Hidrotehničke melioracije

Hidrotehničke melioracije su skup hidrotehničkih i (agrotehničkih) mjera, aktivnosti i građevina kojima se ostvaruju optimalni uvjeti za razvoj biljaka.

• Hidrotehničke melioracije sastoje se od:
  • obrane od visokih voda,
  • površinske odvodnje,
  • podzemne odvodnje,
  • navodnjavanja.

Površine koje su uređene uređajima za odvodnju ili uređajima za odvodnju i navodnjavanje, nazivamo melioracijskim površinama.

Najpoznatije su melioracije u Hrvatskoj obavljene kod Vranskog jezera (kraj Biograda na Moru), na delti Neretve, na zapadu Čepićkog polja.

• 1876. god. “Društvo za regulaciju rijeke Vuke” osnovano u Osijeku
• 1881. god. “Društvo za regulaciju rijeke Karašice” osnovano u Donjem Miholjcu
• 1891. god. Zakon o vodnom pravu
• 1903. god. Prvi projekt podzemne odvodnje

• Geodetske podloge
  • Geodetske podloge imaju obilježja visinske konfiguracije terena na kojima mogu biti vidljive postojeće građevine, infrastruktura, granice posjeda, korištenje zemljišta, vododjelnice.

Za melioracijske svrhe mogu biti korištena sljedeća mjerila 1:1.000, 1:5.000, 1:25.000, 1:100.000.

• Hidrološke podloge
  • Iz hidroloških podloga su potrebne količine Oborina za promatrano područje. Količine služe kao osnovni ulazni parametar mjerodavne količine vode za odvodnju. Za dimenzioniranje melioracijskih sustava potrebno je poznavati Povratna razdoblja s ITP krivulje.

Iz hidroloških podloga za melioracijska istraživanja potrebna je i Bilanca vode.

• Hidrografske podloge
  • podaci o prirodnim i umjetnim vodotocima
  • uzdužni i poprečni profili
  • maksimalni protoci i vodostaji-odvodnja
  • minimalni protoci i vodostaji-navodnjavanje
  • krivulje trajanja i učestalosti

• Meteorološke podloge
  • temperatura zraka (vode),
  • brzine vjetra,
  • vlažnost zraka,
  • trajanje sunčevog sjaja(insolacija)

• Pedološke podloge
  • hidropedološke karakteristike tla
  • hidraulička provodljivost tla
  • infiltracija

• Zahtjevi poljoprivredne proizvodnje
  • Plodored i plodosmjena

• Geomehaničke podloge
  • Za potrebe temeljenja građevina
  • Za potrebe uređenja dna i pokosa

• Ekonomske podloge
  • Elaborat ekonomske opravdanosti

Pedologija je znanost koja se bavi izučavanjem tla kao poljoprivredno-proizvodnog prostora, a meliorativna pedologija je dio pedologije koji se bavi pitanjima temeljite izmjene i poboljšanja tla vodeći računa o individualnosti svakog područja – ukazuje na problem i daje potrebne parametre vezane uz tlo. Dani problemi s potrebitim parametrima imaju visoko značenje za melioracijska istraživanja.

Geneza tla je traženih podataka, a pokazuje uzroke i zakonitosti određenih pojava u tlu. Dok su pedogenetski faktori (klima, reljef, matični supstrat, živi organizmi i vrijeme) potrebiti za određivanje pedogenetskih procesa.

Pedogenetske procese možemo razvrstati u 4 osnovne grupe procesa, a to su:

• tvari koje tlo prima iz okoline - voda, kemijski elementi iz vode i atmosfere, org.tvar nastala biološkom aktivnošću, čestice donesene vjetrom.
• gubici iz tla (dvosmjerni)- ET, gubitak dušika - denitrifikacija, oksidacije, erozija, gubitak vode
• transformacija unutar profila -stvaranje humusa kemijsko trošenje mineralnih čestica.
• Premještanja - otopljenih tvari, aktivnošću faune, kružno kretanje biogenih elematata u tlu.

Pedološka klasifikacija prema, načinu vlaženja i kemijskom sastavu vode predstavlja važan segment pedoloških podloga. Tlo se dijeli na osnovne tipove i podtipove. Ovdje ću spomenuti samo osnovne tipove tla, a to su:

• Automorfna tla - nastaju u uvjetima deficitarnog i normalnog vlaženja oborinskom vodom koja se slobodno procjeđuje unutar profila (Aluvij).
• Hidromorfna tla - nastaju zbog prekomjernog vlaženja oborinskom vodom ili stranim vodama različitog podrijetla (kapilarne, poplavne, visoke podzemne vode, cijedne vode).
• Halomorfna tla – obuhvaćaju slana i alkalizirana tla nastala pod utjecajem nepovoljnih stranih voda.
• Suphidratična tla – nastaju u priobalnim područjima jezera i mora.

U sljedećim slučajevima se javlja potreba za površinskom odvodnjom:

• kada imamo prirodne depresije bez mogućnosti gravitacijske odvodnje,
• kada imamo površine koje su često ili povremeno pod utjecajem stagnirajuće oborinske vode ili nereguliranih vodotoka,
• kada imamo površine pod utjecajem pritjecanja podzemnih voda,
• kada imamo površine slabo propusnog zemljišta,
• kada imamo učestalost intenzivnih oborina.

• Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH - PDF  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine)