Razgovor sa suradnikom:Bugoslav/Pismohrana 9: razlika između inačica

Pismohrana
1 • 2 • 3 • 4 • 5 • 6 • 7 • 8 • 9 • 10

Evo me u kafani, gdje si ti nevidim te od dima? :)--Šokac ℗ 21:59, 13. siječnja 2012. (CET) Kafić uzdravlje:)--Šokac ℗ 14:14, 15. veljače 2012. (CET) okrugli stol.--Šokac ℗ 21:40, 1. ožujka 2012. (CET) Juče se to dogodilo.--Šokac ℗ 12:17, 1. svibnja 2012. (CEST) Hm Dobro došo presedniče možda.--Šokac ℗ 21:51, 2. svibnja 2012. (CEST)ok--Šokac ℗ 13:29, 10. svibnja 2012. (CEST) Iskrsnilo mi nesta kod kuce, dojdem možda prije ponoći, pa ti pričam.--Šokac ℗ 21:52, 10. svibnja 2012. (CEST) OS!--Šokac ℗ 13:06, 11. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Bog Bugoslave! Hvala na pomoći.

Neke stvari sam očito zaboravio zbog rjeđeg uređivanja. Što se tiče poveznice na nacionalnost osobe mislim da bi logičnije bilo staviti poveznicu na nacionalnost, a ne na zemlju tj državu. Ostalo na što upućuješ mi je dakako poznato, samo što uvijek postoji više načina kako se nešto može uraditi. Ako sam kategorizirao nekategoriziranu stranicu ona je ubrzo i prebačena na szr. Iako se o pojedinim postupcima može dugo raspredati mislim da bi bilo mnogo bolje baviti se produktivnijem radom. Što misliš npr o ovom članku? --Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 19:09, 20. siječnja 2012. (CET)[odgovori]

Imam popise svih odbijenih i prihvačenih zatijeva od 2006 godine. Zahtjevi se ne rišavaju po nikakvim knjižnicama i bibliotekama, ni u washingtonu, kakve su to gluposti. A ovdje su prihvačeni i odbijeni zahtijevi za 2009 godinu. --Zeljko (razgovor) 23:58, 21. siječnja 2012. (CET)[odgovori]

Odgovor se nalazi ovdje. -- Bugoslav ^(razgovor) dne 22. siječnja 2012., 00:39 (CET)

Nisam ja tebe ništa pirtao da mi odgovaraš, a i nisi ništa odgovorio. Di je ta zamolba. Nema je jwel ne postoji. Zahtjevi se šalju u Houston na ovu adresu i nigdje drugdje, samo se tamo donose odluke. ISO 639-3 Registrar SIL International, Office of Language Information Systems 7500 West Camp Wisdom Road Dallas, Texas 75236 USA ISO 639-3/RA web site: http://www.sil.org/iso639-3/default.asp Email: iso639-3@sil.org

Eto toliko. kad bude priznat navest čemo odmah kod da je to međunarodno priznati jezik. Zasad je nažalost samo službeni jezik međunarodno nepriznat. --Zeljko (razgovor) 01:12, 22. siječnja 2012. (CET)[odgovori]

Mnogo posla, drugi put. Skela (razgovor) 22:18, 8. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Evo ovako to izgleda na perzijskom:

1. Farvardin
2. Ordibehešt
3. Hordad
4. Tir
5. Mordad
6. Šaherivar
7. Meher
8. Aban
9. Adar
10. Daj
11. Bahman
12. Esfand

Ono s bošnjačke Wikipedije što si mi poslao je nije izravno prevođeno s perzijskog jezika već neizravno preko turskog, a ovaj prijevod gore napravio sam uz pomoć članka Calendars s Encyclopædia Iranice. Primjeti da po tablicama niti oni ne koriste Sh već Š za „Ordibehešt” ili „Šaherivar”, a jedine promjene koje sam ja načinio u odnosu na englesku transliteraciju jest umetanje slova e u imena mjeseci „Šaherivar” i „Meher”, i to na temelju (nepisanog) pravila u hrvatskom da se između hr dodaje e: Tehran=Teheran, Šehrezada=Šeherezada, itd. Hrvatsko-perzijski rječnik (nažalost) ne postoji, niti neka akademska institucija za regulaciju perzijskog, a kada bi strogo preslovljavali slovo po slovo izgubili bi dio samoglasnika koji se u perzijskom pismu niti ne pišu (dobili bi Thran, Šhrzad), što znači da je fonetska improvizacija donekle ipak nužna. Nešto zanimljivo za kraj - pogledaj ime trećeg mjeseca zoroastrijskog kalendara na avestičkom jeziku. --Orijentolog (razgovor) 18:16, 9. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Što se tiče same Irance kao izvora to što je pisana na engleskom ne znači da su nazivi nužno anglizirani jer spomenuo sam već da njeni autori u tekstu koriste i dijakritičke znakove.
Ovo je izravna transliteracija s perzijskog, stavljam je da se vidi gdje ima odnosno nema samoglasnika: (1) FVRDIN, (2) ARDIBHŠT ili ARDIBHŠT, (3) HRDAD, (4) TIR, (5) MRDAD, (6) ŠAHRIVR, (7) MHR, (8) ABAN, (9) AZR, (10) DI ili DJ, (11) BHMN i (12) ASFND. Sad možemo po redu:

1. Farvardin - Ovo nikako ne može biti fervardin, jer ne samo da A (umjesto E) koriste suvremeni stručni izvori već je ovjereno da se slovo A koristilo i u drevnom avestičkom, i u pahlavijskom (srednjoperzijskom).
2. Ordibehešt - U starijim iranskim jezicima ovo je počinjalo s A, a tako počinje i danas na modernom perzijskom. Možemo zadržati, ali i mijenjati pozivajući se na latinski.
3. Hordad - Nije sporno jer proizlazi iz pahlavijskog.
4. Tir - Neupitno ostaje, izravan prijevod i sukladno svim izvorima, isti oblik imao je i na pahlavijskom.
5. Mordad - Isto kao u slučaju Hordada.
6. Šaherivar - Vidim da su ovdje drugi izvori dosta eksperimentirali, ali treba definitivno završiti na -var; ili kako je napisano ili Šaherevar.
7. Meher - ili Miher? Osobno se neću protiviti tvojoj ideji jer ovo s E je suvremeni oblik, a I je puno stariji oblik (prema Mitri).
8. Aban - Neupitno ostaje, izravan prijevod i sukladno svim izvorima, isti oblik imao je i na pahlavijskom (staroperzijski je Apan, ali nije riječ o arabiziranom obliku).
9. Adar - Neka samoglasnik obavezno ostane A; inačice Ader/Azer su turcizmi. Poznato je da je iranski adarski postao turciziranim azerskim (korijen je isti). Zato i jesam imenovao Azarbajdžan (Iran) (to jedno slovo može imati ozbiljnu političku konotaciju). Predlažem zadržavanje prema pahlavijskom (latinski koji navodiš spaja DZ), jer Azar je prema suvremenom (napola turciziran pa nema smisla).
10. Daj - I ovdje treba izbjegavati E jer je iz pahlavijskog (i avestičkog) vidljivo da je korišteno A, a tako se izgovara i danas. Zadnje slovo može biti i I (ja sam ga kroatizirao s J).
11. Bahman - I ovdje definitivno ide A umjesto E.
12. Esfand - Kada se ono perzijsko slovo A stavlja na početak izgovara se kao æ. To je novotarija perzijskog jezika, u pahlavijskom i ranijim se nije ni rabilo, a ako ćemo prema latinskom možemo pisati i Asfand.

