rakom]] i [[Srčane bolesti|srčanožilnim bolestima]], a gotovo petina njih se može izbjeći.<ref>Country Health Profile, str. 1</ref> Iako je zdravstvena skrb u Bugarskoj načelno univerzalna,<ref name="Health system">{{Citiranje časopisa |last=Georgieva |first=Lidia |last2=Salchev |first2=Petko |dateyear=2007 |title=Bulgaria Health system review |url=http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/80592/E90023.pdf |journal=Health Systems in Transition |volume=9 |issue=1 |pages=xvi, 12 |issn=1817-6127 |access-date=12. kolovoza 2022. |archive-date=9. listopada 2022. |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/80592/E90023.pdf |url-status=dead}}</ref> troškovi iz osobnoga džepa čine gotovo polovicu svih troškova zdravstvene skrbi, značajno ograničavajući pristup medicinskoj skrbi.<ref>Country Health Profile, str. 7</ref> Ostali problemi koji ometaju pružanje skrbi su iseljavanje liječnika zbog niskih plaća, nedostatak osoblja i opreme u područnim bolnicama, nedostatak opskrbe i česte promjene osnovnoga paketa usluga za osiguranike.<ref>Country Health Profile, str. 8, 11 i 12.</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Guineva |first=Maria |date=7. Januarysiječnja 2013. |title=The Bulgaria 2012 Review: Health and Healthcare |url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=146868 |access-date=21. Februaryveljače 2013. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bloombergov indeks učinkovitosti zdravstvene zaštite za 2018. Bugarsku je svrstao na posljednje mjesto od 56 zemalja.<ref>{{Citiranje novina |last=Miller |first=Lee J |date=19. Septemberrujna 2018. |title=These Are the Economies With the Most (and Least) Efficient Health Care |work=Bloomberg.com |publisher=Bloomberg |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2018-09-19/u-s-near-bottom-of-health-index-hong-kong-and-singapore-at-top |access-date=21. Septemberrujna 2018.}}</ref> Prosječni [[životni vijek]] je 74,8 godina, u usporedbi s prosjekom EU-a od 80,99 i svjetskim prosjekom od 72,38.<ref>{{Citiranje weba |title=Country Comparison: Life Expectancy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/355rank.html#BU |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190201031608/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/355rank.html#BU |archive-date=1. Februaryveljače 2019. |access-date=15. Decemberprosinca 2019. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba |dateyear=2019 |title=Life expectancy at birth, total (years) |url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.IN?locations=EU-1W&name_desc=true&year_high_desc=false |access-date=15. Decemberprosinca 2019. |publisher=The World Bank}}</ref>

Javni izdaci za obrazovanje daleko su ispod prosjeka Europske unije.<ref name="UNICEF">{{Citiranje weba |dateyear=2007 |title=Education in Bulgaria |url=http://www.unicef.org/ceecis/Bulgaria.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304055249/http://www.unicef.org/ceecis/Bulgaria.pdf |archive-date=4. Marchožujka 2016. |access-date=23. Marchožujka 2013. |publisher=UNICEF}}</ref> Obrazovni standardi su nekoć bili visoki,{{Sfn|Library of Congress|2006}} no značajno su opali od ranih 2000-ih.<ref name="UNICEF" /> Bugarski su učenici 2001. bili među najboljima u svijetu u čitanju, postigavši bolje rezultate od svojih kanadskih i njemačkih kolega, ali do 2006. pali su rezultati u čitanju, matematici i prirodnim znanostima. Do 2018., studije [[PISA (istraživanja)|Programa za međunarodno ocjenjivanje učenika]] otkrile su da je 47 % učenika 9. razreda [[Funkcionalna nepismenost|funkcionalno nepismeno]] u čitanju i prirodnim znanostima.<ref>{{Citiranje weba |last=Dimitrov |first=Deyan |date=3. Decemberprosinca 2019. |title=PISA 2018: Българските ученици покоряват ново дъно |trans-title=PISA 2018: Bulgarian pupils reach new lows |url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/obrazovanie/2019/12/03/4000165_pisa_2018_bulgarskite_uchenici_vloshavat_rezultata_si/ |access-date=15. Decemberprosinca 2019. |publisher=Kapital Daily}}</ref> Prosječna osnovna [[pismenost]] iznosi 98,4 % bez značajne razlike među spolovima.<ref>{{Citiranje weba |title=Field Listing: Literacy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/370.html#BU |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200329034851/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/370.html#BU |archive-date=29. Marchožujka 2020. |access-date=15. Decemberprosinca 2019. |website=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Ministarstvo obrazovanja i znanosti dijelom financira javne škole, fakultete i sveučilišta, utvrđuje kriterije za udžbenike i nadzire proces njihovog izdavanja. Obrazovanje u osnovnim i srednjim državnim školama je besplatno i obvezno.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Obrazovanje predviđa 12 razreda, od kojih razredi od prvog do osmog čine osnovnoškolsko obrazovanje, a od devetog do dvanaestog čine srednjoškolsko obrazovanje. Visoko obrazovanje čini četverogodišnji [[Bakalaureat|prvostupnički]] studij i jednogodišnji [[magistar|magisterij]].<ref>{{Citiranje weba |title=Structure of the Education System in Bulgaria |url=http://www.mon.bg/english/high/system_educ.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120111221228/http://www.mon.bg/english/high/system_educ.htm |archive-date=11. Januarysiječnja 2012. |access-date=4. Decemberprosinca 2011. |publisher=Ministry of Education, Youth and Science of Bulgaria}}</ref> [[Sveučilište u Sofiji]] je najviše rangirana institucija visokog obrazovanja u Bugarskoj.<ref>{{cite magazine |title=Bulgaria: University Ranking |magazine=Times Higher Education |url=https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/2018/world-ranking#!/page/0/length/25/locations/BG/sort_by/rank/sort_order/asc/cols/stats |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref><ref>{{cite magazine |title=Study in Bulgaria |magazine=Times Higher Education |url=https://www.timeshighereducation.com/student/where-to-study/study-in-bulgaria |access-date=20. Maysvibnja 2018.}}</ref>

