Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]

Splitsko-dalmatinska županija

hrvatska županija

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14 045 km2 – 4524 km2 kopnenog dijela; 9576 km2 morskog (30,8 % mora RH).[2] Godine 2021. imala je 423 407 stanovnika.

Splitsko-dalmatinska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i Hercegovina
Opći podaci
Država Hrvatska
Sjedište županije Split
Površina 14.045 km2
Broj stanovnika (2021.) 423.407 stanovnika
Gustoća stanovništva 93,26 stan./km2
Broj gradova 16
Broj općina 39
Broj naselja 368
ISO 3166-2:HR HR-17
Pozivni broj +385 (0)21
Župan Blaženko Boban (HDZ)[1]
Dan županije 30. rujna (sv. Jeronim)
Službene stranice https://www.dalmacija.hr/
Portal Hrvatske

Zemljopis

uredi

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje autocesta SplitZadarKarlovacZagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka SplitKaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti, a postoji i manja međunarodna zračna luka na otoku Braču te letjelišta u Sinju i na otoku Hvaru.

Klima

uredi

Uglavnom prevladava sredozemna klima, u Zagori izmijenjena sredozemna, a višim predjelima sredozemna s utjecajima kontinentske i planinske te planinska klima.

Kultura

uredi

Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao Dan Županije.

Stanovništvo

uredi
 
Dobno-spolna piramida Splitsko-dalmatinske županije prema popisu stanovništva iz 2011. godine
 
Dobno-spolna piramida Splitsko-dalmatinske županije prema popisu stanovništva iz 2021. godine

Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 423 407 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 93,26 stanovnika/km2.

Splitsko-dalmatinska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
164242
182405
195741
222030
249867
268187
274522
292321
296840
314933
339686
389277
436680
474019
463676
454798
423407
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Etnički sastav 2021.: Hrvati 96,8 %, Srbi 0,8 %, Albanci 0,2 %, Bošnjaci 0,2 %, Slovenci 0,2 % i drugi.

Upravna podjela

uredi

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

Splitsko-dalmatinska županija na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Vrlika 
Vrlika
Baška Voda 
Baška Voda
Bol 
Bol
Brela 
Brela
Cista Provo 
Cista Provo
Dicmo 
Dicmo
Dugi Rat 
Dugi Rat
Dugopolje 
Dugopolje
Gradac 
Gradac
Hrvace 
Hrvace
Jelsa 
Jelsa
Klis 
Klis
Lećevica 
Lećevica
Lokvičići 
Lokvičići
Lovreć 
Lovreć
Marina 
Marina
Milna 
Milna
Muć 
Muć
Nerežišća 
Nerežišća
Okrug 
Okrug
Otok 
Otok
Podbablje 
Podbablje
Podstrana 
Podstrana
Podgora 
Podgora
Postira 
Postira
Prgomet 
Prgomet
Primorski Dolac 
Primorski Dolac
Proložac 
Proložac
Pučišća 
Pučišća
Runovići 
Runovići
Seget 
Seget
Selca 
Selca
Sućuraj 
Sućuraj
Sutivan 
Sutivan
Šestanovac 
Šestanovac
Šolta 
Šolta
Tučepi 
Tučepi
Zadvarje 
Zadvarje
Zagvozd 
Zagvozd
Zmijavci 
Zmijavci
Razmještaj gradskih ( ) i općinskih središta ( ) na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
gradovi općine

Županijska uprava

uredi
  • župan – Blaženko Boban[1]
  • Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika.
župani

Gospodarstvo

uredi

Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.

Znamenitosti

uredi

Nagrada Splitsko-dalmatinske županije

uredi

Dodjeljuje se svake godine na Dan Županije, blagdan sv. Jeronima (30. rujna), za životno djelo, osobne nagrade i skupne nagrade.

Izvori

uredi
  1. a b Više o Županu, dalmacija.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.
  2. Splitsko-dalmatinska županija > Županija > Informacije. www.dalmacija.hr. Pristupljeno 10. prosinca 2023.

Vanjske poveznice

uredi
Logotip Zajedničkog poslužitelja 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Splitsko-dalmatinska županija
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.