Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja

Ovo je pravilo Wikipedije na hrvatskome jeziku. Svi bi ga suradnici trebali poštovati.

WP:BVI WP:VLI WP:OR

Ova stranica ukratko: Wikipedija ne objavljuje sadržaj koji već nije objavljen u pouzdanim izvorima. Analiza i sinteza objavljenog gradiva nije dozvoljena, kao ni iznošenje zaključaka koje sami izvori nisu već naveli.

Pravila i smjernice
Pet stupova Wikipedije · Zanemarite sva pravila · Budite odvažni! Univerzalni kodeks ponašanja
Pravila O sadržaju ⋄ Jezik Wikipedije WP:HRV ⋄ Nepristrano gledište WP:N ⋄ Provjerljivost WP:PRO ⋄ Bez vlastitog istraživanja WP:BVI ⋄ Autorska prava WP:AP ⋄ Kršenje autorskih prava WP:KAP O ponašanju ⋄ Pravila uređivanja WP:UREĐIVANJE ⋄ Konsenzus WP:KON ⋄ Rješavanje prijepora WP:RP ⋄ Pretpostavite dobru namjeru WP:PDN ⋄ Uređivački rat WP:RAT ⋄ Bez osobnih napada WP:NAPAD ⋄ Maltretiranje WP:MAL ⋄ Ne ometajte rad Wikipedije da biste nešto dokazali WP:POINT
Smjernice O sadržaju ⋄ Navođenje izvora WP:NI ⋄ Vjerodostojni izvori WP:VI ⋄ Što ne spada u Wikipediju WP:NIJE ⋄ Kriteriji WP:KR ⋄ Životopisi živih osoba WP:ŽŽO ⋄ Uporaba slika WP:US ⋄ Vanjske poveznice WP:VP O ponašanju ⋄ Wikibonton WP:BONTON ⋄ Ovdje radi stvaranja enciklopedije WP:OVDJE ⋄ Budite dobri prema novim suradnicima WP:NGN ⋄ Vlasništvo nad člancima WP:OWN
sva pravila i smjernice
v r u

Članci na Wikipediji ne smiju sadržavati vlastita istraživanja. Izraz »vlastita istraživanja« (WP:VLI) na Wikipediji koristimo za one činjenice, navode i ideje za koje ne postoje^[a] vjerodostojni objavljeni izvori. Ovo pravilo isključuje i korištenje bilo kakve analize i sinteze objavljene građe kako bi suradnik u članku iznio ili implicirao zaključak koji ne postoji u izvorima. Kako bi pokazali da ne koristite vlastita istraživanja, morate moći citirati vjerodostojne objavljene izvore koji su direktno povezani s temom članka i koji direktno podržavaju materijal koji prikazujemo u članku. (Ovo pravilo se ne primjenjuje na SZR i na drugim stranicama na kojima se raspravlja o sadržaju članka i o izvorima, na stranicama rasprave o brisanju članka ili na oglasnim pločama za pravila.)

Zabrana vlastitih istraživanja znači da sav sadržaj dodan u članak mora biti pripisiv vjerodostojnom objavljenom izvoru, čak i ako nije doista pripisan.^[a] Pravilo provjerljivosti nam govori da se pripisivanje u tekstu ili linijsko pripisivanje vjerodostojnom izvoru mora koristiti za sve citate (kad prenosimo nečije izjave ili sadržaj izvora bez prepričavanja) te za sve ono što je osporavano ili vjerojatno može biti sporno. Međutim, vjerodostojan i objavljen izvor mora postojati čak i za sadržaj koji nikad neće biti osporavan. Na primjer, izjava »glavni grad Hrvatske je Zagreb« ne treba izvor, a ne predstavlja ni vlastito istraživanje zato što to nije nešto što ste izmislili i pogotovo zato što je toliko jednostavno za provjeru da ama baš nitko neće imati nikakve primjedbe – svi znamo da za tu izjavu postoje izvori, čak i ako nisu pripisani i navedeni. Svaka izjava mora biti pripisiva, čak i ako nije pripisana.