Više od tri četvrtine Bugara [[Pravoslavlje|pravoslavne]] je vjeroispovijesti.{{Sfn|NSI Census data|2011}} [[Sunizam|Sunitski muslimani]] druga su po veličini vjerska zajednica i čine 10% ukupnog vjerskog sastava Bugarske, iako većina njih ne prakticira vjerske obrede.<ref>{{Citiranje novina |date=9. Decemberprosinca 2011. |title=Bulgaria's Muslims not deeply religious: study |work=Hürriyet Daily News |url=http://www.hurriyetdailynews.com/bulgarias-muslims-not-deeply-religious-study-8817 |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref> Manje od 3 % stanovništva pripada [[Religija u Bugarskoj|drugim religijama]], a 11,8 % je [[Nereligioznost|nereligiozno]] ili se ne identificira i s kakvom religijom.<ref>{{Cite web |title=Население по местоживеене, възраст и вероизповедание |url=http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R10.aspx |access-date=2021-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180303153448/http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R10.aspx |archive-date=3. Marchožujka 2018.}}</ref>{{Sfn|NSI Census data|2011}} [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska pravoslavna crkva]] stekla je [[Autokefalnost|autokefalni]] status 927. godine<ref>{{Citiranje knjige |last=Kiminas |first=D. |url=https://books.google.com/books?id=QLWqXrW2X-8C&q=927&pg=PA15 |title=The Ecumenical Patriarchate |publisher=Wildside Press LLC. |year=2009 |isbn=978-1-4344-5876-6 |page=15 |access-date=20. Decemberprosinca 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Carvalho|first=Joaquim|url={{Google books|jR98-Ata0CkC|page=258|plainurl=yes}}|title=Religion and power in Europe: conflict and convergence|publisher=Pisa University Press|year=2007|isbn=978-88-8492-464-3|page=258}}</ref> i ima 12 [[Dijeceza|biskupija]] i preko 2000 svećenika.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/topic/Bulgarian-Orthodox-Church |title=Bulgarian Orthodox Church |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=28. Julysrpnja 2018.}}</ref> Bugarska je [[Sekularizam|sekularna država]] s ustavom zajamčenom vjerskom slobodom, ali je pravoslavlje označeno kao ''tradicijska'' religija.<ref>{{Citiranje weba |title=The Bulgarian Constitution |url=http://www.parliament.bg/en/const |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=Parliament of Bulgaria |archive-date=10. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101210221600/http://www.parliament.bg/en/const |url-status=dead}}</ref>

