Đački pokret

Detaljnije o povijesti Đačkog pokreta se ne zna puno, ali je poznato da ju je pokrenuo Domagoj Valand sa svojim prijateljima iz GU Elly Bašić, gdje su isprva provodili revoluciju, na školskoj razini, a tomu je bilo tako zato što je osnivač smatrao da je Pokretu, prije nego što postane opći pokret i opće rašireni pokret, potrebna stabilna baza (skupina prijatelja iz glazbene škole koja će dovoditi prijatelje iz svojih škola, brže će formirati "đačku mrežu") i iskustvo na nižoj razini, da bi Pokret kasnije mogao na temelju iskustva napredovati i na temelju te "baze" održavati kontinuitet i stabilnost svojeg postojanja. S vremenom se ta pretpostavka pokazala točnom jer je ta "baza" uvelike pomogla opstanku Pokreta u razdobljima manje stabilnosti i pomaže mu u organizaciji rada, a iskustvo mu je formiralo način djelovanja i daje mu smjernice što kako napraviti da se postigne rezultat. Tako je Pokret službeno postao opći 21. 4. 2024. kad su počeli primati članove iz svih škola, iako je Pokret postajao opći i dva tjedna prije toga.

Pokret ima više različitih preteči. Reciklažni klub^[2] nije preteča Pokreta što se tiče članstva, ali jest u sadržajnom i funkcijskom smislu jer je to također bila organizacija mladih, to jest djece (organizaciju je također osnovao Domagoj Valand, 7. 9. 2018. sa svojim prijateljima iz razreda), u kojoj su čistili okoliš i zalagali se za ekološku osviještenost. Zbog pada interesa njegovih kolega u razredu, Reciklažni klub se nakon šest godina službeno ugasio, a nekoliko mjeseci prije toga je osnovan Đački pokret koji je ustvari trebao biti reinkarnacija Reciklažnog kluba. Zatim, prije cijelog Pokreta, u kadrovskom smislu, iako ni po čemu formalna i organizirana preteča, ali radi njegovanja svojih tradicija je Pokret tako naziva, je bila "Gang gangbang" kao udruženje prijatelja iz glazbene, iz puhačkog orkestra, na jednodnevnom putovanju, odnosno gostovanju orkestra pred kraj prethodne nastavne godine, a postojala je i samo tog dana. Kasnije je ta preteča imala određenog značaja i utjecaja na formiranje sadržaja u Pokretu.

Neizravna preteča Pokreta jest đački pokret iz 1912.^[3], u kojem su đaci organizirali đački štrajk koji je trajao šest tjedana za reformu školstva i društva uz svoju poznatu parolu: "Preporodom škole k preporodu naroda!" a današnji Đački pokret ga smatra neizravnom pretečom jer iako željeno imaju konotacije s njim, Pokret nije nastao vezano s njim i na njegovu primjeru, jer tada za njega nisu znali, tek su koji mjesec poslije doznali da je postojao.

Đački pokret je antiradikalno udruženje - strogo odbija suradnju i prihvaćanje bilo kakvih radikalnih i ekstremističkih stajališta i pokreta. Stoga Pokret ne prima bilo koga tko je pripadnik neke radikalne ideologije i/ili nije spreman tolerirati da je netko drugih orijentacija. Generalno Pokret blago naginje na progresivnu i socijalnu stranu, iako kombinira elemente iz više ideologija, vjera i moralnih vrednota, pa se stoga ne može strogo odrediti orijentacija Pokreta. Pokret pušta određenu slobodu mišljenja i razlike, pa je stoga dodatno teško odrediti orijentaciju Pokreta. Pokret promiče valandizam - novu ideologiju u razvoju čiju razradu predvodi Domagoj Valand, a razrađuje se u samom Pokretu. O valandizmu se ne zna puno zasad, ali Pokret poručuje da je to ideologija koja se teško može svrstati u postojeće političke okvire, da ona drugačije pristupa društvu.

Đački pokret ipak ima vrijednosti koje su jasno određene: ideale đačke revolucije. Ideali đačke revolucije su skup vrijednosti u Pokretu kojih se svaki član mora pridržavati, a uglavnom se odnose na volju i borbeni duh, optimizam, drugarstvo i sl. Službeno obuhvaćaju: drugarsko pomaganje i podržavanje, borba protiv apatije, volja i trud u svemu, kritičko razmišljanje, otvorenost prema primanju konstruktivnih kritika, neodustajanje od ideala i ciljeva - onoga što valja, bez obzira na moguće probleme - hrabrost i odvažnost, istinska tolerancija, koja ipak isključuje ono što potiče netoleranciju, sudjelovanje u raznim peticijama, anketama i akcijama koje imaju dobar cilj za cijelo društvo, a poglavito školstvo i đake, širenje ideja Đačkog pokreta i poticanje drugih đaka da svi mi budemo bolji ljudi i da svi mi zajedno napravimo nešto dobro. Ujedno je zabranjeno i pušenje i konzumiranje sličnih štetnih proizvoda.