Sad kad malo pogledam onaj bošnjački prijevod vidim da je turcizirano apsolutno sve što je moguće (E umjesto A). Međutim, nije svaki takav A/E-slučaj ograničen na turcizme, ima i starovjekovnih grčko-latinskih primjera. Najbolji je Perzija (grč. Persis, lat. Persia) koju su drevni Perzijanci nazivali kao Parsa (ovjereno na Behistunu i brojnim drugim epigrafskim natpisima). Ako još što zatreba javi. --Orijentolog (razgovor) 01:51, 12. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Bok Orijentolože,

gledao sam i tražio turske nazive, našao sam ih kod autora Kudreta Emiroğlua, koji u svom djelu iz 1995. navodi ove nazive: Farvardin, Ordibehest, Hordad, Tir, Amordad, Çahrivar, Mehr, Aban, Azar, Day, Bahman, Isfendarmaz. To bi moglo značiti dvije stvari (1) turski je jezik prihvatio neke nove nazive, (2) u turskom su jeziku ti nazivi ranijega postanja. Našao sam i zanimljivu kategoriju wikt:en:Category:fa:Months tamo su i tadžički nazivi, primjerice Хурдод. Nadam se kako se slažemo o potrebi navođenja što boljih naziva, što usklađenijih s hrvatskim književnim jezikom i njegovom normom.

Zato mi je jako zanimljiv tvoj primjer Perzija gdje se, slično kao i u slučajevima Beludžistan, Pendžab, Hedžas i sličnim slučajima nalazi slovo e, a ne slovo a. Stoga je potrebno i u drugim slučajima tražiti što bolju riječ za hrvatski jezik i kulturu hrvatskoga jezika, a ne na neke političke korektnosti. Citat: Upitnima se (s gledišta pravopisa) mogu pokazati i razlozi [zahtijevanjâ] na tzv. izvornom pisanju koji očito ne počivaju na jezičnim ni pravopisnim osnovama. Prethodni citat govori inače o vlastitim imenima nekih mjesta, a ne o tzv. općim imenicama (predmeti, pojave, i sl.). Mjeseci se u hrvatskome pišu malim početnim slovom, bez obzira na činjenicu kako ih je pisao učrednik Gaj. Gaj koji je kritizirao Starčevića i govorio tko je najglavniji temelj jugoslavenske, ili kako ju mi polag stare dogodovštine nazvasmo ilirske narodnosti.

1. farvardin – ako već tako mora biti, te je i ovaj oblik nazočan u turskom jeziku. Pheruardin je u latinskom stoga bi moglo ići i kod nas fervardin. Kompromisno.
2. ardibehešt – između ordibehešt i ardibehešt izabrano ono što više odgovara latinskome.
3. hordad – tadžički jezik ima Хурдод, ipak se slažem kako ovdje Hordad ima više smisla.
4. tir – nije se ni dovodio u pitanje.
5. mordad – tako je i u latinskom.
6. šaherevar – ok, u turskom je -rivar
7. miher – između meher i miher usuglašeno prema Mitri. Kad je oko njega vedro, to se zove Ivanjsko ljeto, a oko Mitrova dne, Mitrovo ljeto. Do Ivanja dne zdrijeva žito u lugovima; a tader mu je rok, da se bere i iznosi. Đurđevica (3. XI.) svetkuje se (...). Taj se mjesec naziva prema Mitri (tako piše u onom latinskom izvoru), stoga bi se u hrvatskom jeziku čitav mjesec mogao zvati mitrov.
8. aban – nije bilo prijepora o tome.
9. adar – ako već tako treba, dobro. Azarski jezik.
10. deja – zašto se u ovom slučaju ne uzima suvremeni perzijski? Kako je u hrvatskome jeziku veljača jedini naziv u ženskom rodu, tako je i ovdje moguće nazvati mjesec deja, primjer: dogodilo se 10. deje. umjesto dogodilo se 10. deja. U turskom jeziku je naziv Daj, tako i u tadžičkom Дай. Ako su u pahlavijskom već pisali Day, a sada suvremeno pišu Dey, ni tu nije teško odlučiti.
11. bahman – u latinskom je Behmen, baš se pitam, jer se u perzijskom govori i onaj nastavak -mah (što znači mjesec), čitaju li oni bahman-mah ili koji put ipak izgovore e.
12. asfand – znači moglo bi asfand, iako mi se čini da bi bilo bolje malo produljiti taj naziv, malo prema latinskom?

[D]o 1950. godine omjer javljanja oblika opština i općina bio je šest puta veći u korist oblika općina.^[1] Alija Isaković dao je analizu lista Oslobođenje od 1945. do 1950., po njegovim zaključcima, riječ nogomet rabila se u omjeru 9 : 1 prema onoj drugoj riječi. Teror srpskohrvatskoga povećavao se, izgleda smišljeno i na liniji „Gajreta”, a nasuprot „Narodnoj uzdanici”. Iz tih razloga ne razumijem zašto prijevod Muhameda Kantardžića držiš bošnjačkim prijevodom? Prof. Muhamed-ef. Kantardžić se spominje kao bivši tajnik Ulema-medžlisa u radu Zlatka Hasanbegovića O pokušajima donošenja Ustava Islamske vjerske zajednice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ČSP, vol. 33., br. 1/2001., 75. – 90.. Kantardžić je bio članom Glavnog odbora Muslimanskoga kulturnoga društva „Narodna uzdanica” u Sarajevu (1940./41.), posljednjeg koji je izabran u mirnodopskom razdoblju. „Narodna uzdanica” je bila prohrvatski (politički / nacionalno) orijentirana organizacija bliska Stjepanu Radiću, itd. itd. Ja se ne bih tako lako odrekao Kantardžića, osobito ako je taj rad napisao 1952. godine. Novosadski zaključci su od 10. pros. 1954. Samo orječna istraživanja mogu iznjedriti neko odlučno stajalište o Kantardžiću.

Ako su ti nazivi došli preko Kantardžića (1900. — 1976.) to ne mora nužno značiti kako su ti nazivi pogrješni. Citat iz Jezika, str. 86., god. 1960., br. 8.–10. „ Većina novina i časopisa bilježila je latinske nazive mjeseci, dok su hrvatske novine, časopisi i kalendari imali narodne nazive mjeseci. Nakon oslobođenja gotovo da je tih naziva i nestalo. Od povremenih publikacija, kalendar Hrvatskog kulturnog društva »Napredak«, za tri godine (1946—1948), koliko je ovo društvo postojalo, imao je latinske i narodne nazive mjeseci. (...) »Takvim (astronomski kalendar) Vrhovnog islamskog starješinstva«, koji sastavlja i uređuje preko 30 godina profesor Muhamed Kantardžić, ima oboje nazive mjeseci, a isto tako i kalendar »Dobri pastir«, koji izdaje istoimeno udruženje katoličkih svećenika u Bosni i Hercegovini. Iako je, koliko je dosad poznato, prvi put zapisano upravo u Bosni narodno ime jednoga mjeseca, čini se da će opet u Bosni najprije i iščeznuti upotreba njihova. ” (str. 86.). Za godinu 1949. (London : The Islamic review, br. 37.) našao sam ovu rečenicu In this spring, a new wave of arrests started, of which the rector of the Islamic High School in Sarajevo, Dr. Shakir Effendi Sikiric, and the university professor Muhamed Kantardzic, are also supposed to be victims. (objavljeno 1949.). Treba Kantardžića gledati razumno.