Unatoč potrebi za pripisivanjem sadržaja vjerodostojnim izvorima, ne smijemo ih plagirati (prepisivati) ili kršiti njihova autorska prava. Prenošenje sadržaja iz izvora korištenjem vlastitih riječi uz zadržavanje originalnog značenja ne smatra se vlastitim istraživanjem.

Istraživanja i enciklopedijski rad koji se sastoji od prikupljanja i organiziranja građe iz postojećih izvora poštujući ovo, ali i druga pravila Wikipedije vezana uz sadržaj (WP:P, WP:BVI), od temeljnog su značenja pri pisanju enciklopedije. U praksi se pokazalo da je najbolji pristup prvo istražiti najvjerodostojnije izvore koji postoje na zadanu temu te da nakon toga sažeto prepričamo svojim riječima njihov sadržaj i to na način da svaku tvrdnju koju prenosimo u članak popratimo pripisivanjem izvoru koji tu tvrdnju direktno podržava. Izvornu građu bi trebali vrlo pažljivo rezimirati i prepričati bez da mijenjamo njeno značenje ili dublji smisao. Nemojte u iznošenju tvrdnji u članku ići dalje od onoga što je izneseno u izvorima i nemojte izvore koristiti na način koji nije u skladu s njihovim namjerama tako da, primjerice, koristite materijale dostupne u izvoru izvan njihovog originalnog konteksta. Ukratko, držite se izvora.

Ukoliko o nekoj temi ne možemo pronaći vjerodostojne i neovisne izvore, Wikipedija o toj temi ne treba imati bilo kakav članak. Ako otkrijete nešto novo, Wikipedija nije mjesto gdje ćete to svoje otkriće objaviti.

Svaki dio članka koji se osporava ili za koji je vjerojatno da bi mogao biti osporavan, mora imati podršku u vjerodostojnom izvoru. Sporni sadržaj za koji se ne može pronaći vjerodostojan izvor smatra se vlastitim istraživanjem. Jedini način na koji možete pokazati drugima da vaš doprinos ne sadržava vlastito istraživanje je citiranje vjerodostojnog i objavljenog izvora koji sadrži isti materijal. Čak i ako koristite prihvatljive izvore, ali ste ih koristili izvan originalnog konteksta ili ste se njima poslužili kako bi izvukli zaključak koji nije direktno i eksplicitno podržan od strane izvora, to se i dalje smatra vlastitim istraživanjem.

Općenito gledano, najvjerodostojniji izvori su:

• Znanstveni ili stručni časopisi u kojima je sadržaj prije objave prošao proces stručnih recenzija relevantnih renomiranih stručnjaka
• Knjige koje su objavili sveučilišni izdavači
• Udžbenici na sveučilišnom nivou
• Magazini, časopisi i knjige koje su objavile ugledne izdavačke kuće
• Pouzdane, visokotiražne dnevne novine

U pravilu, što je više osoba uključeno u provjeru činjenica i analiziranje pravnih pitanja te u temeljito proučavanje svega onoga što je napisano, to je objavljeni sadržaj vjerodostojniji. Samoobjavljeni materijali, bilo tiskani ili objavljeni na internetu općenito se ne smatraju vjerodostojnima, a za izuzetke proučite odlomak o samoobjavljenoj građi u pravilu koje govori o provjerljivosti izvora ili smjernicu vezanu za vjerodostojne izvore.

Informacija u članku mora biti provjerljiva putem citiranih tj. pripisanih referenci. U pravilu, izjave u članku ne bi se trebale oslanjati na nejasne, neusklađene, nedosljedne ili usputne odlomke u izvoru. Odlomke koje se može interpretirati na više načina treba ili precizno citirati ili izbjegavati. Ako se sagledava cjelina sadržaja prenesenog u članak onda bi ona svakako trebala odražavati zaključke navedene u izvoru. Izvlačenje zaključaka koji nisu očiti u izvoru predstavlja vlastito istraživanje bez obzira na vrstu izvora. Vrlo je važno da reference citiramo u kontekstu i da se držimo teme.