U javnosti često postoje konotacije s komunizmom, iako Pokret službeno strogo niječe bilo kakvu vezu s komunizmom i kritičan je prema njemu, a te konotacije postoje zbog njihove retorike, a i zbog specifičnosti ovakvih pokreta, pogotovo u današnje vrijeme, zbog čega velik dio javnosti ne zna s čim bi to povezala pa povezuje s komunizmom. S vremenom je komunistički dojam Pokreta sve manji.

Sam program Pokreta je u razvoju i promjenjiv je, ali postoji osnovni program. Đačka revolucija je pojam koji označuje tri stvari:

1. To je pokret učenika kojem je krajnji cilj opće poboljšanje hrvatskog školstva u svim segmentima, pravo uključenje učenika u funkcioniranje školstva i da ih se pita za mišljenje, jer im je stalo, a i da hipotetski nije, sustav je upravo taj koji je tu da ih potiče da postanu aktivni građani na kojem svijet neće samo ostati, nego i opstati, jer je on odgojno-obrazovni sustav, te postizanje visoke kvalitete među-učeničkih odnosa i suradnje. Cilj im je da ona postane opći pokret u cijeloj Hrvatskoj u kojoj sudjeluje velik broj učenika i onih koji žele dobro za naše školstvo. Kao i na općoj, revolucija se jednako tako provodi i na najprizemnijoj razini, onoj školskoj, na kojoj se oni revolucionari koji pohađaju tu školu bave svakodnevnim pitanjima vezanim uz tu školu i pokušavaju je učiniti boljim mjestom.
2. To je revolucija koja će biti kamen temeljac za promjene u društvu i prvi domino u nizu koji služi da se konačno ljudima i pogotovo mladima vrati/stvori vjera u bolje sutra, da se svi, pogotovo đaci, aktivno uključe u borbu za bolje sutra i promijene tijek stvari. Pokret želi da se čuje glas napretka i da ga daju "oni koji ga najviše trebaju dati" i koji će se morati pobrinuti da taj glas postane i djelo - đaci.
3. Ovo je pokret đaka, to jest ujedinjenje, da u sinergiji jedni iz drugih izvuku najbolje, potiču si i pomažu, da poboljšaju među-đačke odnose, da skupa napravimo više nego što možemo kao pojedinci i da stvorimo đačku mrežu koja će biti vrlo učinkovita i korisna svakom njezinom pripadniku u bilo kojem pogledu.

• Ovo su neke osnovne i glavne točke:
  • uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje škole
  • veća individualnost učenika, nisu svi isti, nemaju iste interese i ne može im se jednako pristupati niti smiju imati potpuno isti program
  • ograničenje slobode profesorima u vrednovanju i provođenju nastave, jer uvijek ima onih koji će je na određen način "zloupotrijebiti"
  • da učenici vrednuju rad profesora, a ne ravnatelji, jer onda ne bi bilo "uvlačenja", ne bi jer bi učenici onda u toj anonimnoj anketi za svoje profesore mogli reći da im "dijele" ocjene
  • da se uvede opća anonimna anketa koju popunjavaju i učenici i profesori (ne nužno istu) u kojoj vrednuju cijelo školstvo, svake dvije godine recimo
  • poticanje kritičkog razmišljanja, ali i kreativnog, to jest divergentnog načina razmišljanja, a to je nešto što ljudima danas kronično nedostaje i to je jedino što umjetna inteligencija nikad neće moći postići, kreativnost
  • odavanje veće važnosti i pažnje cjelokupnom školstvu i odgojno-obrazovnim radnicima, veće plaće za njihov trud i rad, a ne da budu
  • poticati mlade na aktivno društveno-politčko djelovanje i vjeru u bolje sutra, jer ako im je stalo i vjeruju, manja je šansa da će otići iz zemlje
  • aktivnije uključivati mlade u donošenje odluka vezanih uz njihovu školu, a ne da ih se koči u bilo kakvom "buntu"
  • značajno povećanje financijskog, ali i općenitog ulaganja države u znanost, školstvo i mlade i da bude cilj da za nekih 10 - 15 godina cjelokupno obrazovanje bude besplatno za učenike i studente u cijeloj Hrvatskoj i da svaki đak, bez obzira gdje živi i na druge faktore, a ima ih, ima u potpunosti jednake šanse da se kvalitetno obrazuje i da ostvari svoj potencijal
  • veće uključivanje mladih u javno-politički prostor i poticanje na djelovanje
  • da infrastrukturnom poboljšanju škola, ali ne i obaveznoj i jednakoj cjelodnevnoj nastavi za sve, ona treba biti izborna i za one koji su loši učenici / imaju loše uvjete za učenje kod kuće.

