Uređujete Bubreg

Niste prijavljeni! Vaša trenutačna IP adresa ostat će zabilježena u popisu izmjena ove stranice!

Otvaranje računa, osim što je besplatno, donosi brojne pogodnosti, od kojih je jedna od najvažnijih skrivanje vaše trenutačne IP adrese. Također, ostalim suradnicima bit će lakše kontaktirati vas pod stalnim suradničkim imenom, a vi ćete tako izbjeći zabunu s drugim anonimnim suradnicima jer je lako moguće da dijelite istu IP adresu s nekim sasvim drugim suradnikom. Ako imate pitanja, najbolje je da se obratite nekom od administratora.

Enciklopedijski sadržaj mora biti napisan hrvatskim jezikom, s obvezno navedenim izvorima radi provjerljivosti.

Izmjenu je moguće ukloniti. Molimo Vas, usporedite niže navedene razlike u inačicama kako biste bili sigurni da ovo zaista želite učiniti, te objavite stranicu i izmjene će biti uklonjene.

'''Bubrezi''' (lat. ren, gr: νεφρό, nephro) parni su žljezdani organ [[mokraćni sustav|mokraćnog sustava]].
Smješteni su retroperitonalno, odn. iza potrbušnice. Desni bubreg leži nešto niže od lijevog.

== Anatomija bubrega ==

Bubreg je duguljasti organ veličine stisnute šake i oblika graha.

Kod normalno razvijenog bubrega, površina je glatka, crvenkasto-smeđa. Bubreg je ovijen vezivnom čahurom, a oko čahure se nalazi sloj masnog tkiva koji održava toplinu i učvršćuje bubreg, zajedno čine tzv. [[Bubrežna fascija|bubrežni (Gerotin) ovoj]] (nazvan po [[Dimitrie Gerota|Dimitriu Geroti]]). Do bubrega dolaze štetne ili suvišne tvari koje se potom izlučuju iz tijela.

Osnovna je građevna jedinica bubrega [[nefron]]. Svaki bubreg sadrži otprilike 2 milijuna nefrona, u funkciji ih je milijun a ostali su u "pričuvi". Nefron započinje u bubrežnoj kori [[Marcello Malpighi|Malpighijevim]] tjelešcem, koje se sastoji od spleta [[krvne žile|krvnih žila]]-glomerula. Glomerule su smještene u [[William Bowman|Bowmanove]] čahure. U čahuru ulazi arteriola afferens, i stvara glomerul. Iz čahure izlazi arteriola efferens. Rad bubrega nadopunjuje koža.

== Dijelovi bubrega ==
[[Datoteka:Kidney PioM.png|230px|mini|1 -piramida, 2 – interloburalna arterija, 3 – bubrežna arterija, 4 -bubrežna vena, 5 – ''hylum'', 6 – bubrežna nakapnica, 7 – mokraćovod, 8 – bubrežna čašica, 9 – čahura bubrega, 10 – donja kapsula, 11 – gornja kapsula, 12 – interloburalna vena, 13 – nefron, 14 – mala bubrežna čašica, 15 – velika bubrežna čašica, 16 – papile, 17 – Bertinijeva kolumna]]

== Funkcija ==
Krv arteriolom afferens dolazi do glomerula, gdje se filtrira krvna plazma kroz kapilarne stijenke do Bowmanove čahure. Krv nastavlja teći arteriolom efferens, koja se raspliće u sustav kapilara.Na Bowmanovu čahuru se nadovezuje proksimalni kanalić. koji se nastavlja u Henleovu petlju i zatim u distalni kanalić, u kori bubrega.
Distalni kanalići se slijevaju u sabirne kanaliće. Uz te kanaliće se nalaze kapilare, te dolazi do reapsorpcije korisnih tvari.
Vrhovi piramida, koje tvore sabirni kanalići, ulaze u bubrežnu čašicu, koje se slijevaju u bubrežnu nakapnicu koja se nastavlja u mokraćovod.

Bubrezi izlučuju štetne tvari iz tijela, reguliraju osmotski tlak,koncentraciju iona u krvi regulisu krvi pritisak, i volumen i kiselost tjelesnih tekućina.
Ako tjelesna tekućina postane hipertonična, hipofiza izlučuje antidiuretički hormon-ADH.
ADH se filtrira u čahuri nefrona, te stijenke nefrona postaju propusnije- reapsorpcija vode se povećava. U suprotnome slučaju,ako dođe do hipotoničnosti, ADH se prestaje lučiti, i voda se u većim količinama izlučuje.

[[Tamm-Horsfallov protein]] (uromodulin) nastaje na luminalnoj površini stanica uzlaznog dijela [[Henleova petlja|Henleove petlje]] u bubreg svih [[sisavac]]a.