Suvremena bugarska kultura spaja formalnu kulturu koja je doprinijela stvaranju nacionalne svijesti pred kraj [[Osmansko Carstvo|osmanske vladavine]] s tisućljećima starom narodnom tradicijom.<ref name="Cultural life"/> Bitna sastavnica bugarskoga folklora je vatra, koja se koristi za tjeranje zlih duhova i bolesti. Mnogi od njih su [[poosobljenje|poosobljeni]] kao [[vještice]], dok su druga stvorenja poput [[Zmaj (slavenska mitologija)|zmaja]] i [[Samodiva|Samodive]] ([[Vila (mitologija)|vila]]) ili dobronamjerni čuvari ili ambivalentni prevaranti.{{Sfn|MacDermott|1998}} Neki obredi protiv zlih duhova preživjeli su i još uvijek se prakticiraju, ponajprije [[kukeri]] i [[survakane]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Creed|first=Gerald W.|url={{Google books|ilhCTCHKCAQC|page=2|plainurl=yes}}|title=Masquerade and Postsocialism: Ritual and Cultural Dispossession in Bulgaria|publisher=Indiana University Press|year=2011|isbn=978-0-253-22261-9|page=2}}</ref> Vrlo značajno slavlje je i [[martenica]].<ref>{{Citiranje weba |date=1. Marchožujka 2018. |title=The Bulgarian Tradition of Martenitsa |url=https://www.bnt.bg/en/a/179851-the-bulgarian-tradition-of-martenitsa |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=Bulgarian National Television}}</ref> [[Nestinarstvo]], ritualni ples s vatrom tračkoga podrijetla, uvršten je na popis [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a]].{{Sfn|MacDermott|1998}}<ref>{{Citiranje weba |title=Nestinarstvo, messages from the past: the Panagyr of Saints Constantine and Helena in the village of Bulgari |url=https://ich.unesco.org/en/RL/nestinarstvo-messages-from-the-past-the-panagyr-of-saints-constantine-and-helena-in-the-village-of-bulgari-00191 |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=UNESCO}}</ref>

[[Popis mjesta svjetske baštine u Bugarskoj|Devet povijesnih i prirodnih mjesta]] nalazi se na [[Svjetska baština|UNESCO-vom popisu svjetske baštine]]: [[Nacionalni park Pirin]], [[Rezervat Srebrna|prirodni rezervat Sreburna]], [[Madarski konjanik|Madarski jahač]], tračke grobnice u [[Tračanska grobnica u Sveštarima|Sveštariju]] i [[Tračanska grobnica u Kazanlăku|Kazanlaku]], [[Manastir Rila|samostan Rila]], [[Bojanska crkva]], crkve [[Crkve u stijenama Ivanova|uklesane u stijenama Ivanovo]] i drevni grad od [[Nеsebăr|Nesebara]].<ref>{{Citiranje weba |title=Bulgaria – Profile |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/bg |access-date=4. Decemberprosinca 2011. |publisher=UNESCO World Heritage Centre}}</ref> Manastir Rila osnovao je Sveti [[Ivan Rilski]], [[svetac zaštitnik]] Bugarske, čiji je život predmetom brojnih književnih izvještaja još od srednjeg vijeka.<ref name="EBLiterature">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/art/Bulgarian-literature |title=Bulgarian Literature |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=Liliana |last=Brisby |access-date=20. Julysrpnja 2018.}}</ref>