Ako se u hrvatskom jeziku standardno govori i piše Perzija, Beludžistan, Pendžab, Hedžas, a u turskom pišu Farsça, pa nije teško izvući neki zaključak.

Ako već imamo prigodu dobro učiniti za hrvatski jezik, treba vidjeti da državama Mali, Burundi, i sličnima, dometnemo nastavak -ija kojim se i ovako imenuju države. Završetak -i u nominativu imenica muškoga roda i ovako imaju samo neke tuđe opće imenice (Pavešić, 1971.), stoga bi dei stvarno mogao biti deija, kraće deja. Eto još malo za razmišljanje. -- Bugoslav ^(razgovor) dne 13. veljače 2012., 02:49 (CET)

Živio, bio sam nešto zauzet jer nemam vremena zadnjih dana.

1. Farvardin - našao sam djelo „Animadversiones in Chronologica Eusebii” J. Scaliger, 16. st., str. 168.) koji na latinskom spominje Pharuardin (kao i inačice Pharurdin, Phrurdin i Pharauardin), znači nije pravilo da je na latinskom isključivo Pheruardin i bolje da zadržimo ovo podcrtano.
2. Ardibehešt - Slažem se.
3. Hordad - Slažem se.
4. Tir - Navodim uvijek zbog redosljeda, znam da nije sporno.
5. Mordad - Slažem se.
6. Šaherevar - Slažem se.
7. Miher - Neka ovako bude glavno, a Mitrov se može dodati uz glavno značenje kao inačica, favoriziram ideju.
8. Aban - Isto kao u slučaju Tira, samo redosljed.
9. Adar - Slažem se.
10. Daj(a) - Pazi, u perzijskom nema slova E. Sastoji se od dva slova, prvo je naravno D, a zatim slijedi znak koji se može preslovljavati kao I, Y ili J. U avestičkom je bilo Dah(uš), u pahlavijskom tj. srednjoperzijskom Daj.
11. Bahman - Samo Bahman, bez E.
12. Asfand - Slažem se, ali ne mislim da ga valja produživati jer to je skraćenica drevnih naziva mjeseci, isto kao u slučaju Daje i Bahmana. Znači, to bi bila improvizacijska iznimka. --Orijentolog (razgovor) 20:15, 15. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Bravo Bugi! :) Svaka čast na pomoći i ostalom, no još ćeš mi morati objasniti kako djeluje ono sa sistemskim porukama jer s time se nikad nisam služio. --Orijentolog (razgovor) 08:39, 19. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Odgovoriću pitanjem, o kojim se to temama ne bi trebalo pričati? Mi se svi ovde zalažemo za ispravnost članaka, da činjenice u njima budu istorijski ispitane i potkrepljene dokazima jer je ovo enciklopedija a ne naše lično viđenje istorije i simpatije prema određenoj strani! Evo ga jedan primer nepristrasnog članka— Škabrnja, ovde doslovno piše,″ Kada su srpski zločinci iz susjednih sela uz pomoć JNA počinili 18. studenog 1991. masakr u Škabrnji, kada su ubili 84 branitelja i civila, a selo sravnili sa zemljom″ a da pri tome nema ni jedne reference i ne pišu imena tih ljudi nego piše da su to srpski zločinci! To je generalizovanje i demonizovanje čitavog naroda! Ja želim da sarađujem, tamo gde fale reference ti ih dodaj, još bolje ukoliko imaš kvalitetnije informacije, članak će biti bolji. Pozdrav i svako dobro! --MzP (razgovor) 23:22, 13. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Ti kao odgovor na ovo daješ program jedne nebitne stranke, ako ćemo tako onda možemo i o programima hrvatskih nacionalista gde je Hrvatska sve do Drine! Kada si već tako žustar u brzom odgovaranju zašto onda ti ne bi ispravio tu nepravdu i umesto ″srpski zločinci″ napisao da je u pitanju bila grupa kriminalaca? --MzP (razgovor) 23:43, 13. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Ne mogu se složiti sa tobom po pitanju Karadjordjevića, niti ih mogu staviti u isti koš sa Pavelićom i Hitlerom. Kada se govori o zločinu onda se govori o pojedincu ili kriminalnoj grupi a ne o narodu. Problem je što po pitanju svih sukoba na ovim prostorima stoje ideološke i kulturološke razlike. Kada se kaže Jasenovac misli se na ustaše koje imaju svoja imena i prezimena a ne na hrvatski narod. To je ona ganica neutralnosti o kojoj ja pričam,mene je lično briga ko si, kako se zoveš i kome se moliš ali ako si kriv odgovaraćeš. Velika Srbija nije bila projekat Karađorđevića već propaganda Habzburške monarhije. Mihailo Obrenović je imao ideju o nekoj vrsti unije na Balkanu ali dalje od toga se nije išlo. Projekat Karađorđevića je Jugoslavija. --MzP (razgovor) 12:55, 14. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Tko je rekao da se cijela familija Karagjeorgjevitsch trpa u isti koš s bilo kime? Lijepo sam ti napisao monarhofašistički karađorđevićevski režim, dakle onih koji su uzeli i velikosrpsku ideologiju te se stavili pod patronat familiji dok je vladala. Taj pridjev, pisan malim slovom, označava one koji su politički bili na liniji režima, praktično politički pokret, reklo bi se (preciznost pojma upitna) cincarski pokret, dok su Karađorđevići kao trenutačne živuće osobe zaštićeni, a posvojni pridjev od prezimena Karađorđević bio bi primjerice Karađorđevićevi sinovi (ili nešto tomu slično, pisano velikim početnim slovom). Primjeri su »titovski misliti i boriti se«, titovski komunistički sistem i sl. Nemoj misliti da se ovdje ne zna što se događa u Marseilleu na i oko 9. listopada, i kakve se sve poruke šalju s tog mjesta. Ne vidim svrsishodnost tvog obraćanja meni, u kome samo daješ neke svoje ocjene, a o člancima i izvorima ništor (ili skoro pa ništor). Kad se navodi Jasenovac misli se na Općinu Jasenovac u Sisačko-moslavačkoj županiji i na općinsko sjedište koje je 2001. brojalo 780 žitelja. Čuj, tvoju rečenicu koja završava s odgovaraćeš različiti ljudi mogu pročitati na različite načine. Ja ću je pročitati s predmetkom ni- u slučaju drugog spominjanja riječi je. Eh, da su ostali Obrenovići bili bi dobri odnosi između Austro-Ugarske i Srbije, ništor više od toga, a i ti dobri odnosi ne bi dugo potrajali. Nu tako nije bilo. Projekt je Karađorđevića bio vlast u Srbiji, prije svega tamo. Jugoslavija je izvorno projekt većeg dijela iliraca, dakle hrvatski projekt, koji su poslije propagirali članovi Jugoslavenskoga odbora u Londonu. Znaš li da u hrvatskom jezičnom standardu opstoji razlika između riječi Nehrvat i riječi nehrvat? Razlika je u velikom odnosno malom početnom slovu! Što se mene tiče, rasprava o tvojim pitanjima je završena. -- Bugoslav ^(razgovor) dne 14. veljače 2012., 17:06 (CET)