Članci na wikipediji trebali bi se bazirati na vjerodostojnim, objavljenim sekundarnim izvorima te, u manjem opsegu, na tercijarnim i primarnim izvorima. Sekundarni i tercijarni izvori potrebni su da bi ustanovili značaj teme koju želimo obraditi i kako bi izbjegli inovativne interpretacije primarnih izvora. Sve analize, sinteze i interpretacije primarnih izvora moraju biti potkrijepljene u sekundarnim i tercijarnim izvorima i nikako ne smiju predstavljati vlastitu analizu, sintezu i interpretaciju primarnih izvora uređivača na Wikipediji.

Prikladno korištenje izvora može biti složen poduhvat, a ovo su opća pravila pa treba koristiti pravilan pristup. Odluka o tome je li u nekom trenutku prikladan primarni, sekundarni ili tercijarni izvor stvar je dobre uređivačke procjene i zdravog razuma uređivača te bi o tome trebalo raspravljati na SZR članka koji želimo uređivati. Ponekad isti izvor možemo smatrati primarnim za jednu izjavu koju smo prenijeli u članak, a sekundarnim za drugu. Čak je moguće da isti izvor sadržava i primarnu i sekundarnu građu koja se odnosi na jednu jedinu korištenu izjavu u članku.

Za potrebe ovog pravila, primarni, sekundarni i tercijarni izvori su definirani kako slijedi:

• Primarni izvori su originalna građa koja je prostorno i vremenski blizu događaja i koju su često pisali sami sudionici. Oni nude pogled iz prvog lica na događaj, razdoblje u prošlosti, znanstveno otkriće, umjetničko djelo, političku odluku i slično. Primarni izvori mogu, ali ne moraju biti neovisni izvori. Opis ili izvješće o prometnoj nesreći koje su pisali svjedoci je primarni izvor informacija o događaju. Slično tome, znanstveni rad koji dokumentira novi eksperiment autora rada predstavlja primarni opis ishoda tog eksperimenta. Povijesni dokumenti kao što su dnevnici su primarni izvori.

   Pravilo  Osim ako nisu ograničeni nekim drugim pravilom, primarni izvori koje su objavili ugledni izdavači smiju se koristiti na Wikipediji, ali samo uz veliku dozu opreza, jer ih je lako pogrešno upotrijebiti. Svaka interpretacija odnosno tumačenje sadržaja primarnog izvora zahtijeva vjerodostojan sekundarni izvor koji takvo tumačenje potvrđuje. Primarni izvor se na Wikipediji smije koristiti samo u slučaju izravnih, očiglednih činjeničnih izjava koje može potvrditi bilo koja prosječno obrazovana osobe bez posebnog stručnog znanja, a koja ima pristup izvoru. Na primjer, članak o nekom romanu može citirati odlomke romana kako bi dočarao radnju, ali je za dodavanje bilo kakve interpretacije ili književne kritike nužan sekundarni izvor.

  • Ne smijete samostalno analizirati, sintetizirati, ocjenjivati, interpretirati ili tumačiti sadržaj primarnog izvora. Umjesto toga, koristite vjerodostojne sekundarne izvore koji to rade.
  • Ne smijete utemeljiti čitav članak na primarnim izvorima, a budite oprezni i u slučaju kad na njima temeljite veće dijelove članka.
  • Ne smijete u članak dodavati sadržaj koji nije utemeljen na izvorima, već na vašem osobnom znanju i iskustvu jer bi to pretvorilo Wikipediju u primarni izvor tog sadržaja. Budite posebno pažljivi kad koristite primarne izvore pri radu na životopisima živućih osoba i prije uređivanja svakako proučite pravilo koje o tome govori.

