Pregabalin

Pregabalin je umjereno djelotvoran u liječenju generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP-a). Siguran je i djelotvoran kod liječenja socijalnog anksioznog poremećaja.^[3] No, doze potrebne za ovaj anksiolitni učinak su maksimalnih 600 mg dnevno.^[4][5] Uporaba pregabalina dokazano^[6] smanjuje potrebu za uzimanjem benzodiazepina u navedenim poremećajima.

Svjetski savez biološke psihijatrije preporuča pregabalin kao lijek prvog izbora u liječenju GAP-a, uz antidepresivne lijekove kao što su SIPPS-i. Pregabalin je učinkovit adjuvant u komplementarnom liječenju opsesivnog kompulzivnog poremećaja i PTSP-a.^[7]

Pregabalin, za razliku od benzodiazepina, ima povoljan učinak na arhitekturu sna. Poznato je^[8] da pregabalin promovira dubok san koji je obično kompromitiran u ljudi s anksioznim poremećajima, ali i u ljudi s bolestima nociplastične boli, kao što je fibromialgija.

 

Pregabalin je koristan adjuvant češće propisivanim antiepilepticima u liječenju epilepsije, no nerijetko nije dovoljan kao monoterapija.^[9]

Europski savez neuroloških društava (EFNS) preporuča pregabalin kao lijek prvog izbora u liječenju boli povezanom s dijabetičkom neuropatijom, postherpetičnom neuralgijom i centralnom neuropatskom boli. U slučaju nepotpunog odgovora, spoj pregabalina i amitriptilina ili duloksetina daje bolje rezultate u liječenju boli u odnosu na monoterapiju pregabalinom. Pregabalin je učinkovit i u liječenju nekih oblika kronične mišićno-koštane boli.^[10]

Doze pregabalina za liječenje neuropatske i drugih oblika kronične boli i fibromialgije obično iznose između 150 mg i 450 mg. Najviša dopuštena doza je 600 mg.^[11]

Pregabalin obično nije učinkovit u liječenju akutne (nociceptične) boli.

U posljednjim su se godinama gabapentin i pregabalin nametnuli kao terapija prvog izbora u liječenju RLS-a, ponešto potiskujući tako agoniste dopamina, poput pramipeksola, iz uporabe. Pregabalin je djelotvoran u smanjivanju simptoma RLS-a i dobro se podnosi.^[12]

Istraživanja pokazuju da je pregabalin koristan adjuvant antidepresivima u liječenju depresije, posebno ako je prisutna generalizirana anksioznost.^[13][14][15] Pretpostavlja se da je razlog učinak pregabalina na GABA-ergičke receptore u mozgu što posredno dovodi do modulacije glutamatnog sustava koji je povezan s mnogim oblicima depresije.^[16]

Postoje dokazi da je pregabalin djelotvoran u prevenciji boli uzrokovane migrenom.^[17]

Postoje neke spoznaje o djelomičnoj učinkovitosti pregabalina u liječenju vizualnog snijega.^[18]

Pregabalin je potencijalno umjereno djelotvoran u liječenju simptoma tinitusa, no potrebno je još dokaza koji podupiru ovu uporabu.^[19]

Pregabalin je umjereno djelotvoran u liječenju simptoma ustezanja od alkohola.^[20]

 

Postoje istraživanja na životinjskim modelima koja ukazuju na važna svojstva pregabalina u liječenju neuroloških i psihijatrijskih bolesti. Pregabalin posjeduje antialodinijska i neurozaštitna svojstva.^[21][22]

 

Istraživanja ukazuju na to da pregabalin povećava gustoću proteina GABA transportera i povećava brzinu transporta GABA-e, što također može imati biološke učinke.^[23]

Pregabalin djeluje povoljno na arhitekturu sna prvenstveno produbljujući i održavajući fazu sna, odnosno sprječavajući prerana buđenja.^[24] Pozitivno djelujući na san, pregabalin može poboljšati pažnju i dnevno funkcioniranje.^[25]