Borjana Krišto
Borjana Krišto (Livno, 13. kolovoza 1961.), hrvatska bosanskohercegovačka političarka. Predsjedateljica je vijeća ministara BiH od 25. siječnja 2023., bivša zastupnica u Zastupničkom domu PSBiH, predsjednica entiteta Federacija Bosne i Hercegovine od 22. veljače 2007. do 17. ožujka 2011. godine. Bila je izaslanica u Domu naroda PSBiH do 2014.
Borjana Krišto | |
---|---|
Borjana Krišto 2023. | |
Rođenje | 13. kolovoza 1961. |
Stranka | HDZ BiH |
Zanimanje | pravnica |
11. predsjedateljica Vijeća ministara BiH | |
25. siječnja 2023. – | |
Prethodnik | Zoran Tegetlija |
hrvatska članica Kolegija ZD PS BiH | |
9. prosinca 2014. – 1. prosinca 2022. | |
Prethodnik | Božo Ljubić |
izaslanica u Domu naroda PS BiH | |
9. lipnja 2011. – 9. prosinca 2014. | |
Prethodnik | Branko Zrno |
Nasljednik | Zdenka Džambas |
8. predsjednica Federacije BiH | |
22. veljače 2007. – 17. ožujka 2011. | |
Potpredsjednik | Mirsad Kebo |
Premijer | Ahmet Hadžipašić (do 2007.)Nedžad Branković (2007.)Ahmet Hadžipašić (2007.)Nedžad Branković (2007. – 2009.)Mustafa Mujezinović |
Prethodnik | Niko Lozančić |
Nasljednik | Živko Budimir |
zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH | |
6. studenog 2006. – 22. veljače 2007. | |
ministrica pravosuđa Federacije BiH | |
27. siječnja 2003. – 6. studenoga 2006. |
Na općim izborima 2010. bila je kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, međutim, iako je dobila najviše glasova Hrvata, izbore je izgubila od Željka Komšića iz SDP-a BiH, koji je dobio masovnu podršku Bošnjaka.
Mladost
urediBorjana Krišto je rođena u obitelji Joze i Janje u Livnu. U rodnom gradu završila je osnovnu (1976.) i srednju ekonomsku školu maturiravši 1980. Poslije toga upisuje Pravni fakultet u Banjoj Luci gdje je diplomirala 1984., a pravosudni ispit položila je u Sarajevu. Nakon toga radila je u brojnim tvrtkama u pravnoj službi: u "Agro Livnu" (1987. – 1988.), "Guber Livnu" (1990. – 1991.) i "Likom Livnu" (1991. – 1992.). U HDZ BiH učlanila se 1995. kada se zaposlila u "Livno busu" gdje je radila u pravnoj službi do 1999.[1][2]
Politička karijera
urediKrišto je imenovana ministricom pravosuđa u Vladi Hercegbosanske županije 1999. Na toj službi ostala je do 2000. kada je imenovana tajnicom županijske Vlade. Na tom položaju djelovala je do 2002.[1] U međuvremenu je 2001. imenovana članicom Predsjedništva HDZ-a BiH.[2]
Na općim izborima održanim 2002. Krišto je bila kandidatkinja za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Osvojila je mandat s 3394 glasova, no nije ga preuzela jer je imenovana ministricom pravosuđa u Federalnoj Vladi. Tu dužnost vršila je do isteka mandata 2006.[1]
Na sljedećim općim izborima održanim 2006. bila je kandidatkinja za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH gdje je uspjela osvojiti mandat s 2596 glasova. Također je imenovana i članicom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Obje dužnosti prestala je obnašati 22. veljače 2007. kada je postala prva žena predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine.[1] Te godine imenovana je i potpredsjednicom HDZ-a BiH.[2]
Krišto se na općim izborima 2010. kandidirala za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, međutim, završila je na drugom mjestu sa 109 758 (19,74 %) glasova. Na izborima je pobijedio Željko Komšić iz SDP-a BiH s 337 065 (60,61 %) glasova.[3] Krišto je izgubila izbore iako je dobila najviše glasova od Hrvata tako što su Bošnjaci masovno glasovali za Komšića koji je tako dobio mandat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.[4]
Nakon općih izbora 2010. nastupila je kriza vlasti zbog nemogućnosti da se obrazuje Vlada na razini Federacije BiH. Koalicija SDP-a BiH, SDA, NSRB-a i HSP-a BiH uspjela je stvoriti parlamentarnu većinu i izabrati Vladu Federacije BiH i postaviti Živka Budimira iz HSP-a BiH na mjesto predsjednika Federacije BiH. Međutim, njegov izbor negiralo je Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) zbog nedovoljnog broja glasova Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, pa je Krišto ostala predsjednica Federacije BiH sve do odluke visokog predstavnika Valentina Inzka kojom je nametnuo vladu i Budimira za predsjednika Federacije BiH 17. ožujka 2011.[5]
Izvori
uredi- ↑ a b c d Životopis Borjane Krišto Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. travnja 2014. (Wayback Machine) (na bošnjačkom). Centar za istraživačko novinarstvo. Pristupljeno 1. travnja 2014.
- ↑ a b c Baza podataka: Borjana Krišto Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. travnja 2014. (Wayback Machine) (na bošnjačkom). Centar za istraživačko novinarstvo. Pristupjeno 1. travnja 2014.
- ↑ Potvrđeni rezultati općih izbora 2010. godine: hrvatski član Predsjedništva BiH. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 1. travnja 2014.
- ↑ Snježana Pavić: Nije točno da Hrvati nisu glasali za Željka Komšića, u Grudama je dobio 124 glasa Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2013. (Wayback Machine). Jutarnji list, 8. listopada 2010. Pristupljeno 1. travnja 2014.
- ↑ Zoran Krešić: Prije godinu dana srušen je Daytonski sporazum u FBiH. Večernji list, 16. ožujka 2012. Pristupljeno 1. travnja 2014.