Skerdilajd: razlika između inačica
nova stranica: mini|250px|Mapa Epira, mete čestih ilirskih upada i osvajanja Datoteka:Peloponnes Putzger klein.jpg|mini|250px|Mapa Peloponeza. Zapadne r... |
sa bs wiki |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Epirus antiquus tabula.jpg|mini|250px|Mapa Epira, mete čestih ilirskih upada i osvajanja]] |
[[Datoteka:Epirus antiquus tabula.jpg|mini|250px|Mapa Epira, mete čestih ilirskih upada i osvajanja]] |
||
[[Datoteka:Peloponnes Putzger klein.jpg|mini|250px|Mapa Peloponeza. Zapadne regije su bile meta |
[[Datoteka:Peloponnes Putzger klein.jpg|mini|250px|Mapa Peloponeza. Zapadne regije su bile meta Skerdilaida kao i arhipelag Cikladi (desno na mapi).]] |
||
'''Skerdilad''' je bio [[Iliri|ilirski]] vladar od 212. do 206. godine pr. Kr. iz plemena [[Ardijejci|Ardijejaca]], sin kralja [[Pleurat|Pleurata I.]] i brat kralja [[Agron]]a. Nakon smrti kralja Agrona, Ilirijom je vladala njegova druga žena, kraljica [[Teuta]], i to kao regent umjesto Agronovog maloljetnog sina [[Pineus]]a kojeg mu je rodila prva žena, Triteuta. <ref>Wilkes, J. J. The Illyrians, 1992, ISBN 0-631-19807-5, str. 129.</ref> |
'''Skerdilad''' je bio [[Iliri|ilirski]] vladar od 212. do 206. godine pr. Kr. iz plemena [[Ardijejci|Ardijejaca]], sin kralja [[Pleurat|Pleurata I.]] i brat kralja [[Agron]]a. Nakon smrti kralja Agrona, Ilirijom je vladala njegova druga žena, kraljica [[Teuta]], i to kao regent umjesto Agronovog maloljetnog sina [[Pineus]]a kojeg mu je rodila prva žena, Triteuta. <ref>Wilkes, J. J. The Illyrians, 1992, ISBN 0-631-19807-5, str. 129.</ref> |
||
Redak 6: | Redak 6: | ||
== Vladavina == |
== Vladavina == |
||
Skerdilaid je bio saveznik Filipa V. Makedonskog u razdoblju prije 218. godine pr. Kr. mada je ilirska podrška Makedoncima u borbi protiv Etolskih Grka iste godine bila narušena neslaganjima između vladara pojedinih gradova. Oko 217. godine pr. Kr. Skerdilaid je prestao pružati podršku Filipu V. tvrdeći da obećane "subvencije" nisu odavno bile plaćene. Poslao je 15 svojih brodova pod izgovorom kako idu preuzeti novac i dopratiti dragocjeni teret natrag ali su južno od otoka Krfa napali dvojicu Filipovih prijatelja i zarobili im četiri broda. Nakon toga, ilirski brodovi su nastavili presretati i pljačkati brodove i južno od [[Peloponez]]a. |
|||
Također 217. godine pr. Kr. |
Također 217. godine pr. Kr. Skerdilaid je oteo nekoliko makedonskih gradova u [[Pelagonija|Pelagoniji]] i Dasareti, no Filip ih je brzo ponovo osvojio kao i Skerdilaidove posjede oko Ohridskog jezera. 213. godine pr. Kr. Filip zauzima Lisus, a nekoliko obližnjih gradova se dobrovoljno predalo. Zbog Skerdilaidovog savezništva sa Rimom, makedonska vojska je često napadala ilirska područja oko 210. godine pr. Kr. Scerdialidas je imao sina, Pleurata II., koji je s njim sudjelovao u bitkama. |
||
==Antički pisci o |
==Antički pisci o Skerdilaidu== |
||
Za razliku od većine drugih ilirskih vladara o kojima postoje tek oskudni podaci, |
Za razliku od većine drugih ilirskih vladara o kojima postoje tek oskudni podaci, Skerdilaid se spominje u djelima povjesničara [[Apijan]]a, [[Livije|Livija]] i [[Polibije|Polibija]] i to u njihovim kronikama rimskih i grčkih ratova. |
||
Apijan je zapisao da Iliri 230. godine pr. Kr. nisu poharali samo obale Elisa i Mesenije na zapadnoj obali [[Peloponez]]a već osvojili i Phoenice u [[Epir]]u te primorali Epirsku ligu da uđe u savez s njima. Osim pomorskog piratstva, |
Apijan je zapisao da Iliri 230. godine pr. Kr. nisu poharali samo obale Elisa i Mesenije na zapadnoj obali [[Peloponez]]a već osvojili i Phoenice u [[Epir]]u te primorali Epirsku ligu da uđe u savez s njima. Osim pomorskog piratstva, Skerdilaid je izvršio i kopnenu invaziju na Epir. |
