Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]

Korzički jezik


Korzikanski ili korzički jezik (Corsu ili Lingua corsa; ISO 639-3: cos) je romanski jezik koji spada u skupinu južnoromanskih jezika. Neki talijanski jezikoslovci ga smatraju talijanskim narječjem zbog njegove sličnosti s toskanskim. S francuskim i talijanskim se često dovodi u vezu zbog društvenih i povijesnih razloga. Razvoj korzikanskog počinje dolaskom rimskih kolonizatora u 3. st.pr. Kr. koji su nametnuli svoj jezik. Tijekom srednjovjekovnog razdoblja oko teritorija Korzike se spore talijanske republike Pisa i Genova, a u tom sporu Genova pobjeđuje pa drži Korziku sve do 1769. kada je ustupljuje Francuskoj.

Korzikanski jezik
Corsu"
Države Francuska, Italija
Regije Korzika, sjeverni dio Sardinije
Govornici materinski jezik: 150 000 na Korzici

uključujući strane govornike:

Razredba indoeuropski

 italički
  romanski
   korzički

Jezični kôd
ISO 639-1 co
ISO 639-2 --- (T) / cos (B)
ISO 639-3 cos
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Od 60-ih godina prošlog stoljeća započinje val terorističkih akcija na Korzici koje potiču korzikanski nacionalisti koji se sve do danas bezuspješno bore za njezinu nezavisnost. Iako je dugo vremena bio pod francuskim utjecajem, jezik se uspio oduprijeti i opstati zbog snažnog lokalnog-nacionalnog identiteta čemu su pomogle i povijesne okolnosti. Korzikanski nije rezultat uvezenog talijanskog nego je to rezultat osobnog razvoja jezika kojemu je polazišna točka bila jako latinizirana osnova. Korzikanski ima i elemente koji potječu iz predromanskog i predindoeuropskog doba, a od 9. st. jača utjecaj toskanskog. Genova sa svojim dijalektom nije u korzikanskom ostavila većih tragova zbog toga što se služilo toskanskim za pisane dokumente. Ostale promjene u jeziku bile su pod francuskim utjecajem.

Korzikanskom je srodan dijalekt Kalabrije, te dijalekt kojim se govori na sjevernom dijelu Sardinije, jer su taj dio naselili korzikanski pastiri početkom 17.st.

Taj je jezik imao sudbinu razvijati se rame uz rame ili, bolje rečeno, pod pritiskom dvaju prestižnih jezika – francuskog i talijanskog. Onima koji su ga čuli prvi put zvuči kao neka teško razumljiva mješavina talijanskog i francuskog.

Službeni status

uredi

Korzikanski ima u današnje vrijeme status regionalnog jezika, te se na njemu objavljuju časopisi i novine. Međutim, ostaje činjenica da su pokušaji da se oživi korzikanski još uvijek malobrojni i da je to ponajprije jezik puka – njime se govori na cijelom otoku, ali se na njemu ujedno malo piše i čita. Korzički nema službeni status u Francuskoj. On se ne rabi u upravno-sudskim djelatnostima već isključivo francuski.

 
Dvojezični prometni znak na Korzici s išaranim natpisima na francuskom
 
Karta narječja korzičkog jezika

341 000 govornika u Francuskoj (Johnstone and Mandryk 2001); 1000 u Italiji (1990).[1]

Rječnik-usporedba

uredi

Usporedna tablica romanskih jezika:

latinski francuski talijanski španjolski oksitanski katalonski portugalski rumunjski sardinski korzički
clave(m) clef chiave llave clau clau chave cheie crae/crai chjave/chjavi
nocte(m) nuit notte noche nuèit/nuèch nit noite noapte notte/notti notte/notti
cantare chanter cantare cantar cantar cantar cantar cânta cantare/cantai cantà
capra(m) chèvre capra cabra cabra cabra cabra capra cabra/craba capra
lingua(m) langue lingua lengua lenga' llengua língua limbă limba/lingua lingua
platea(m) place piazza plaza plaça plaça praça piaţă pratha/pratza piazza
ponte(m) pont ponte puente pònt pont ponte pod' ponte/ponti ponte/ponti
ecclesia(m) église chiesa iglesia glèisa església igreja biserică creia/cresia ghjesgia
hospitale(m) hôpital ospedale hospital espital hospital hospital spital ispidale/spidali spedale/uspidali
caseu(m)
lat.vulg.formaticu(m)
fromage formaggio queso formatge formatge queijo brânză casu casgiu

Primjer jezika

uredi

Oče naš na korzičkom jeziku:

Patre Nostru chì sì in celu,
ch'ellu sia santificatu u to nome;
ch'ellu venga u to regnu,
ch'ella sia fatta a to vuluntà,
in terra cum'è in celu.
Dacci oghjeghjornu u nostru pane cutidianu,
è rimettici i nostri debbiti,
cum'è no i rimettimu à i nostri debbitori.
Un ci induce micca in tentazione,
ma francaci da u male.

Izvori

uredi

Vanjske poveznice

uredi