Pokret u svojem funkcioniranju primjenjuje valandizam, a time i pluralistički kolektivizam kao dio te ideologije - a to je da svi pripadnici zajednice trebaju prvenstveno raditi za dobrobit cjelokupne zajednice i da zajednica jest iznad pojedinca, ali da pritom ne moraju, a čak i ne smiju, kao postojeći oblici kolektivizma, imati isto stajalište, način ponašanja i dr. stvari koje u kolektivizmu određuje zajednica. Pojedinci mogu i trebaju zadržati svoje ja i svoja stajališta, ali svi oni u osnovi trebaju imati isto stajalište - da žele doprinijeti društvu i da su svjesni da jedino ujedinjeni ljudi mogu učiniti mnogo. Oni se u pluralističkom kolektivizmu tim razlikama ne sukobljavaju, već nadopunjuju i tako pronalaze najbolje rješenje kao kombinaciju više perspektiva neke tematike. Tako funkcionira Pokret. Postoje, kao i u svakoj organizaciji, postoje vrednote koje svi članovi trebaju njegovati, koje oni zovu idealom đačke revolucije.

Velika specifičnost Đačkog pokret jest "ljestvica". Đački pokret njeguje jednakost prilika, svatko sudjeluje u Pokretu koliko sam hoće, a na temelju toga ostvaruje svoju poziciju u Pokretu, jer po njima nije pravedno da je svaki član jednak u donošenju odluka i utjecaju na zbivanja u Pokretu ako se ne trudi jednako. Stoga postoji ljestvica, rangiranje članova prema trudu, radi pravedne distribucije moći i utjecaja u Pokretu. Ljestvicu slaže predsjednik, čije je prvo mjesto nepromjenjivo, a članovi imaju pravo požaliti se na poredak ljestvice pa se sukladno tomu raspravlja o promjeni. Svatko ima jednaku šansu uzdići se ili spustiti na njoj i sukladno tomu dobiti neku poziciju u Pokretu, a na svakodnevnoj bazi se ljestvica i ne osjeća previše. Drug Predsjednik ima velike ovlasti, on vodi Pokret i određuje mu smjernice daljnjeg razvoja i djelovanja, ali ne može voditi Pokret mimo dogovora s članstvom. Kriteriji po kojima se slaže su doprinos, aktivnost, kontinuitet i stabilnost, vjera i predanost i dosljednost idealima đačke revolucije.

Temeljni oblik komunikacije i unutarnjeg djelovanja Pokreta jest njegova WhatsApp zajednica, u kojoj se članovi svakodnevno dopisuju, njeguju svoj odnos i održavaju Pokret. Postoji velik broj različitih grupa za različite tematike u kojima članovi mogu iskazivati svoje interese i razmjenjivati mišljenja s inteligentnim i kompetentnim ljudima svoje dobi. Članovi se s vremenom jako prijateljski povežu i to čini Pokret stabilnim, a puno se komunicira na dnevnoj bazi.

U Pokretu ima jako puno odličnih učenika, odnosno učenika koji su bili na mnogobrojnim državnim natjecanjima ili učenika koji imaju vrlo specifične interese pa su u njima i vrlo kompetentni. U Pokretu ocjene i uspjeh nisu bitni za ostvarivanje pozicije.

Svatko u Pokretu ima službeno ime - drug >>prezime<< ili agent >>bilo što<<, uz eventualne iznimke, zbog svojih prijateljskih tradicija i prije samog nastanka Pokreta.

Đački pokret ima otvoreno javno djelovanje, iako dopušta svojim članovima da se ne ističu javno ako to ne žele, jedino predsjednik ima dužnost javnog isticanja. Đački pokret djeluje i javno u smislu javnih medija, društvenih mreža itd., ali i u smislu da na svakodnevnoj bazi članovi ostavljaju vrlo upečatljiv dojam spominjući Pokret i time šire Pokret i revoluciju - poticanjem svojih kolega da ih komentiraju sa svojim prijateljima. Službeni termin koji se koristi u Pokretu za to jest propaganda u mreži. Propaganda Pokreta se ističe različitim plakatima, člancima itd. Pokret nastoji stupiti u dobre odnose s medijima i organizacijama sličnih ciljeva.

Đački pokret zasad ima oko 20 članova, iako je dosad u njemu bilo nešto manje od 40 učenika (neki su izašli zbog manjka interesa i/ili vremena, iako podržavaju), ali je u zadnje vrijeme počeo ostvarivati stabilan dugoročan porast broja članova. Velik broj učenika u mnogim školama je čuo za Pokret i podržava njegovo djelovanje iako nije u samom Pokretu, rješava ankete i sl. Mnogi nastavnici su čuli za Pokret, a mišljenja su u početku varirala, ali s vremenom postaju sve pozitivnija.

Pokret ima simbol koji se može pronaći na njegovoj web-stranici, a himna je u izradi.

1. ↑ Đački pokret -- web stranica
2. ↑ Reciklažni klub - web-stranica
3. ↑ Đački pokret 1912. - web-stranica Hrvatskog školskog muzeja