Bubreg: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
| (Nije prikazano 113 međuinačica 74 suradnika) | |||
Redak 1:
'''Bubrezi''' (lat. ren, gr: νεφρό, nephro
Smješteni su retroperitonalno, odn. iza potrbušnice. Desni bubreg leži nešto niže od lijevog.
== Anatomija bubrega ==
Bubreg je duguljasti organ veličine stisnute šake i oblika graha.
Kod normalno razvijenog bubrega, površina je glatka, crvenkasto-plava.Bubreg je ovijen vezivnom čahurom, a oko čahure se nalazi sloj masnog tkiva koji održava toplinu i učvršćuje bubreg.▼
▲Kod normalno razvijenog bubrega, površina je glatka, crvenkasto-
==Dijelovi bubrega==▼
[[Slika:Kidney PioM.png|230px|thumb|1 -piramida , 2 - interloburalna arterija, 3 - bubrežna arterija, 4 -bubrežna vena, 5 - ''hylum'', 6 - bubrežna nakapnica, 7 - mokraćovod, 8 - bubrežna čašica, 9 - čahura bubrega, 10 - donja kapsula, 11 - gornja kapsula, 12 - interloburalna vena, 13 - nefron, 14 - mala bubrežna čašica, 15 - velika bubrežna čašica, 16 - papile, 17 - Bertinijeva kolumna ]]▼
Osnovna je građevna jedinica bubrega [[nefron]]. Svaki bubreg sadrži otprilike 2 milijuna nefrona, u funkciji ih je milijun a ostali su u "pričuvi". Nefron započinje u bubrežnoj kori [[Marcello Malpighi|Malpighijevim]] tjelešcem, koje se sastoji od spleta [[krvne žile|krvnih žila]]-glomerula. Glomerule su smještene u [[William Bowman|Bowmanove]] čahure. U čahuru ulazi arteriola afferens, i stvara glomerul. Iz čahure izlazi arteriola efferens. Rad bubrega nadopunjuje koža.
==Funkcija==▼
Krv arteriolom afferens dolazi do glomerula, gdje se filtrira kroz krvna plazma kroz kapilarne stijenke do Bowmanove čahure. Krv nastavlja teći arteriolom efferens, koja se raspliće u sustav kapilara.Na Bowmanovu čahuru se nadovezuje proksimalni kanalić. koji se nastavlja u Henleovu petlju i zatim u distalni kanalić, u kori bubrega.▼
▲== Dijelovi bubrega ==
▲[[
▲== Funkcija ==
▲Krv arteriolom afferens dolazi do glomerula, gdje se filtrira
Distalni kanalići se slijevaju u sabirne kanaliće. Uz te kanaliće se nalaze kapilare, te dolazi do reapsorpcije korisnih tvari.
Vrhovi piramida, koje tvore sabirni kanalići, ulaze u bubrežnu čašicu, koje se slijevaju u bubrežnu nakapnicu koja se nastavlja u mokraćovod.
Bubrezi izlučuju štetne tvari iz tijela, reguliraju osmotski tlak,koncentraciju iona u krvi, i volumen i kiselost tjelesnih tekućina.
Ako tjelesna tekućina postane hipertonična, hipofiza izlučuje antidiuretički hormon-ADH.
ADH se filtrira u čahuri nefrona, te stijenke nefrona postaju propusnije- reapsorpcija vode se povećava. U suprotnome slučaju,ako dođe do hipotoničnosti, ADH se prestaje lučiti, i voda se u većim
[[Tamm-Horsfallov protein]] (uromodulin) nastaje na luminalnoj površini stanica uzlaznog dijela [[Henleova petlja|Henleove petlje]] u bubreg svih [[sisavac]]a.
== Bolesti ==
* [[Balkanska endemska nefropatija]]
[[Kategorija:Organi]]
| |||