Osnivanje [[Preslavska književna škola|preslavske]] i [[Ohridska književna škola|ohridske]] književne škole u 10. stoljeću povezuje se sa zlatnim razdobljem bugarske književnosti u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]].<ref name="EBLiterature"/> Razvoj škola kršćanskih svetih zapisa učinio je [[Prvo Bugarsko Carstvo|Bugarsko Carstvo]] središtem slavenske kulture, što je dovelo Slavene pod utjecaj kršćanstva i osiguralo im [[Staroslavenski jezik|pisani jezik]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Giatzidis|first=Emil|url={{Google books|MUVgsK_GfxYC|page=11|plainurl=yes}}|title=An Introduction to post-Communist Bulgaria: Political, Economic and Social Transformation|publisher=Manchester University Press|year=2002|isbn=978-0-7190-6094-6|page=11|quote=Thus, with its early emphasis on Christian Orthodox scholarship, Bulgaria became the first major centre of Slavic culture}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Riha|first=Thomas|url={{Google books|_Bkddxc600IC|page=214|plainurl=yes}}|title=Readings in Russian Civilization|publisher=University of Chicago Press|year=1964|isbn=978-0719060946|page=214|quote=And it was mainly from Bulgaria that a rich supply of literary monuments was transferred to Kiev and other centres.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=McNeill|first=William Hardy|url={{Google books|_RsPrzrsAvoC|page=49|plainurl=yes}}|title=The Rise of the West|publisher=University of Chicago Press|year=1963|isbn=978-1112695315|page=49|quote=Accordingly, when Bulgaria was converted to Christianity (after 865), bringing massive Slavic-speaking populations within the pale of Christendom, a new literary language, Old Church Slavonic, directly based upon Bulgarian speech, developed for their use.}}</ref> slavensko pismo [[Ćirilica|ćirilicu]] razvila je [[Preslavska književna škola]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Curta|first=Florin|url={{Google books|YIAYMNOOe0YC|page=221|plainurl=yes}}|title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=9780521815390|page=221}}</ref> [[Trnovska književna škola]], s druge strane, povezuje se sa srebrnim dobom književnosti određenim visokokvalitetnim rukopisima o povijesnim ili mističnim temama pod vladavinom dinastija [[Asenovci|Asen]] i [[Kuća Šišmanova|Šišman]].<ref name="EBLiterature"/> Osmanski osvajači uništili su mnoga književna i umjetnička remek-djela, a umjetničkea djelatnost nije se ponovno pojavila sve do [[Bugarski narodni preporod|nacionalnog preporoda]] u 19. stoljeću.<ref name="Cultural life">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-arts |title=Bulgaria – The arts |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John D. |last=Bell |access-date=28. Julysrpnja 2018. |quote=The early impetus of Bulgarian traditions in the arts was cut short by the Ottoman occupation in the 14th century, and many early masterpieces were destroyed.&nbsp;... the foundations were laid for later artists such as Vladimir Dimitrov, an extremely gifted painter specializing in the rural scenes of his native country&nbsp;... At the beginning of the 21st century, the best-known contemporary Bulgarian artist was Christo, an environmental sculptor known for wrapping famous structures}}</ref> Veliki opus [[Ivan Vazov|Ivana Vazova]] (1850. – 1921.) pokrivao je svaki žanr i doticao se svakog motrišta bugarskoga društva, povezujući djela prije oslobođenja s književnošću novouspostavljene države.<ref name="EBLiterature" /> Značajna kasnija djela su ''[[Baj Ganjo]]'' [[Aleko Konstantinov|Aleka Konstantinova]], [[Friedrich Nietzsche|nietzscheanska]] poezija [[Penčo Slavejkov|Penča Slavejkova]], [[Simbolizam|simbolistička]] poezija [[Pejo Javorov|Peja Javorova]] i [[Geo Milev|Dimča]] [[Dimčo Debeljanov|Debeljanova]], [[Marksizam|marksistički]] nadahnuta djela Gea Mileva i [[Nikola Vapcarov|Nikole Vaptsarova]], te [[Socrealizam|socrealistički]] romani [[Dimitar Dimov|Dimitra Dimova]] i [[Dimitar Talev|Dimitra Taleva]].<ref name="EBLiterature" /> [[Tzvetan Todorov]] važan je suvremeni autor,<ref>{{Citiranje weba |date=18. Junelipnja 2008. |title=French-Bulgarian Theorist Tzvetan Todorov Wins Top Spanish Award |url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=94265 |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> dok je [[Elias Canetti]] rođen u Bugarskoj dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] 1981.<ref>{{cite encyclopedia |last1=Lorenz |first1=Dagmar C.G. |title=Elias Canetti |encyclopedia=The Literary Encyclopedia |date=17. Apriltravnja 2004. |volume=1.4.1 |url=http://www.litencyc.com/php/speople.php?rec=true&UID=725 |issn=1747-678X}}</ref>

Vjerskoj likovnoj umjetničkoj baštini pripadaju [[Freska|freske]], [[Zidno slikarstvo|murali]] i [[Ikona|ikone]], od kojih je mnoge izradila srednjovjekovna [[Slikarstvo tarnovske umjetničke škole|umjetnička škola u Trnovu]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Grabar |first=André |title=La Peinture Religieuse en Bulgarie |publisher=P. Geuthner |year=1928 |page=95 |trans-title=Religious Visual Arts in Bulgaria}}</ref> Poput književnosti, bugarska likovna umjetnost počela se ponovno pojavljivati tek u razdoblju narodnog preporoda. [[Zahari Zograf]] bio je pionir likovne umjetnosti u doba prije oslobođenja od osmanske vlasti.<ref name="Cultural life"/> Nakon oslobođenja, [[Ivana Mrkvička|Ivan Mrkvička]], [[Anton Mitov]], [[Vladimir Dimitrov]], [[Tsanko Lavrenov]] i [[Zlatju Bojadžijev]] uvode novije stilove i sadržaj, prikazujući krajolike bugarskih sela, stare gradove i povijesne teme. [[Christo i Jeanne-Claude|Christo]] je najpoznatiji bugarski umjetnik 21. stoljeća, poznat po svojim pejzažnim instalacijama.<ref name="Cultural life" />