Zar je toliki problem priznati da nije u redu da piše ″srpski zločinci″?--MzP (razgovor) 08:23, 15. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Moje izmjene su se odnosile na sljedeće: Promijenio sam imena opština upisujući današnja imena umjesto onih iz 1991. (ili nekad prije). To ne može da bude sporno jer se radi o činjenici koju zna svako u BiH. Stoga ne vidim zašto bi se vraćala ta izmjena.

Što se tiče druge izmjene, ja sam rečenicu preformulisao na način koji nikome ne bi trebao da smeta. Dakle stavio sam da je genocid počinjen (presuđena činjenica) i čak nisam dirao drugi dio koji još uvijek neosuđene smatra za zločince (ali tako se svugdje smatra pa se ne mora mijenjati). Nivi niste stavili nijedan nezavisan izvor za vašu tvrdnju. Čak vam je tvrdnja kontradiktorna jer samo koji red naviše piše da je RS nastala 1992, a Srebrenica je bila 1995.

Obavjestite me ukoliko želite da nađem te izvore, ali ih i vi potražite za svoje tvrdnje.--Marko rajkovic (razgovor) 23:04, 14. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Ovako, za imena mislim da nista u pravu, ali neka bude. Onda najbolje navesti originalna imena u zagradi. Ako je za ovo drugo vaš komentar "tako nešto" onda se zapitajte gdje ide vaša Wiki. To je vrlo teška tvrdnja i morala bi biti referencirana. Kako bi bilo da stoji : "Hrvatska je nastala na etničkom čišćenju srpskog naroda u periodu 1991-1995", zasnovano na "tako nešto". Stoga predlažem da ostane na mojoj izmjeni koja se zasniva na presuđenoj činjenici. Molim za brz odgovor.--Marko rajkovic (razgovor) 23:40, 14. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Ja sam na savjet Željkov stavio prvo izvorni naziv pa se ti sad s njim objašnjavaj. Opet se vraćamo na ovo drugo da je to " zaključak na osnovu djelimično sagledanih činjenica". Ne vidim šta je problem s ovim mojim da stoji da je počinjen genocid i etničko čišćenje. Ništa nije izostavljeno niti ja išta netačno napisano. --Marko rajkovic (razgovor) 00:00, 15. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Nazivi su važni zbog informacija o kojemu se mjestu radi; ako su ih već oni preimenovali onda mora dodat stari naziv. --Zeljko (razgovor) 00:04, 15. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Bok. Ah da prva nagrada koju sam dodijelio, to sam i ja primjetio. Zapravo davno sam odlučio kako neću davati nagrade odmah natrag - recipročno, nego ću pričekati i gledati malo iz kog bih razloga dao. Primjetio sam ja tebe i ranije, a i mnoge druge suradnike. Meni je u stvari bitno da sam više koncentriran na nešto određeno (koji je razlog) kad nekom razmišljam dati nagradu i tako sam to izbjegavao (odgađao) dok nisam dobio par nagrada, onda sam odlučio pričekati barem pola godine. Pozdrav --Vhorvat (razgovor) 02:05, 16. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Nešto za tebe! ;) --Orijentolog (razgovor) 08:59, 8. ožujka 2012. (CET)[odgovori]

Nešto su mijenjali kod premještanja članaka, pa još uvijek radim po "automatizmu". Hvala!--MaGa 09:06, 12. ožujka 2012. (CET)[odgovori]

Pa imamo kodnu stranicu kod svakog jezika uz samo ime i vodi na sve one stranice osim linguista. --Zeljko (razgovor) 10:25, 14. ožujka 2012. (CET)[odgovori]

na linguistu su ti svi dijalekti, porodice, skupine, i izumrli jezici; opet sa svojim kodovima. Sve mi to imamo uz svaki jezik, samo ako se ljudi znaju služit. Onaj kod uz ime jezika, vodi te na ostale stranice i povijest jezika. --Zeljko (razgovor) 10:31, 14. ožujka 2012. (CET)[odgovori]

To si ti tek sad otkrio. tamo su i svi zahtjevi za priznanja, priznanja i odbijenice. prouči malo, zanimljivo je. --Zeljko (razgovor) 10:32, 14. ožujka 2012. (CET)[odgovori]

Nova priznanja jezika u 2. mjesecu ove godine, i nove košarice. --Zeljko (razgovor) 20:18, 16. ožujka 2012. (CET)[odgovori]

Bok. Koliko znam nisam uređivao ništa u vezi Podborja niti Banskog Grabovca, a onaj edit nije moj, tako da mi nije baš jasno što si htio reći, odnosno je li ono uopće trebalo biti upućeno meni :). Silver hr (razgovor) 22:22, 16. ožujka 2012. (CET)[odgovori]

1. Bilo bi puno jasnije da je upućeno meni da si se referirao na neku izmjenu koju sam ja napravio, a ne netko drugi, kao što si i napravio u odgovoru.
2. Nisam znao da na hr wikipediji preusmjeravanja popravljaju botovi, super. No, pretpostavljam da se slučajevi u kojima tekst linka nije isti kao naziv članka i dalje trebaju ručno razmotriti (kao što je slučaj u članku Česi u Hrvatskoj).
3. Mijenjanje linka u Česi u Hrvatskoj je bilo potrebno jer sam ispravljao naziv naselja iz netočnog u točno. Kao što je meni Kubura napisao, naselja se pišu onako kako je definirano u Narodnim novinama. Ne znam koji entitet je više mjerodavan od Hrvatskog sabora da odlučuje o nazivima naselja.
4. Popravljao nisam ništa drugo osim linkova zato što mi osobno ne odgovaraju uređivanja po principu "svega po malo"; više volim da se svako uređivanje bavi jednom stvari.
5. Budući da je Brestovac Daruvarski. preusmjeravanje, nisam htio odlučivati je li točka na kraju greška ili ne, samo sam promijenio odredište preusmjeravanja. Primljeno na znanje u vezi botova. Silver hr (razgovor) 23:20, 16. ožujka 2012. (CET)[odgovori]

