Epir

  Ovo je glavno značenje pojma Epir. Za druga značenja pogledajte Epir (razdvojba).

Epir u 20. stoljeću, podijeljen između Grčke i Albanije. Siva: približna površina Epira u antici; Naračasta: Grčka periferija Epir; Zelena: približna površina najveće koncentracije Grka u sjevernom Epiru, početak 20. stoljeća[1] Crvena isprekidana linija: teritorij Autonomne Republike Sjeverni Epir (1914.).

Epir je povijesna i zemljopisna regija, danas podijeljena između Albanije i Grčke.

U antičko doba Epir je obuhvaćao čitavu zapadnu obalu Grčke, na sjeveru od Korintskog zaljeva, uključujući i južnu polovinu današnje Albanije.

Naziv pokrajine potekao je od grčke riječi Ἤπειρος Epeiros, što znači kopno.^[2]

Područje Epira naseljeno je još od paleolitika. Tijekom 2. tisućljeća pr. Kr. doseljavaju se Dorani koji na teritoriji Epira osnivaju državnu tvorevinu.

Epir je za vrijeme Trećeg makedonskog rata, uvučen u sukob između Makedonaca i Rima te je naposljetku 146. pr. Kr. potpao pod Rimljane.

U ranom srednjem vijeku dio je Bizantskog Carstva, da bi 1204. godine, nakon osnivanja Latinskog Carstva u Carigradu, 1205. u Epiru bila osnovana despotovina pod vlašću bizantske dinastije Angela.

Tijekom 14. stoljeća obnovljeno Bizantsko Carstvo pripojilo je epirsku despotovinu matičnom teritoriju. Poslije kraće vlasti Dušanove Srbije, Epir je u 15. stoljeću pao pod tursku vlast.

Oslobađanjem od Turaka 1881. i odlukom Londonske konferencije 1913. godine, južni Epir sjedinjen je s oslobođenom Grčkom, a sjeverni je pripao novoosnovanoj Albaniji.

• Pir (epirski kralj)

• Opća enciklopedija, sv. II, Zagreb, 1977.