Narodna glazba daleko je najopsežnija tradicijska umjetnost i polako se razvijala kroz stoljeća kao spoj dalekoistočnih, orijentalnih, srednjovjekovnih istočno-pravoslavnih i standardnih zapadnoeuropskih tonaliteta i načina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Kremenliev|first=Boris A.|url={{Google books|wOOfVFJWMLIC-zcC|page=52|plainurl=yes}}|title=Bulgarian-Macedonian Folk Music|publisher=University of California Press|year=1952|page=52|quote=Bulgaria's scales are numerous, and it may be demonstrated that they are a fusion of Eastern and Western influences.&nbsp;... first, Oriental scales; second, church modes: the osmoglasie&nbsp;... third, the conventional scales of Western Europe.&nbsp;... Among the scales which have come to the Balkans from Asia, the pentatonic is one of the most widely used in Bulgaria. Whether it came from China or Japan, as Dobri Hristov suggests|url-status=dead}}</ref> Bugarska narodna glazba ima osebujan zvuk i koristi širok raspon tradicijskih glazbala, kao što su [[gadulka]], [[gajde]], [[kaval]] i [[tapan]]. Posebnost je ''produženo ritmičko vrijeme'', koje nema ekvivalenta u ostatku europske glazbe.<ref name="CENTCOM4">{{Citiranje weba |date=DecemberProsinac 2011. |title=Bulgaria Factbook |url=http://www.centcom.mil/bulgaria/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/ |archive-date=18. Octoberlistopada 2011. |access-date=4. Octoberlistopada 2018. |publisher=United States Central Command}}</ref> [[Ženski vokalni zbor Bugarske državne televizije|Ženski vokalni zbor državne televizije]] osvojio je [[Grammy|nagradu Grammy]] 1990. za svoje izvedbe bugarske narodne glazbe.<ref>{{Citiranje weba |date=28. Novemberstudenoga 2017. |title=32nd Grammy Awards Winners |url=https://www.grammy.com/grammys/awards/32nd-annual-grammy-awards |access-date=28. Julysrpnja 2018. |publisher=Grammy Awards}}</ref> Pisana glazbena skladba može se pratiti do djela [[Joan Kukuzel|Joana Kukuzela]] (oko 1280. – 1360.),<ref>{{Citiranje knjige |last=Lang |first=David Marshall |url=https://archive.org/details/bulgariansfrompa00lang/page/145 |title=The Bulgarians: From Pagan Times to the Ottoman Conquest |publisher=Westview Press |year=1976 |isbn=978-0-89158-530-5 |page=[https://archive.org/details/bulgariansfrompa00lang/page/145 145] |quote=John Kukuzel, the eminent Bulgarian/born reformer of Byzantine music.}}</ref> ali moderna klasična glazba započela je s [[Emanuil Manolov|Emanuilom Manolovom]], koji je skladao prvu bugarsku [[Opera|operu]] 1890.<ref name="Cultural life"/> [[Pančo Vladigerov]] i [[Petko Staynov|Petko Stajnov]] dodatno su obogatili [[Simfonija|simfoniju]], balet i operu, koju su pjevači [[Gena Dimitrova]], [[Boris Hristov]], [[Ljuba Welitsch|Ljuba Veličkova]] i [[Nikolaj Ghiaurov|Nikolaj Gjaurov]] uzdigli na svjetsku razinu.<ref name="Cultural life" /><ref>{{Citiranje weba |last=Tzvetkova |first=Elena |date=25. Octoberlistopada 2011. |title=The 2011/2012 season of the National Opera and Ballet House |url=http://bnr.bg/sites/en/Music/Pages/2510The20112012seasonoftOperaand.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120623132141/http://bnr.bg/sites/en/Music/Pages/2510The20112012seasonoftOperaand.aspx |archive-date=23. Junelipnja 2012. |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=13. Junelipnja 2005. |title=Obituary: Ghena Dimitrova |work=The Telegraph |url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1491905/Ghena-Dimitrova.html |url-status=live |url-access=subscription |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1491905/Ghena-Dimitrova.html |archive-date=10. Januarysiječnja 2022.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Forbes |first=Elizabeth |date=29. Junelipnja 1993. |title=Obituary: Boris Christoff |work=[[The Independent]] |url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-boris-christoff-1494547.html |access-date=20. Decemberprosinca 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Forbes |first=Elizabeth |date=9. Septemberrujna 1996. |title=Obituary: Ljuba Welitsch |work=[[The Independent]] |url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-ljuba-welitsch-5601321.html |access-date=4. Octoberlistopada 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Kozinn |first=Allan |date=29. Junelipnja 1993. |title=Boris Christoff, Bass, Dies at 79; Esteemed for His Boris Godunov |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/1993/06/29/obituaries/boris-christoff-bass-dies-at-79-esteemed-for-his-boris-godunov.html |access-date=20. Decemberprosinca 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Midgette |first=Anne |date=3. Junelipnja 2004. |title=Nicolai Ghiaurov, Operatic Bass, Dies at 74 |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2004/06/03/arts/nicolai-ghiaurov-operatic-bass-dies-at-74.html |access-date=13. Decemberprosinca 2013.}}</ref>

