Internetski preglednik

Internetski preglednik^[1]^[2] (Web preglednik, web browser, Internet browser) je program koji korisniku omogućuje pregled web-stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih.

Najpopularniji preglednici danas su:

Google Chrome – besplatan preglednik tvrtke Google
Safari – besplatan preglednik tvrtke Apple Inc.
Firefox – besplatan preglednik otvorenog koda iz Mozilla projekta
Microsoft Edge – besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft
Opera – besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera
Internet Explorer – besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft

Jedna od opcija za hrvatski naziv bijaše i web-prebirnik,^[3]^[4] jer se "preglednik" može rabiti i kao naziv za "viewer". No, prevladao je ovaj termin. Svi navedeni su grafički programi (tj. osim teksta mogu prikazivati i vizualne sadržaje). Osim grafičkih postoje i tekstualni preglednici koji mogu prikazivati samo tekst (npr. "links" i "lynx") i specijalizirani govorni preglednici kakve mogu koristiti slijepe osobe.

Povijest internetskih preglednika

HTML kao meta-jezik kojim se hipertekstualni dokumenti mogu opisivati je izmislio Tim Berners-Lee (djelatnik CERN-a) 1990/1991. godine. Prvi preglednici su bili strogo tekstualni, a veliku promjenu je 1993. godine donio NCSA Mosaic – koji je izvorno bio UNIX aplikacija ali je ubrzo prenijet i na druge operativne sustave.

Godine 1994., Marc Andreesen (voditelj projekta NCSA Mosaic), pokrenuo je vlastitu tvrtku – Netscape i izdao Netscape Navigator. Ubrzo nakon toga je i Microsoft izbacio Internet explorer (IE) – čime je započet rat preglednika. Zahvaljujući činjenici što je IE dolazio predinstaliran s Windowsima Microsoft je uspio postići da se oko 2000. godine koristio u više od 80% računala.

Netscape je odgovorio tako što je izvorni kod Netscape-a pretvorio u otvoreni kod (tj. open source), no to nije uspjelo zaustaviti opadanje zastupljenosti tog preglednika. Ipak, iz tog poteza se razvio internetski preglednik kojeg danas većina stručnjaka drži kao najboljeg i najsigurnijeg – Mozilla i njegovih izvedenica kao što je Firefox.

Od tekstualnih preglednika još uvijek se, iako u vrlo malom postotku, koriste Lynx i Links.

Na Linuxu je popularan još i Konqueror, a na Macintosh OS X se često koristi Safari.

Funkcioniranje internetskog preglednika

Svaki internetski preglednik je interpreter. Dakle, stranica je pisana u kodu koji preglednik interpretira u čitljiv sadržaj.

Izvori

↑ Časopis Bug Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. svibnja 2010. (Wayback Machine) Stalna kolekcija
"Mozilla... po mnogima i najkvalitetniji internetski preglednik ..."
↑ Večernji list A. Be.: Izašla Opera 10.50 – najbrži internetski preglednik na svijetu, 3. ožujka 2010.
↑ Internetsko nazivlje Krešimir Pintarić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti, pristupljeno 28. ožujka 2014.
↑ Problemi hrvatskoga računalnoga nazivlja (s jezikoslovnog motrišta) Milica Mihaljević ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, pristupljeno 28. ožujka 2014.

[1] Časopis Bug Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. svibnja 2010. (Wayback Machine) Stalna kolekcija
"Mozilla... po mnogima i najkvalitetniji internetski preglednik ..."

[2] Večernji list A. Be.: Izašla Opera 10.50 – najbrži internetski preglednik na svijetu, 3. ožujka 2010.

[3] Internetsko nazivlje Krešimir Pintarić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti, pristupljeno 28. ožujka 2014.

[4] Problemi hrvatskoga računalnoga nazivlja (s jezikoslovnog motrišta) Milica Mihaljević ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, pristupljeno 28. ožujka 2014.

[1]

[2]

[3]

[4]