|
Smješteni su retroperitonalno, odn. iza potrbušnice. Desni bubreg leži nešto niže od lijevog.
== Anatomija bubrega ==
Bubreg je duguljasti organ veličine stisnute šake i oblika graha.
Kod normalno razvijenog bubrega, površina je glatka, crvenkasto-plavasmeđa. Bubreg je ovijen vezivnom čahurom, a oko čahure se nalazi sloj masnog tkiva koji održava toplinu i učvršćuje bubreg, zajedno čine tzv. [[bubrežnaBubrežna fascija|bubrežnububrežni (GerotaGerotin) fascijuovoj]] (nazvanunazvan premapo [[Dimitrie Gerota|Dimitriu Geroti]]). Do bubrega dolaze štetne ili suvišne tvari koje se potom izlučuju iz tijela.
Osnovna je građevna jedinica bubrega jest [[nefron]]. Svaki bubreg sadrži otprilike milijun2 milijuna nefrona, u funkciji ih je milijun a ostali su u "pričuvi". Nefron započinje u bubrežnoj kori Malphigijevim[[Marcello Malpighi|Malpighijevim]] tjelešcem, koje se sastoji od spleta [[krvne žile|krvnih žila]]-glomerula. Glomerule su smještene u [[William Bowman|Bowmanove]] čahure. U čahuru ulazi arteriola afferens, i stvara glomerul. Iz čahure izlazi arteriola efferens. Rad bubrega nadopunjuje koža.
== Dijelovi bubrega ==
[[Datoteka:Kidney PioM.png|230px|mini|1 -piramida , 2 -– interloburalna arterija, 3 -– bubrežna arterija, 4 -bubrežna vena, 5 -– ''hylum'', 6 -– bubrežna nakapnica, 7 -– mokraćovod, 8 -– bubrežna čašica, 9 -– čahura bubrega, 10 -– donja kapsula, 11 -– gornja kapsula, 12 -– interloburalna vena, 13 -– nefron, 14 -– mala bubrežna čašica, 15 -– velika bubrežna čašica, 16 -– papile, 17 -– Bertinijeva kolumna]]
== Funkcija ==
Krv arteriolom afferens dolazi do glomerula, gdje se filtrira krvna plazma kroz kapilarne stijenke do Bowmanove čahure. Krv nastavlja teći arteriolom efferens, koja se raspliće u sustav kapilara.Na Bowmanovu čahuru se nadovezuje proksimalni kanalić. koji se nastavlja u Henleovu petlju i zatim u distalni kanalić, u kori bubrega.
Distalni kanalići se slijevaju u sabirne kanaliće. Uz te kanaliće se nalaze kapilare, te dolazi do reapsorpcije korisnih tvari.
Bubrezi izlučuju štetne tvari iz tijela, reguliraju osmotski tlak,koncentraciju iona u krvi, i volumen i kiselost tjelesnih tekućina.
Ako tjelesna tekućina postane hipertonična, hipofiza izlučuje antidiuretički hormon-ADH.
ADH se filtrira u čahuri nefrona, te stijenke nefrona postaju propusnije- reapsorpcija vode se povećava. U suprotnome slučaju,ako dođe do hipotoničnosti, ADH se prestaje lučiti, i voda se u većim količinama izlučuje.
[[Tamm-Horsfallov protein]] (uromodulin) nastaje na luminalnoj površini stanica uzlaznog dijela [[Henleova petlja|Henleove petlje]] u bubreg svih [[sisavac]]a.
[[Kategorija:Organi]]
[[af:Nier]]
[[am:ኩላሊት]]
[[an:Rinyón]]
[[ar:كلية (عضو)]]
[[arc:ܟܘܠܝܬܐ]]
[[az:Böyrək]]
[[be:Нырка]]
[[bg:Бъбрек]]
[[bs:Bubreg]]
[[ca:Ronyó]]
[[cs:Ledvina]]
[[cv:Пӳре]]
[[cy:Aren]]
[[da:Nyre]]
[[de:Niere]]
[[dv:ގުރުދާ]]
[[en:Kidney]]
[[eo:Reno]]
[[es:Riñón]]
[[et:Neerud]]
[[eu:Giltzurrun]]
[[fa:کلیه]]
[[fi:Munuainen]]
[[fiu-vro:Rauh]]
[[fr:Rein]]
[[ga:Duán]]
[[gl:Ril]]
[[hak:Shìn]]
[[he:כליה]]
[[hi:गुर्दा]]
[[ht:Ren]]
[[hu:Vese]]
[[hy:Երիկամ]]
[[id:Ginjal]]
[[io:Reno]]
[[is:Nýra]]
[[it:Rene]]
[[ja:腎臓]]
[[jv:Ginjel]]
[[kk:Бүйрек]]
[[kn:ಮೂತ್ರಪಿಂಡ]]
[[ko:콩팥]]
[[ku:Gurçik]]
[[la:Ren]]
[[lt:Inkstas]]
[[lv:Nieres]]
[[mk:Бубрег]]
[[ml:വൃക്ക]]
[[mr:मूत्रपिंड]]
[[mrj:Вӓргӹ]]
[[ms:Buah pinggang]]
[[mt:Kilwa]]
[[my:ကျောက်ကပ်]]
[[nl:Nier (biologie)]]
[[nn:Nyre]]
[[no:Nyre]]
[[om:Kalee]]
[[pag:Batok]]
[[pam:Batu]]
[[pl:Nerka]]
[[pnb:گردے]]
[[ps:پښتورګی]]
[[pt:Rim]]
[[qu:Wasa ruru]]
[[ro:Rinichi]]
[[ru:Почка (анатомия)]]
[[sa:वृक्का]]
[[scn:Rini]]
[[sco:Neer]]
[[sh:Bubreg]]
[[simple:Kidney]]
[[sk:Oblička]]
[[sl:Ledvica]]
[[sr:Бубрег]]
[[su:Ginjal]]
[[sv:Njure]]
[[sw:Figo]]
[[ta:சிறுநீரகம்]]
[[te:మూత్రపిండము]]
[[th:ไต]]
[[tl:Bato (anatomiya)]]
[[tr:Böbrek]]
[[ug:بۆرەك]]
[[uk:Нирки]]
[[ur:كُلیَہ]]
[[vi:Thận]]
[[yi:ניר]]
[[zh:腎]]
[[zh-yue:腎]]
|