Bugarski izvođači stekli su priznanje u drugim žanrovima poput [[Elektro-pop|elektropopa]] ([[Mira Aroyo|Mira Arojo]]), [[Jazz|jazzajazz]]a ([[Milčo Leviev]]) i mješavina jazza i folka ([[Ivo Papazov]]).<ref name="Cultural life" />

[[Bugarski nacionalni radio]], [[BTV (Bugarska)|bTV]] i dnevne novine ''[[Trud (bugarske novine)|Trud]]'', ''[[Dnevnik (Bugarska)|Dnevnik]]'' i ''[[24 sata|24 Chasa]]'' neki su od najvećih nacionalnih medija.<ref>{{Citiranje novina |date=13. Julysrpnja 2015. |title=Bulgaria profile – Media |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-17205118 |access-date=2. Maysvibnja 2014.}}</ref> Bugarski mediji opisani su kao općenito nepristrani u svom izvještavanju početkom [[2000-ih]], a tiskani mediji nisu imali zakonska ograničenja.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Od tada se [[sloboda tiska]] pogoršala do točke u kojoj Bugarska zauzima 111. mjesto u svijetu na Svjetskom indeksu slobode medija, niže od svih članica Europske unije i država kandidata za članstvo. Vlada je preusmjerila sredstva EU-a na njoj sklone medije i podmitila druge da budu manje kritični prema problematičnim temama, dok su se napadi na pojedinačne novinare povećali.<ref name="RSF">{{Citiranje weba |title=Bulgaria |url=https://rsf.org/en/bulgaria |access-date=20. Maysvibnja 2018. |publisher=[[Reporters Without Borders]]}}</ref><ref name="guardian1">{{Citiranje novina |last=Greenslade |first=Roy |date=23. Septemberrujna 2014. |title=Why Bulgaria is the EU's lowest ranked country on press freedom index |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/media/greenslade/2014/sep/23/press-freedom-bulgaria |access-date=20. Maysvibnja 2018.}}</ref> Dosluh između političara, oligarha i medija je raširen.<ref name="RSF" />

[[Bugarska kuhinja]] slična je kuhinji drugih jugoistočnoeuropskih država i pokazuje snažne turske i grčke utjecaje.<ref name="Cuisine">{{Citiranje knjige|last=Albala|first=Ken|url={{Google books|zG1H75z0EYYC|page=61|plainurl=yes}}|title=Food Cultures of the World Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2011|isbn=978-0-313-37626-9|pages=61, 62}}</ref> [[Jogurt]], [[lukanka]], banica, šopska [[Šopska salata|salata]], [[ljutenica]] i [[kozunak]] su među najpoznatijim domaćim namirnicama. Potrošnja mesa niža je od europskoga prosjeka, s obzirom na kulturnu sklonost velikom izboru salata.<ref name="Cuisine" /> Bugarska je do 1989. godine bila drugi najveći svjetski izvoznik vina, ali je od tada izgubila taj položaj.<ref>{{Citiranje weba |last=Bruce-Gardyne |first=Tom |date=7. Februaryveljače 2012. |title=Bulgaria Bounces Back |url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=136420 |access-date=7. Februaryveljače 2012. |publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=21. Octoberlistopada 2016. |title=Bulgaria Ranks 22nd in World Wine Production |url=http://www.novinite.com/articles/176970/Bulgaria+Ranks+22nd+in+World+Wine+Production |publisher=[[Novinite]]}}</ref> Berba 2016. proizvela je 128 milijuna litara vina, od čega je 62 milijuna izvezeno uglavnom u Rumunjsku, Poljsku i Rusiju.<ref>{{Citiranje weba |last=Mihaylov |first=Ivaylo |date=14. Februaryveljače 2017. |title=Bulgaria wine production 2016 |url=https://seenews.com/news/bulgaria-plans-to-export-62-mln-litres-of-wine-from-2016-grape-harvest-558027 |publisher=SEE News}}</ref> [[Mavrud]], Rubin, [[Široka Melniška|Široka melniška]], [[Dimiat]] i [[Mišket Červen|Červen Mišket]] tipične su sorte grožđa koje se koriste u proizvodnji [[Bugarsko vino|bugarskih vina]].<ref>{{Citiranje weba |title=Wines of Bulgaria |url=http://www.chicagonow.com/chicago-eats/2017/05/wines-of-bulgaria-are-they-the-next-must-have-wine/ |access-date=30. Julysrpnja 2018. |publisher=[[ChicagoNow]] |archive-date=12. svibnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170512190500/http://www.chicagonow.com/chicago-eats/2017/05/wines-of-bulgaria-are-they-the-next-must-have-wine/ |url-status=dead}}</ref> [[Vinjak]] je tradicionalna voćna rakija [[Rakija|koja]] se u Bugarskoj pila još u 14. stoljeću.<ref>{{Citiranje weba |date=10. Octoberlistopada 2011. |title=Archeological Find Proves Rakia Is Bulgarian Invention |url=http://novinite.com/view_news.php?id=132826 |access-date=20. Decemberprosinca 2011. |publisher=[[Novinite]]}}</ref>

