Neue Pinakothek
Neue Pinakothek (hr. „Nova pinakoteka”) je umjetnička galerija u Münchenu, otvorena 1981. godine, u kojoj je izloženo oko 400 slika i 50 skulptura iz 18. i 19. stoljeća. Neue Pinakothek je smještena nasuprot Alte Pinakothek u kojoj se mogu vidjeti djela srednjovjekovnih umjetnika, od Srednjeg vijeka pa do kraja 18. stoljeća Treći muzej Pinakothek der Moderne kompletira umjetničku oblast Münchena, Kunstareal, s djelima umjetnika iz 20. i 21 stoljeća.
Nova pinakoteka | |
---|---|
Osnovan | 1853. |
Smještaj | Kunstareal, München, Njemačka |
Vrsta | Umjetnički muzej |
Izlošci | Europska umjetnost 18. i 19. st. |
Pristup javnim prijevozom | No. 27 tramvaj za Pinakotheken, metro U2 za Königsplatz |
Službena stranica | www.pinakothek.de |
Povijest
urediMuzej je osnovao bivši bavarski kralj, Ludwig I., 1853. godine Izvorna zgrada Neue Pinakothek sagrađena je 1846. po nacrtima Augusta von Voita, no uništena je u englesko-američkim bombardiranjima grada 1944. godine.
Novu zgradu je dizajnirao Alexander Freiher von Branca u postmodernom stilu s betonskom konstrukcijom i kamenom fasadom, lučnim prozorima, erkerima i velikim stubištima, a dovršena je tek 1981. god.
Kolekcija
urediKolekciju je još 1809. godine započeo Ludwig I. Bavarski, odvojivši je od kolekcije starih majstora koju je smjestio u Alte Pinakothek. Tako je nastao jedan od prvih „muzeja moderne umjetnosti”, koncentriran na umjetnost nastalu na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, a koji će postati modelom za brojne druge muzeje u Europi.
Pored Ludwigove kolekcije romantičarskih slika, grčkih krajolika i djela minhenske škole, od 1905. ravnatelj Hugo von Tschudi je kupio značajna djela impresionizma i postimpresionizma.
God. 1915. Neue Pinakothek je postala vlasništvo Bavarske, koja je proširila kolekciju djelima od neoklasicizma do art nouveaua. Van Goghov autoportret, označen je kao „izopačena umjetnost” 1938. godine i nacisti su ga konfiscirali, te prodali godinu dana kasnije.
Danas Neue Pinakothek ima oko 3000 djela. U muzeju su izložena djela poznatih umjetnika kao što su: Francisco Goya, Jacques-Louis David, Thomas Gainsborough, Bertel Thorvaldsen, William Turner, Caspar David Friedrich, Eugène Delacroix, Max Liebermann, Pierre-Auguste Renoir, Edouard Manet, Claude Monet, Paul Cézanne, Paul Gauguin, Camille Pissarro, Edgar Degas, Alfred Sisley, Georges-Pierre Seurat, Vincent van Gogh i Edvard Munch.
Kronološka galerija odabranih djela
uredi-
Jacques-Louis David, Kontesa Anne-Marie-Louise Thélusson
-
Thomas Gainsborough, Gđa. Thomas Hibbert
-
Friedrich Overbeck, Italija i Germanija
-
Francisco de Goya, Očerupana ćurka, 1810.
-
Eugène Delacroix, Klorinda spašava Olinda i Sofroniju
-
Carl Spitzweg, Siromašni pjesnik, 1839.
-
Leo von Klenze, Atenska Akropola, 1846.
-
Auguste Rodin, Čovjek sa slomljenim nosom, oko 1863.
-
Honoré Daumier, Don Quijote i Sancho Pansa, oko 1868.
-
Édouard Manet , Doručak u studiju, 1868.
-
Claude Monet, Most kod Argenteuila
-
Paul Gauguin, Rođenje Kristovo, Te tamari no atua, 1896.
-
Paul Cézanne, Željeznička račva
-
Edvard Munch, Žena u crvenoj haljini
-
Gustav Klimt, Portret Margaret Stonborough-Wittgenstein, 1905.
Izvori
urediVanjske poveznice
uredi- Službene stranice Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. lipnja 2007. (Wayback Machine)