1. Do sad nisam ispravljao bivša imena naselja tamo gdje su točna u povijesnom kontekstu niti namjeravam.
2. Možeš li biti precizniji oko onog dijela o zanemarivanju wikipedijskog pravopisa? Smatraš li da sam ga ja zanemario? Ako da, gdje i što točno?
3. Ako sam dobro shvatio, ti ne želiš da se ispravljaju netočna imena naselja u tekstovima članaka, nego samo u nazivima? Ne vidim razlog za to, štoviše bilo bi nedosljedno. Nadalje, kao potporu tome navodiš da prometni znakovi za Gornje Mrzlo Polje Mrežničko navode Gornje Mrzlo Polje i Donje Mrzlo Polje. Ako to i je istina, to samo odražava neusklađenost stanja na terenu s važećim zakonskim propisima; to nije nekakav pravni presedan koji ima prednost nad zakonom.
4. Ako se ovdje zapravo radi o tome da je tebi stalo da ja ne trošim svoje vrijeme na nešto što je tebi osobno nevažno, ne moraš brinuti, sve je u redu :) Silver hr (razgovor) 01:20, 17. ožujka 2012. (CET)[odgovori]

Živia mi, prijo! Kubura (razgovor) 08:36, 19. ožujka 2012. (CET)[odgovori]

Mrve! Oprosti za mrve, ali ja ih uglavnom pišem kako bi udomio članke koji su Siročad, kad mi ponestane drugih opcija za "udomljavanje"! Trudi se da ih inače ne stvaram, Lijepi pozdrav! Vedran12 (razgovor) 23:16, 2. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Bilo ih je i preko 2500 siročadi, pred nekoliko mjeseci, a moje je namjera iskorijeniti ih. Vedran12 (razgovor) 23:27, 2. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Pozdrav Bugoslave. Drago mi je da druge suradnike upozoravaš i skrećeš im pozornost na pravila i smjernice Wikipedije na hrvatskom jeziku. Ja bih ti skrenuo pozornost na smjernicu 60 minuta. Pozdrav--Ex13 (razgovor) 00:07, 3. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Što napisah - (upravo) napisah, a što se tiče cenzure, na svojoj stranici za razgovor sam ostavio neke slične stvari, na diku onih koji su napisali (nek' se zna, i nek' uđe u zapisnik). Ponekad ih je zgodno podsjetiti na to.--MaGa 17:24, 10. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Zašto ti ne izmijeniš izvore i citate nego samo vratiš onaj predložak i ostavljaš tekst neuređenim?--Smajlić12 (razgovor) 11:00, 13. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Bok! To je apsolutno u redu, ali ja sam kompletan članak preveo s engleske Wikipedije na kojoj taj članak već ima status Izabranog. Niti jedan izvor nije imao onu oznaku dead link koju inače znaju imati članci na toj Wikipediji. Iz tog razloga mislim da se treba vjerovati tim izvorima; uostalom kad se piše o nogometnom klubu koji nije iz Hrvatske, rijetko će se pronaći puno Izvora s hrvatskih web stranica (ili bilo gdje drugdje). Povrh svega, ono što je pisalo prije na našoj Wikipediji o ovom klubu je prava travestija (ne u činjeničnom, već gramatičkom smislu) i tada je s razlogom bio postavljen ovaj predložak. Sada, kada je članak kako-tako uređen, mislim da puno bolje i ljepše izgleda. :)--Smajlić12 (razgovor) 11:09, 13. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Bok! Samo da još napomenem sad kad već "pričamo" o tome da imam osjećaj da se u posljednje vrijeme malo prevelika pozornost daje tim Izvorima, jer pretpostavljam da onoga tko dođe na našu Wikipediju i želi saznati više o bilo kojoj temi prvo što će zanimati će biti sam tekst (koji mora biti uredan i gramatički ispravan te raspoređen nekakvim kakvim-takvim logičnim redoslijedom), a tek onda - ako želi ići u detalje i dubinu same teme - će gledati Izvore i zanimat će ga da li je istina to što je na Wikipediji napisano. Iz tog razloga bi onda svaka rečenica morala imati Izvor, a to velika većina članaka nema. :) A kad već spominješ Izabrane članke - bilo bi lijepo da se i uključiš u njihov odabir. Nekako je zapušten taj dio Wikipedije u zadnje vrijeme; imam osjećaj da samo nas dvojica/trojica konstantno nešto predlažemo. Ako će se tako nastaviti, imat ćemo Izabrane članke tijekom ljeta isključivo o filmovima, nogometu i avionima. :) --Smajlić12 (razgovor) 11:47, 13. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Bok! Uvažavam tvoju preporuku - svakako ću se potruditi izmijeniti na već postojećim člancima ovu pogrešku kada naiđem na nju, a i u buduće ću se truditi ne upotrebljavati više ovaj izraz. :) --Smajlić12 (razgovor) 11:50, 13. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

E, a pazi sad ovaj smijeh: ispravljam sad ovo kod Barceloninog članka što si mi naveo "od strane" i zapazim ovaj službeni Wiki tekst koji stoji ispod prozorčića u kojem pišemo članke: Slažete se da ćete biti naznačeni kao autor od strane korisnika najmanje preko poveznice ili URL-a na stranicu na kojoj ste doprinosili. :) --Smajlić12 (razgovor) 11:56, 13. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Trenutačno sam u poslu pa nažalost ne mogu, ali porazgovarat ćemo o onim slučajevima kad tad. I nemoj misliti da se iti 1% ljutim na tebe ili išta slično, živ mi bio! --Orijentolog (razgovor) 22:40, 13. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

OK, sad ću ja to... --Madridista Razgovor 19:29, 14. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Nema potrebe, ispasti će da nešto opet muljamo na svoju ruku iako nismo ni zemljopisci/geografi, jezikoslovci/lingvisti ili administratori. ;) Za koji dan postaviti ću kompromisno rješenje glede tih pitanja (treba malo više vremena) i biti ćeš pozvan da izraziš i svoje mišljenje oko svega. Zato, bez brige! :) Lijep pozdrav. --Orijentolog (razgovor) 02:49, 22. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Bok! Ispravio sam pogreške na koje si ukazao u članku o Barceloni: "od strane" (iako mi još uvijek nisi odgovorio na ovu moju gornju opasku u vezi toga), stavio točke iza svake godine u Izvorima i stavio kraticu "str." umjesto "p." i "pp.". Mislim da je to bilo sve što si naveo i nadam se da je sada članak podoban za uklanjanje oznake pravopisa. :) --Smajlić12 (razgovor) 14:10, 18. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Ok. Priznajem, nisam baš gledao okolo kad sam postavio glas.--Jack Sparrow (razgovor) 08:13, 19. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

htio sam pričati sa suradnikom Ceha, sad sam zbunjen--Bojovnik (razgovor) 23:24, 19. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Onaj IP je nešto uklanjao, kopirao sadržaj s jednog članka u drugi (Lotus) te zahtijevao spajanje. Nemoj baš služiti takvima.
Neka se prvo registriraju da bismo mogli razgovarati.
Ovako nas kojekakvi likovi mogu povlačiti za nos. Prvo registracija, pa ćemo onda želje. Ako ni zbog čega drugog, ono iz poštivanja prema onima registriranima koji su se namučili napisati neke članke ili pridonijeti na njima. Kubura (razgovor) 04:48, 23. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Nije problem nazivlje koliko stručne klasifikacije, njihova nesavršenost, odstupanja po temperaturi, padalinama i zemlj. položaju, kaos na našoj i drugim wikipedijama po organiziranosti klimatskih podjela, itd. --Orijentolog (razgovor) 16:52, 25. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Vodomar je postupio brzopleto i nepromišljeno na više strana, kad bude opet aktivan onda ćemo porazgovarati o tome. --Orijentolog (razgovor) 17:04, 25. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Ovo gore odnosilo se i na ekonomsku geografiju koja je brzopleto i nepromišljeno preimenovana u naziv koji nema nikakvog smisla. --Orijentolog (razgovor) 17:10, 25. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Članak govori o znanosti, jer industrijska geografija je grana znanosti zvane ekonomska geografija, a ona je pak grana znanosti zvanih geografija i ekonomija. Zemljopis i gospodarstvo ne podrazumijevaju znanstvene discipline. Stručna terminologija odnosno nomenklatura tu je jasna i nema nikakvih istovjenih termina, stoga ne vidim u čemu je problem. --Orijentolog (razgovor) 18:39, 25. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Upozorenje: Ovaj je predložak zastario. Odsad upotrebljavajte NS-predloške. (Predložak:Uputa od administratora)