Bugarska je nastupila na [[I. Olimpijske igre – Atena 1896.|prvim modernim Olimpijskim igrama]] 1896. godine, kada ju je predstavljao švicarski gimnastičar bugarskoga podrijetla [[Charles Champaud]].<ref>{{Citiranje weba |title=Athens 1896 |url=http://www.bgolympic.org/fce/index.shtml?s=001&p=0039&n=000001 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928142341/http://www.bgolympic.org/fce/index.shtml?s=001&p=0039&n=000001 |archive-date=28. Septemberrujna 2011. |access-date=4. Decemberprosinca 2011. |publisher=Bulgarian Olympic Committee}}</ref> Od tada su bugarski sportaši osvojili 55 zlatnih, 90 srebrnih i 85 brončanih odličja,<ref>{{Citiranje weba |title=Bulgaria |url=https://www.olympic.org/bulgaria |access-date=5. Octoberlistopada 2018. |publisher=International Olympic Committee}}</ref> zauzimajući 25. mjesto na [[Zbrojidba svih do sad osvojenih olimpijskih odličja – po državama|ljestvici olimpijskih odličja svih vremena]]. [[Dizanje utega]] je prepoznatljiv bugarski šport. Trener [[Ivan Abadžijev]] razvio je nove prakse treninga koje su proizvele mnoge bugarske svjetske i olimpijske prvake u dizanju utega od osamdesetih.<ref name="Sport">{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Bulgaria/The-arts#ref42718 |title=Bulgaria – Sport and recreation |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |first=John D. |last=Bell |access-date=22. Julysrpnja 2018. |quote=In international sports competition, Bulgarians have excelled in tennis, wrestling, boxing, and gymnastics, but the country's greatest repute may be in weight-lifting.&nbsp;... Fans of football (soccer), the most popular sport in Bulgaria, were buoyed by the success of the national team in the 1994 World Cup, when it advanced to the semi-final match under the leadership of forward Hristo Stoichkov. The premier league in Bulgaria has 16 teams, of which four play in Sofia: CSKA, Levski, Slavia, and Lokomotiv.}}</ref> Bugarski športaši također su se istaknuli u [[Hrvanje|hrvanju]], [[Boks|boksuboks]]u, [[Gimnastika|gimnastici]], [[Odbojka|odbojci]] i [[Tenis|tenisutenis]]u.<ref name="Sport" /> [[Stefka Kostadinova]] trenutna je [[Svjetski atletski rekordi (ženski)|svjetska]] rekorderka u ženskom [[Skok u vis|skoku u vis]] s 2,09 metara (6. mjesto postignuto tijekom [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.|Svjetskog prvenstva 1987]]).<ref>{{Citiranje weba |title=Highest high jump (female) |url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/highest-high-jump-(female) |access-date=22. Julysrpnja 2018. |publisher=The Guinness World Records}}</ref> [[Grigor Dimitrov]] prvi je bugarski tenisač među trojicom najboljih na [[ATP lista|ATP-ovoj ljestvici]].<ref>{{Citiranje weba |last=Buddell |first=James |date=7. Julysrpnja 2014. |title=Dimitrov Breaks Into Top 10 of Emirates ATP Rankings |url=https://www.atpworldtour.com/en/news/dimitrov-breaks-into-top-10-of-emirates-atp-rankings |access-date=9. Octoberlistopada 2018. |publisher=[[ATP World Tour]]}}</ref>