== Bolesti ==
* [[Balkanska endemska nefropatija]]

[[Kategorija:Organi]]

Sažetak

Snimajući promjene, pristajete na naše Uvjete upotrebe i neopozivo objavljujete svoj doprinos pod uvjetima licencija Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima CC BY-SA 4.0 i GFDL. Slažete se da su poveznica ili URL dovoljni za pripisivanja autorstva stranicama kojima ste doprinosili sukladno licenciji Creative Commons.

Odustani Pomoć pri uređivanju (otvara se u novom prozoru)

Č č Ć ć Đ đ Š š Ž ž · [] [[]] {{}} {{{}}} · | · “” »« ‹› „” · • × ° € † + – —
[[Kategorija:]] [[Datoteka:]] {{GLAVNIRASPORED:}} #PREUSMJERI [[]] ~~~~
<ref></ref> <s></s> <tt></tt> 
  <gallery></gallery> <nowiki></nowiki> <includeonly></includeonly> <noinclude></noinclude>

Č č Ć ć Đ đ Š š Ž ž · Ä ä Á á ą Ċ ċ Ĉ ĉ Ď ď Ë ë É é Ě ě ę Ĝ ĝ Ĥ ĥ Í í Ĵ ĵ Ń ń Ň ň Ñ ñ Ö ö Ó ó Ô ô Õ õ Ø ø Ř ř Ś ś Ŝ ŝ Ť ť Ü ü Ú ú Ů ů Ŭ ŭ Ý ý Ź ź Ż ż Æ æ ¿

Α Ά Β Γ Δ Ε Έ Ζ Η Ή Θ Ι Ί Κ Λ Μ Ν Ξ Ο Ό Π Ρ Σ Τ Υ Ύ Φ Χ Ψ Ω Ώ · α ά β γ δ ε έ ζ η ή θ ι ί κ λ μ ν ξ ο ό π ρ σ ς τ υ ύ φ χ ψ ω ώ

ʈ ɖ ɟ ɡ ɢ ʡ ʔ · ɸ ʃ ʒ ɕ ʑ ʂ ʐ ʝ ɣ ʁ ʕ ʜ ʢ ɦ · ɱ ɳ ɲ ŋ ɴ · ʋ ɹ ɻ ɰ · ʙ ʀ ɾ ɽ · ɫ ɬ ɮ ɺ ɭ ʎ ʟ · ɥ ʍ ɧ · ɓ ɗ ʄ ɠ ʛ · ʘ ǀ ǃ ǂ ǁ · ɨ ʉ ɯ · ɪ ʏ ʊ · ɘ ɵ ɤ · ɚ · ɛ ɜ ɝ ɞ ʌ ɔ · ɐ ɶ ɑ ɒ · ʰ ʷ ʲ ˠ ˤ ⁿ ˡ · ˈ ˌ ː ˑ

¡ ¿ ‽ ¦ † ‡ ← → ↑ ↓ ↔ ↵ ⇐ ⇑ ⇒ ⇓ ⇔ · … · • ¶ ∴ ∵ ⁂ ½ ⅓ ⅔ ¼ ¾ ⅛ ⅜ ⅝ ⅞ Ω ₳ $ ₠ ₣ ₴ ℳ № ₧ ₰ ₨ § © ® ™ · ± − × ÷ ⋅ ∗ √ ∑ ∏ ≠ ≤ ≥ ≡ ∼ ≅ ≈ ∝ ∠ ∡ ƒ ∂ ∫ ∇ ⊂ ⊃ ∘ ∩ ∪ ∈ ∉ ∋ ∌ ℵ ∞ ∅ · ¤ ฿ ₵ ¢ ₡ ₢ ₫ ₯ € ƒ ₲ ₭ £ ₤ ₥ ₦ ₱ ৲ ৳ ₮ ₩ ¥ ₴ ₪ ៛ ﷼ · ✓ ✗ ◊ □ ★ ♪ ♫ ♠ ♣ ♥ ♦

Stavke na projektu Wikipodatci, a koje se rabe na ovoj stranici

bubreg: Poveznica na mrežno mjesto, Opis: hr

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Bubreg"

@@ Redak 18: / Redak 18: @@
 Vrhovi piramida, koje tvore sabirni kanalići, ulaze u bubrežnu čašicu, koje se slijevaju u bubrežnu nakapnicu koja se nastavlja u mokraćovod.
-Bubrezi izlučuju štetne tvari iz tijela, reguliraju osmotski tlak,koncentraciju iona u krvi, i volumen i kiselost tjelesnih tekućina.
+Bubrezi izlučuju štetne tvari iz tijela, reguliraju osmotski tlak,koncentraciju iona u krvi regulisu krvi pritisak, i volumen i kiselost tjelesnih tekućina.
 Ako tjelesna tekućina postane hipertonična, hipofiza izlučuje antidiuretički hormon-ADH.
 ADH se filtrira u čahuri nefrona, te stijenke nefrona postaju propusnije- reapsorpcija vode se povećava. U suprotnome slučaju,ako dođe do hipotoničnosti, ADH se prestaje lučiti, i voda se u većim količinama izlučuje.