Tvoja napadi na orijentologa su nepotreebni i bezrazložni, i samo ometaš suradnika u radu. Inzistiraš da se mijenja terminologija koja se svugdje koristi kao ovdje: Sveučilište u Zadru Odjel za geografiju; ili ovdje na Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znasnosti. A i po nekoliko enciklopefdija našao sam ekonomska geografija a da uopče ne spominju ekonomski zemljopis. --Zeljko (razgovor) 18:56, 25. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Odgovor sam dao ovdje. -- Bugoslav ^(razg.) 25. travnja 2012., 19:43 (CEST)

Upozoren si. --Zeljko (razgovor) 02:21, 26. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Ne volim zaštićivati stranice ni predloške jer to je suprotno ideji slobodne enciklopedije. Većinom zaštićujem predloške samo po vandaliziranju, iznimno unaprijed. Spomenuti vandalizirani predložak sad je zaštićen. Ako će biti razloga, to nas može navesti na promjenu dosadašnje prakse no nisam tome sklon dok to zaista ne postane nužno. Znam da je naša wikipedija manje "zaključana" od nekih drugih i ponosim se time. Osobe koje vandaliziraju iskazuju svoju ljudsku (ne)vrijednost iskazivanjem nacionalne, rasne ili neke druge mržnje, nasuprot tome ponosim se većinom suradnika Wikipedije što marljivo i korektno uređuju. SpeedyGonsales 10:26, 27. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Ja u potpunosti razumijem tvoj komentar, ali vjerovatno znaš da i priznanje ne odlučuje dali je nešto država ili nije. Ovo je članak o nepriznanju, u kojem je i djelomično međunarodno nepriznato Kosovo, ali i obje Koreje, pa i Armenija koju recimo ne priznaje Pakistan. Dakle to se ne odnosi na pitanje postojanja nečega već na pitanje priznanja od drugih subjekata. Ja sam napravio gradaciju i spomenuo i UN (čijih sam nekoliko članica naveo) jer se radi o svjetkoj organizaciji. Apsolutno priznato ili nepriznato, šta bi to bilo, apsolutno suvereno ili ne, ja to ne dovodim u vezu već se bavim samo nepriznavanjem nekih država, a samim tim što ih spominjem u članku jasno je da one postoje.--MirkoS18 (razgovor) 18:41, 27. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Taj članak tada ili ima pogrešan naslov, ili nam je potreban i članak djelomično priznate države (u koji bi se zajedno sa Kosovom premjestile i Abhazija i Južna Osetija koje su također djelomično priznate od članica UN-a jer gle čuda skoro sve ostale su od nekoga priznate) a treba i definirati šta su to nepriznate države. Naravno, možete vi mene preglasati i voditi se nekim neobjektivnim i nejasnim kriterijima, ali to za čitatelje ne može biti dobro.--MirkoS18 (razgovor) 18:50, 27. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Vidiš tu je recimo na tom popisu spomenuta i Zapadna Sahara, ja ne znam koji su tu kriteriji primjenjivani, članak je bio u kaosu i sad je zbog 5 riječi koje treba drugačije napisati ponovno u kaosu.--MirkoS18 (razgovor) 18:53, 27. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Tanak ti je argument službene stranice imajući u vidu da ni sami autori nisu odlučili je li ona banjolučka [1] ili banjalučka [2] i pritom imajući u vidu da pravopis jednako vrjednuje oboje: [3], te Hrvatski pravopis (Babić, Moguš, 2010.), str. 137.--MaGa 12:24, 28. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Preslik izmjenâ: oldid=3350037 i oldid=3354011
Sukladno izmjeni stranice Wikipedija:Stranice za razgovor (oldid=3197217)
Vidi Wikipedija:Stranice za razgovor#Kako održavati dvosmjerni razgovor čitljivim (zadnji odlomak)

Preslik prebačen: -- 15:00, 28. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Bok MaGa, znam za pravopisne mogućnosti, po pravopisu je primjerice jedino obradba, a obrada ne postoji. Gledam članak Banja Luka na hrvatskoj Wikipediji, tamo piše samo Banja Luka, iako postoji i preusmjeravanje Banjaluka. U članku Banjolučka biskupija je bila navedena enciklopedijska natuknica (prva rečenica), koja je počinjala ovako [[Banja Luka|Banjalučka]], a to nije bilo točno sukladno ovom objašnjenju. Inače, postoji još detaljnije ovdje objašnjeno. Čak i ona provjera na tražilici Google, daje 1430 rezultata za banjolučka i 83 za banjalučka. Eto, toliko za sad. Hvala ti na trudu oko pretrage na Internetu. Lijepo te pozdravljam. -- Bugoslav ^(razg.) 28. travnja 2012., 13:20 (CEST)

Sjetio sam se i ovoga primjera [4] gdje se može vidjeti kako nisu baš sva preusmjeravanja ista. -- Bugoslav ^(razg.) 28. travnja 2012., 13:29 (CEST)

Gornji odgovor je preslik sa stranice za razgovor Razgovor sa suradnikom:MaGa#članak Banja Luka i ostalo. Izvornik je postavljen ovdje - 28. travnja 2012. u 13:29:03‎ i u 13:20:46‎ (CET). Bilješku sastavio: -- Bugoslav ^(razg.) 28. travnja 2012., 15:00 (CEST)

Taj izvor dobrim dijelom nadopunjuje "rupe" kronologije biskupa u članku, i poklapa se s popisom biskupa u članku o Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji.--MaGa 15:38, 28. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

OK, hvala. Pozdrav!--Seiko (razgovor) 21:07, 28. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

..u redu, neću raditi velike razmake.. naravno, samo radi razmaka ne bih išao uređivati, uvijek je bilo promjena i u tekstu.. Pojmoslovac (razgovor) 02:30, 29. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Izvrsno! Kubura (razgovor) 03:45, 29. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

rečenica mi se čini suvišnom.. kod poveznice sam mijenjao padež nekoliko puta, u početku je vodila izravno na poveznicu Kiparstvo, a ne na Kipar.. članak stilski još uvijek nije dovoljno uređen..