||
Polibije navodi, između ostalog, da su |
Polibije navodi, između ostalog, da su Skerdilaid i Demetrije Hvaranin početkom 220. godine pr. Kr. otplovili sa 90 brodova do [[Cikladi|Ciklada]], [[arhipelag]]a u [[Egejsko more|Egejskom moru]] i tamo vršili pljačke. Tako Livije navodi da je rimski Senat 217. godine pr. Kr. "ljubazno podsjetio" Pineusa da plati danak koji je Teuta bila primorana plaćati nakon poraza u prvom rimsko-ilirskom ratu, odnosno, "da će /Rim/ u slučaju odgođenog plaćanja ''prihvatiti'' ilirske taoce dok se dug na otplati". Vjerovatno je to bio jedan od razloga Skerdilaidovog odlaska u pljačku brodova i grčkih gradova. |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
Inačica od 24. ožujka 2015. u 19:54
Skerdilad je bio ilirski vladar od 212. do 206. godine pr. Kr. iz plemena Ardijejaca, sin kralja Pleurata I. i brat kralja Agrona. Nakon smrti kralja Agrona, Ilirijom je vladala njegova druga žena, kraljica Teuta, i to kao regent umjesto Agronovog maloljetnog sina Pineusa kojeg mu je rodila prva žena, Triteuta. [1]
Vladavina
Skerdilaid je bio saveznik Filipa V. Makedonskog u razdoblju prije 218. godine pr. Kr. mada je ilirska podrška Makedoncima u borbi protiv Etolskih Grka iste godine bila narušena neslaganjima između vladara pojedinih gradova. Oko 217. godine pr. Kr. Skerdilaid je prestao pružati podršku Filipu V. tvrdeći da obećane "subvencije" nisu odavno bile plaćene. Poslao je 15 svojih brodova pod izgovorom kako idu preuzeti novac i dopratiti dragocjeni teret natrag ali su južno od otoka Krfa napali dvojicu Filipovih prijatelja i zarobili im četiri broda. Nakon toga, ilirski brodovi su nastavili presretati i pljačkati brodove i južno od Peloponeza.
Također 217. godine pr. Kr. Skerdilaid je oteo nekoliko makedonskih gradova u Pelagoniji i Dasareti, no Filip ih je brzo ponovo osvojio kao i Skerdilaidove posjede oko Ohridskog jezera. 213. godine pr. Kr. Filip zauzima Lisus, a nekoliko obližnjih gradova se dobrovoljno predalo. Zbog Skerdilaidovog savezništva sa Rimom, makedonska vojska je često napadala ilirska područja oko 210. godine pr. Kr. Scerdialidas je imao sina, Pleurata II., koji je s njim sudjelovao u bitkama.
Antički pisci o Skerdilaidu
Za razliku od većine drugih ilirskih vladara o kojima postoje tek oskudni podaci, Skerdilaid se spominje u djelima povjesničara Apijana, Livija i Polibija i to u njihovim kronikama rimskih i grčkih ratova.
Apijan je zapisao da Iliri 230. godine pr. Kr. nisu poharali samo obale Elisa i Mesenije na zapadnoj obali Peloponeza već osvojili i Phoenice u Epiru te primorali Epirsku ligu da uđe u savez s njima. Osim pomorskog piratstva, Skerdilaid je izvršio i kopnenu invaziju na Epir.
Polibije navodi, između ostalog, da su Skerdilaid i Demetrije Hvaranin početkom 220. godine pr. Kr. otplovili sa 90 brodova do Ciklada, arhipelaga u Egejskom moru i tamo vršili pljačke. Tako Livije navodi da je rimski Senat 217. godine pr. Kr. "ljubazno podsjetio" Pineusa da plati danak koji je Teuta bila primorana plaćati nakon poraza u prvom rimsko-ilirskom ratu, odnosno, "da će /Rim/ u slučaju odgođenog plaćanja prihvatiti ilirske taoce dok se dug na otplati". Vjerovatno je to bio jedan od razloga Skerdilaidovog odlaska u pljačku brodova i grčkih gradova.
Izvori
- ↑ Wilkes, J. J. The Illyrians, 1992, ISBN 0-631-19807-5, str. 129.
- Wilkes, J. J. The Illyrians, 1992, ISBN 0-631-19807-5
- John Hazel, Who's who in the Roman World, 2001, ISBN 0-415-22410-1, ISBN 978-0-415-22410-9
- Polibije, Historije
- Livije, Ab Urbe Condita
- Apijan, Historija Rima
|