• Sekundarni izvori donose promišljanja autora zasnovana na primarnim izvorima; autor je u pravilu prostorno-vremenski barem minimalno odmaknut od događaja koji opisuje. Sekundarni izvor sadrži autorove analize, sinteze, ocjene, interpretacije ili tumačenja originalnih činjenica, dokaznog materijala, koncepata ili ideja preuzetih iz primarnih izvora. Sekundarni izvori ne moraju nužno biti neovisni izvori. Oni se oslanjaju na primarne izvore za svoj sadržaj te o njima donose analitičke sudove, ocjenjuju ih i vrednuju. Na primjer, znanstveni članak koji donosi analitički pregled znanstvenih radova u nekom polju istraživanja može biti sekundarni izvor za naše istraživanje. Da li je izvor primarni ili sekundarni često ovisi o kontekstu. Knjiga vojnog povjesničara o Drugom svjetskom ratu može biti sekundarni izvor o ratu, ali tamo gdje govori o osobnim ratnim iskustvima autora predstavlja primarni izvor o tim iskustvima. Recenzija knjige može također biti mišljenje, sažetak ili pak stručna recenzija. Vjerodostojni sekundarni izvori u pravilu su prošli recenzije drugih stručnjaka u danom području.

   Pravilo  Članci na Wikipediji obično se oslanjaju na građu iz vjerodostojnih sekundarnih izvora. Članci smiju sadržavati tvrdnje do kojih se došlo analizom, sintezom, ocjenom, interpretacijom ili tumačenjem, ali samo ako su takve tvrdnje objavljene u vjerodostojnim sekundarnim izvorima.

• Tercijarni izvori su izdanja kao što su enciklopedije, priručnici i druge zbirke informacija koje sumiraju primarne i sekundarne izvore. Upravo Wikipediju smatramo tercijarnim izvorom. Većinu uvodnih udžbenika na pred-diplomskoj razini i nižoj smatramo tercijarnim izvorima zato što sabiru više sekundarnih izvora.

   Pravilo  Vjerodostojni tercijarni izvori mogu biti korisni zato što daju široki pregled sažetaka tema koje uključuju mnoge primarne i sekundarne izvore i pomažu kod utvrđivanja važnosti neke teme ili gledišta, pogotovo kad se gledišta primarnih ili sekundarnih izvora međusobno razlilaze. Neki tercijarni izvori su pouzdaniji od drugih, a i unutar pojedinog tercijarnog izvora neka tema ili gledište može biti bolje obrađena od druge. Članci na Wikipediji ne smiju se koristiti kao tercijarni izvori za druge članke na Wikipediji, ali se ponekad smiju koristiti kao primarni izvori za članke o Wikipediji samoj.

WP:SYNTH

Ne objedinjujte, ne povezujte, ne kombinirajte, ne sastavljajte, ne spajajte i ne sjedinjujte građu iz više izvora kako bi došli do zaključka ili implicirali zaključak koji nije izričito ili eksplicitno naveden ni u jednom od izvora. Slično tome, ne kombinirajte dijelove iz istog izvora kako bi izveli zaključak koji nije izričito naveden u samom izvoru. Ako jedan vjerodostojni izvor izjavi A, a drugi izjavi B, nemojte spajati A i B zajedno kako bi čitatelja navodili na zaključak C koji nije spomenut niti u jednom od korištenih izvora. Ovakva radnja predstavlja uredničku sintezu objavljene građe s ciljem navođenja čitatelja na posve novi zaključak; ovo nije prihvatljivo na Wikipediji jer takav sadržaj predstavlja vlastito istraživanje suradnika na članku. »A i B, stoga C« je prihvatiljivo ako i samo ako je isti argument u istom kontekstu objavljen u vjerodostojnom izvora. Ako jedan izvor iznese »A« u jednom kontekstu, a »B« u drugom, bez da ih povezuje i bez da iznese argument »stoga C«, onda se »stoga C« ne smije upotrijebiti u članku.

Predlošci koje možemo koristiti za označavanje članaka ili poglavlja koji imaju problem s vlastitim istraživanjem su:

• {{Originalne ideje}}
• {{Nedosljednost}}
• {{Neprimjereni zaključci}} (WP:SYNTH)

Linijske oznake koje možemo koristiti za označavanje sadržaja koji ima problem s vlastitim istraživanjem su:

• {{Vlastito istraživanje}}
• {{Neprimjeren zaključak}} (WP:SYNTH)

• Wikipedija:Nepristrano gledište
• Wikipedija:Provjerljivost
• Wikipedija:Vjerodostojni izvori