pozdrav

Pojmoslovac (razgovor) 04:12, 30. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Riješeno. Hvala :) --MayaSimFan ☎ 09:31, 30. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Riješeno i ovo. Za Balea čekam dogovor u kafiću pa ću sve pospremiti. --MayaSimFan ☎ 10:39, 30. travnja 2012. (CEST)[odgovori]

Cijenjeni suradniče Bugoslav iznimno mi je drago da primjećujete moje doprinose i da dijelite interes za temu koju sam nedavno obrađivao. Vjerujem da bi vaša promišljanja na ovu temu bila od iznimne koristi i na izrazito posjećenim stranicama za razgovor tih članaka pa vam skromno savjetujem da svoja razmišljanja i korisne ideje podjelite i sa svim korisnicima koji dijele naš zajednički interes za ovu temu. Vrijeme koje ste uložili u pronalaženje izvora na taj način možete uštedjeti drugim suradnicima. Nažalost ja se ne usuđujem ni pokušati odgovarati na vaša lucidna promišljanja i precizno pogođena pitanja koja dotiču srž teme pa ću vas iz toga razloga za kraj samo najsrdačnije pozdraviti i zaželjeti da i dalje sa istom strašću nastavite istraživati ovo nevjerojatno i perspektivno područje (naročito uzmemo li u obzir geografske širine na kojima živimo). Srdačno vaš --MirkoS18 (razgovor) 03:01, 1. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Pozdrav Bugoslav!

Znam da se svaki takav predložak treba obrazložiti, ali isto tako smatram da to u ovom slučaju nije potrebno. Članak sam za sebe govori, nema izvora, cijeli tekst je priča... Mislim da bi trebali poraditi na točnosti podataka na wikipediji jer je ona ipak enciklopedija i njena vjerodostojnost bi nam trebao biti najvažniji cilj. Na ovo me potakla rasprava iz kafića o duljini izabranog članka i da se previše orjentiramo na količinu teksta umjesto na kvalitetu i točnost.

Ove predloške ću od sada stavljati na sve tenkove i teme vezane za oružje kako bi se popravila kvaliteta ili barem upozorilo na netočnost i nepostojanje izvora tako da onaj tko čita sadržaj može ga uzeti s rezervom. LP! --Culo-sija 11:57, 1. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Mislim da nisi shvati što sam htio reći. Taj članak Tiger II ću preuredit čim nađem vremena, literature imam. Naravno da nemam namjeru kopat po cijeloj wikipediji i tražit članke bez izvora. Ja sam to stavio radi informiranja. Postoje članci koji su kratki i u kojima nema smisla stavljat izvore kad su te informacije više-manje svima poznate. Ne znam jesi li pročitao taj članak za Tiger II i vidio zašto sam stavio taj predložak. No, neću se raspravljat pa ću stavit objašnjenje u razgovor kao što si i rekao. :) --Culo-sija 12:16, 1. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Zahvaljujem na pomoći! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Ziyang (razgovor • doprinosi) 13:57:57, 1. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Bok Bugoslave. Nisam čuo za Šumsku narodnu miliciju. Zvuči zanimljivo :) Dobro da si pisao o tome!--Fraxinus (razgovor) 21:51, 2. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Ugl. piše u izvoru, ne znam šta je nejasno. Koristim za 1991. knjigu koja je navedena , a za ostale popisne godine knjige službenih popisa stanovništva za te godine popisa.

Boris Godunov — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Boris Godunov (razgovor • doprinosi) 23:56:03‎, 2. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Boris Godunov (razgovor) 00:38, 3. svibnja 2012. (CEST) Da li to znači da sada trebam da dodam točnu godinu izdanja na stranice 2 tisuće naselja koja sam do sada uradio. To su službene knjige Dravnog zavoda za statistiku SFRJ iz tih popisnih godina. Inače, toliko mi je slaba konekcija jer imama bežični net da samo što počnem da kucam stižu mi tvoje poruke. Inače sva ova naselja, općine, i sve ostalo vezano za demografiju bIh I NE SAMO bIh radio sam do prije dvije godine iz dana u dan iz noci u noc, mislim da sam tada 86 puta objasnjavao i mislio sam da je ta prica sa nejakvim opravdanjima gotova. Knjige imama u pdf formatu na računalu, tako da ne znam što još da dodam. Molio bih da sve ovo ne shvatiš kao nekakav neprijatan odgovor, ali me toliko zeza noćas ova veza da malo malo pokrecem konekciju. Ako može malo suosjećanja ne bi bilo na odmet. Hvala u naprijed i lijep pozdrav. Trenutačno me ovaj rad veceras psihicki odmara. Boris Godunov (razgovor) 01:26, 3. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Sad si me baš zeznuo. Taman sam kopirao Ljenobud koji sam uradio i da ga samo snimim, kad ono kopirah 4 tilde i orevoire...:))) Nemam snage za ponovo. Lijep pozdrav. Usput, sada kad sam free ako želiš pošalji poruku šta da uradim sa ovim izdanjem, godina i sl. što predlažeš?

Boris Godunov (razgovor) 01:31, 3. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Za popis stanovništva BiH iz 1991. godine, koristim knjigu koju sam sobno kupio u Sarajevu u Federalnom zavdu za statistiku. Tekst naslova glasi:

Republika Bosna i Hercegovina Državni zavod za statistiku Bosne i Hercegovine Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. Nacionalni sastav stanovništva. ezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Sarajevo, decembar/prosinac 1993. godine. Statistički bilten 234 Inače koliko sam vidio na sajtu FZS FBiH kopirali su ove knjige npr. o nac. sastavu, domaćinstvima, radnicima na priv. radu u inozemstvu i sl. (različiti su stat. bilteni) ali je lako provjerljivo, koliko vidim to je ista knjiga koju ja imam. Što se tiče popisa 1981 i 1971 sumarno su prikazani zvanični podaci saveznog zavoda za statistiku iz Beograda. Ono što piše ovdje je Popis stanovništva 1971, stanovništvo po nacionalnoj pripadnosti. Obuhvaćene su sve republike i pokrajine, općine i naselja. isto i za 1981. godinu., tako da ne znam što da navedem? Lijep pozdrav.

Boris Godunov (razgovor) 15:48, 3. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacionalni%20sastav%20stanovnistva%20po%20naseljenim%20mjestima%20bilten%20234.pdf

Apsolutno je isto kao na stranici FZS FBIH-a. Knjiga je "izvađena" kao spisak podataka i sastavljene su stranice, dakle nije KNJIGA kao knjiga sa koricama i sl., ne znam kako više da objasnim. Je li o.k. da navedem ovu referncu internet-stranice Fed. zavoda bar za ovu 1991. godinu ?

Boris Godunov (razgovor) 21:34, 3. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Postavio sam internetsku stranicu za popis 1991 i mislim da je to dovoljno. Lijep pozdrav!

Boris Godunov (razgovor) 22:14, 3. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Pa eto, mogao bi da pomogneš, nije zgoreg. Uradiš to, neće ti pasti kruna s glave, ja ću poslije kopirati dalje i to je to. Ovako bi mogli još 10-ak dana. Lijep pozdrav. Boris Godunov (razgovor) 22:20, 3. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Samo mi reci gdje se nalazi da je počnem rabiti? Hvala unaprijed, lijep pozdrav!