[[Nogomet]] je najpopularniji šport u zemlji. Najbolja izvedba [[Bugarska nogometna reprezentacija|nacionalne nogometne reprezentacije]] bila je poluzavršnica [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskoga prvenstva u nogometu 1994.]], kada je momčad predvodio napadač [[Hristo Stoičkov]].<ref name="Sport"/> Stoičkov je najuspješniji bugarski igrač svih vremena, nagrađen [[Europska Zlatna kopačka|Zlatnom kopačkom]] i [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnom loptom]] i smatran je jednim od najboljih na svijetu dok je igrao za [[FC Barcelona|Barcelonu]] devedesetih.<ref>{{Citiranje weba |title=Hristo Stoichkov |url=https://www.fcbarcelona.com/club/history/card/hristo-stoichkov |access-date=22. Julysrpnja 2018. |publisher=FC Barcelona}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Hristo Stoichkov – Bulgarian League Ambassador |url=http://www.epfl-europeanleagues.com/fao/hristo_stoichkov.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111106213859/http://www.epfl-europeanleagues.com/fao/hristo_stoichkov.htm |archive-date=6. Novemberstudenoga 2011. |access-date=4. Decemberprosinca 2011. |publisher=Professional Football Against Hunger}}</ref> [[PFK CSKA Sofija|CSKA]] i [[Levski Sofija|Levski]], oba sa sjedištem u Sofiji, <ref name="Sport" /> najuspješniji su klubovi u zemlji i dugogodišnji suparnici.<ref>{{Citiranje weba |date=1. Apriltravnja 2007. |title=Levski, CSKA Score Emphatic Wins Before "Eternal Derby" |url=https://www.novinite.com/articles/78723/Levski%2C+CSKA+Score+Emphatic+Wins+Before+"Eternal+Derby" |access-date=22. Julysrpnja 2018. |publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec]] je izvanredan po tome što je napredovao od mjesne četvrte lige do grupne faze [[UEFA Liga prvaka 2014./15.|UEFA Lige prvaka 2014./15.]] u samo devet godina.<ref>{{Citiranje weba |last=Ames |first=Nick |date=16. Septemberrujna 2014. |title=Plucky Ludogorets' rise to the Champions League group stage |url=http://www.espn.com/soccer/blog/name/93/post/2037103/headline |access-date=22. Julysrpnja 2018. |publisher=[[ESPN]]}}</ref> Zauzeo je 39. mjesto 2018., kao najviše rangirani bugarski klub u [[UEFA|UEFA-]]<nowiki/>i.<ref>{{Citiranje weba |title=Club Coefficients |url=https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html#/yr/2018 |access-date=22. Julysrpnja 2018. |publisher=UEFA}}</ref>

*{{cite web |title=State of Health in the EU. Country Health Profile: Bulgaria 2017 |url=https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/state/docs/chp_bulgaria_english.pdf |access-date=20. Maysvibnja 2018. |publisher=European Commission}}

*{{cite book |last=Bell |first=John |title=Bulgaria in Transition: Politics, Economics, Society, and Culture after Communism |publisher=Westview Press |year=1998 |isbn=978-0-8133-9010-9}}

*{{cite book |last=Crampton |first=R. J. |title=Bulgaria |publisher=Oxford University Press |year=2007 |isbn=978-0-19-954158-4}}

*{{cite book |last1=Curtis |first1=Glenn E. |url=https://www.loc.gov/item/93010955/ |title=Country Study: Bulgaria |last2=Mitova |first2=Pamela |last3=Marsteller |first3=William |last4=Soper |first4=Karl Wheeler |work=[[Library of Congress Country Studies]] |publisher=[[Library of Congress]] |year=1992 |access-date=6. Augustkolovoza 2018.}}

*{{cite book |last=Ghodsee |first=Kristen R. |url=https://archive.org/details/lostintransition00ghod |title=Lost in Transition: Ethnographies of Everyday Life After Communism |publisher=Duke University Press |year=2011 |isbn=978-0822351023 |author-link=Kristen R. Ghodsee |url-access=registration}}

*{{cite book |last=Ghodsee |first=Kristen R. |title=Muslim Lives in Eastern Europe: Gender, Ethnicity and the Transformation of Islam in Postsocialist Bulgaria |publisher=Princeton University Press |year=2009 |asin=B015X41JMA |author-link=Kristen R. Ghodsee}}

*{{cite book |last=Ghodsee |first=Kristen R. |url=https://archive.org/details/redrivieragender0000ghod |title=The Red Riviera: Gender, Tourism and Postsocialism on the Black Sea |publisher=Duke University Press |year=2005 |isbn=978-0822336624 |author-link=Kristen R. Ghodsee |url-access=registration}}

*{{cite book |last=Golden |first=Peter Benjamin |url=https://www.academia.edu/12545004 |title=An Introduction to the History of the Turkic Peoples: Ethnogenesis and State Formation in Medieval and Early Modern Eurasia and the Middle East |dateyear=1992 |publisher=[[Harrassowitz Verlag|Otto Harrassowitz]] |isbn=978-3447032742 |author-link=Peter Benjamin Golden}}

*{{cite EB1922 |wstitle=Bulgaria |last1=Grogan |first1=Elinor F. B.}}