Boris Godunov (razgovor) 22:24, 3. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Ćao Bugoslave! Ajd' ako te ne mrzi, pogledaj ovaj članak, pa popravi šta misliš da treba jezički. Hvala unapred. --geologicharka piši mi 21:18, 4. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Kamo je ovaj s ovom zastavom? [5] Ti si unio točan podatak [6], ne on. Jednostavno im ne dohodi do glave šta ne smidu. Ne shvaćadu da ono može izgledat ka provokacija. Kubura (razgovor) 05:05, 5. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Bilo je to da ja isprva nisam primjetio da prvotne zastave nema pa sam stavio onu koju koriste na ostalim wikipedijama.--Starčevićanac (razgovor) 09:21, 5. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Ne. Vidio sam da je onaj tip stavio datoteku pod nazivom "zastava republike srpske" pa sam ja vratio na staru datoteku, ne primjetivši da je ta datoteka u međuvremenu obrisana. Nakon toga sam stavio zastavu SNM koju koriste na en.wiki, tj. "flag of serbia 1992 itd.".--Starčevićanac (razgovor) 09:37, 5. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Ja sa izvinjavam za ovo. Ja delim internet pa taj sa kim deli radi to. Još jednom izvini. --178.222.102.20 03:21, 6. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Ja već imam suradnički račun nego je trajno blokiran bas zbog ovog što radi taj što delim internet sa njim. Još jednom izvini. Pozdrav --178.222.102.20 03:28, 6. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Za tu priču znam i jeste poučna to si u pravu. Kakvo suradničko ime je imao taj korisnik kad su mu to oduzeli? --178.222.102.20 03:34, 6. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Jesam čuo sam za IRC. Što pitaš? --178.222.102.20 03:37, 6. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Da li protiv pravila Wikipedije da se otvori još jedan suradnički račun? --178.222.102.20 03:41, 6. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Ovo sam ti ja na Wikipediji. To je moj suradnički račun. --178.222.102.20 03:54, 6. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Odavno ja imam nov password na svom računu. Ja sam taj korisnik evo ti link od mog facebook profila. Pročitaj ovo vezano je SR wiki. --178.222.102.20 04:03, 6. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Pa ja sam ga promenio ali kako da ga postavim password? --178.222.102.20 04:08, 6. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

To sam sad uradio. Nego reci ti meni hoću li ja imati neke šanse da mi se smanji blok? Ja hoću da sarađujem na Wikipediji svakako. --178.222.102.20 04:16, 6. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Ja sam to slučjano nisam teo namerno da napišem i za to se izvinjavam, ja nisam takav čovek. To je bilo jer ratujem sa srpskom Wikipedijom. --178.222.102.20 04:21, 6. svibnja 2012. (CEST) [odgovori]

‎jel ti šta kužiš u ovo. --Zeljko (razgovor) 12:04, 6. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Tu su roberta i kubura za te političke stvari. A prebaci ono ako očeš --Zeljko (razgovor) 12:25, 6. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Šteta ju je bilo ubit, zločinci komunistički --Zeljko (razgovor) 12:27, 6. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Sumnjam da bi ga obeshrabrilo, vidi se jasno zašto se prijavio. A i ne priča mi se s takvima. --Orijentolog (razgovor) 17:56, 6. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Nažalost, tako ispade... Pošto sam globalno aktivan, još je uočljivije na nekim drugim mestima... Mada, sve to ima oslonca i u pravilima vikipedije. Ako neki korisnici nisu neutralni, mogu učestvovati u razgovorima, ali se njihovi argumenti ne računaju. Tek, nije bitno, svakako neću više to iznositi, svakako nema poente dalje... Hvala svejedno... --WhiteWriter ^piše 16:00, 12. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Mena frke, mrzelo me da koristim ovakva slova pa pisah velika! :) --WhiteWriter ^piše 16:25, 12. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Većina ih je takva (nažalost), ali to ne znači da će takvima ostati ubuduće. Upotpunjavam praznine. --Orijentolog (razgovor) 10:26, 13. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Možda tebi ne znači ništa, ali meni itekako služi u radu. --Orijentolog (razgovor) 10:30, 13. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Nema problema. Objašnjenje je prilično složeno, ali ukratko - godine koje sam stvorio imaju smisla dok onih 300 komada u kategorijama 8. i 9. i 10. stoljeća pr. Kr. nemaju. Tu odgovaraju isključivo članci o desetljećima, a za prapovijesna razdoblja članci o stoljećima. --Orijentolog (razgovor) 10:52, 13. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Zatražiti ću brisanje kad dođe vrijeme - radi se o složenom poslu za koji prvo treba odrediti neke kronološke i tehničke okvire. Rekoh, tebi koji nisi napisao niti jedan starovjekovni članak možda jesu „nepotrebni”, ali meni koji sam napisao njih 300-400 i ostalim aktivnim suradnicima na tom području itekako su od koristi jer opcija Što vodi ovamo fino izlista sve životopise i događaje od Apeninskog poluotoka do Kine. Svakako da planiram nadopuniti kronologiju po tim stoljećima, desetljećima i godinama koji duže vrijeme zjape (polu)prazni. --Orijentolog (razgovor) 11:31, 13. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Učinjeno.--MaGa 14:45, 13. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Helenarsi je čarapko Misolovke odnosno Annčice, a danas su otvorena još tri čarapara te jedne te iste osobe - Zdravkic, Tomislav Pavić i Ivan Krišto. Bilo mi je od početka jasno o čemu se radi pa nema smisla trošiti dragocijeno vrijeme na trolove/vandale. Upravo sam obavijestio Speedyja o slučaju. --Orijentolog (razgovor) 21:20, 15. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Slučaj prepuštam Speedyju. LP. --Orijentolog (razgovor) 21:32, 15. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Zanimljiva tema! Dobro bi bilo, da se otvori posebna stranica pa uzoru na tu koju si mi pokazao i da na toj stranici budu upute za seminarske radove i upute za rad na wikipediji, ali ja bi da njihovi članci, budu u glavnom imenskom prostoru, s time da se studentima više i češće pomaže, da članci budu u skladu s pravilima wikipedije. Kad već pišu članke, samo ih trebamo uklopiti u wikipediju. Mislim da je šteta, da netko drugi opet piše taj članak ispočetka, ako ga oni već pišu.--Fraxinus (razgovor) 00:48, 17. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Ako se kasnije, lako premjesti stranica iz imenskog prostora na glavni imenski prostor, onda sam i ja za. Razumijem te, kad si podrobnije objasnio, ima smisla i dobra je ideja. Tako može.--Fraxinus (razgovor) 00:58, 17. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Kako sam već jednom rekao suradniku MaGa, da je i jednom od onih čije sam članke premjestio na stranice za razgovor imalo stalo do članaka koje su napisali, vidjeli bi što se s njima događa i barem se malo potrudili popraviti ih. No mogu se sa sigurnošću kladiti da će premješteni članci uredno stajati na stranicama za razgovor sve do neizbježnog brisanja. Prema tome, kakve koristi od obavještavanja onih koji si umišljaju da je wikipedija mjesto gdje mogu objavljivati što žele?--Jack Sparrow (razgovor) 10:45, 17. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]