Polonij: razlika između inačica

Polonij je radioaktivni polumetal, kojeg su otkrili 1898. godine Marie i Pierre Curie kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u Češkoj. Polonij je ime dobio po Poljskoj, rodnoj domovini Marie Curie. On se nalazi u uranijevim i torijevim rudama u vrlo maloj količini, na 1000 tona rude ima ga oko 0,03 g. Vrlo je rijedak, tako da u 1t uranija ima svega 100 mg polonija. Zbog visoke cijene na tržištu primjena mu je ograničena. Uglavnom se koriste polonijevi izotopi, koji alfa-zračenjem oslobađaju mnogo topline, pa se mogu koristiti kao izvor energije u satelitima. Osim toga koristi se za uklanjanje statičkog elektriciteta u prostorijama gdje je elektricitet nepoželjan. Jako je otrovan i radioaktivan. Polonij se izdvaja iz ruda zajedno s bizmutom, od koga se odvaja u obliku svoga sulfida, koji se teže otapa u vodi od bizmut-sulfida. Polonij je polumetal sjajan kao srebro, po kemijskim osobinama sličan je teluru, a po fizičkim više je sličan Ti, Pb i Bi. Tako, na primjer, gradi slično jedinjenje s vodikom, H₂Po, kao telur. Poznato je 27 radioaktivnih izotopa polonija. Najstabilniji polonijev izotop je Po-209, njegov poluživot je 42 godine. Izotop Po-210, njegov poluživot je 138,4 dana, a može se dobiti ozračivanjem bizmuta (Bi-209) u nuklearnom reaktoru. Ovaj izotop dokazan je u dimu cigareta, a nastaje raspadanjem Pb-210. Polonij se javlja u svojim jedinjenjima u oksidacionim stanjima: -2,+2,+4 i +6.

Izvori

↑ ^a ^b ^c ^d Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1

Udžbenik za treći razred gimnazije „Anorganska kemija“, Sandra Habuš – Dubravka Stričević – Vera Tomašić. Izdavač: PROFIL INTERNATIONAL, tisak: tiskara Meić, Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske rješenjem KLASA: *, od 3. srpnja 1998.g.

Logotip Wječnika

Wječnik ima rječničku natuknicu Polonij

Periodni sustav elemenata

H

He

Li

Be

B

C

N

O

F

Ne

Na

Mg

Al

Si

P

S

Cl

Ar

K

Ca

Sc

Ti

V

Cr

Mn

Fe

Co

Ni

Cu

Zn

Ga

Ge

As

Se

Br

Kr

Rb

Sr

Y

Zr

Nb

Mo

Tc

Ru

Rh

Pd

Ag

Cd

In

Sn

Sb

Te

I

Xe

Cs

Ba

La

Ce

Pr

Nd

Pm

Sm

Eu

Gd

Tb

Dy

Ho

Er

Tm

Yb

Lu

Hf

Ta

W

Re

Os

Ir

Pt

Au

Hg

Tl

Pb

Bi

Po

At

Rn

Fr

Ra

Ac

Th

Pa

U

Np

Pu

Am

Cm

Bk

Cf

Es

Fm

Md

No

Lr

Rf

Db

Sg

Bh

Hs

Mt

Ds

Rg

Cn

Nh

Fl

Mc

Lv

Ts

Og

Alkalijski metali

Zemnoalkalijski metali

Nedovršeni članak Polonij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[Sebastian_Blumentritt-1] Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1

[1]

@@ Redak 12: / Redak 12: @@
 |  točka_ključanja  = 1162
 |  gustoca          = 9196
-|  taliste          = 254 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
+|  taliste          = 254<ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
-|  vreliste         = 962 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
+|  vreliste         = 962<ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
 |  oksidacijski broj = 0,II,IV,VI
 |  tvrdoca          = ?
-|  atomska_masa     = 209,98 (210) <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
+|  atomska_masa     = 209,98 (210)<ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
 |  EK1              = ksenon
 |  EK2              = Xe
-|  e_konfiguracija  = 4f<sup>14</sup>5d<sup>10</sup>6s<sup>2</sup>6p<sup>4</sup> <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
+|  e_konfiguracija  = 4f<sup>14</sup>5d<sup>10</sup>6s<sup>2</sup>6p<sup>4</sup><ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
 }}
-'''Polonij''' je radioaktivni polumetal, kojeg su otkrili [[1898.]] godine [[Marie Curie|Marie]] i [[Pierre Curie]] kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u [[Češka|Češkoj]]. Polonij je ime dobio po [[Poljska|Poljskoj]], rodnoj domovini Marie Curie. On se nalazi u [[uranij]]evim i [[torij]]evim [[Mineralne sirovine|rudama]] u vrlo maloj količini, na 1000 tona rude ima ga oko 0,03 g. Vrlo je rijedak, tako da u 1t uranija ima svega 100&nbsp;mg polonija. Zbog visoke cijene na tržištu primjena mu je ograničena. Uglavnom se koriste polonijevi izotopi, koji alfa-zračenjem oslobađaju mnogo topline, pa se mogu koristiti kao izvor energije u satelitima. Osim toga koristi se za uklanjanje statičkog elektriciteta u prostorijama gdje je elektricitet nepoželjan. Jako je otrovan i radioaktivan. Polonij se izdvaja iz ruda zajedno sa [[bizmut]]om, od koga se odvaja u obliku svoga sulfida, koji se teže otapa u vodi od bizmut-sulfida. Polonij je polumetal sjajan kao srebro, po kemijskim osobinama sličan je [[telurij|teluru]], a po fizičkim više je sličan [[titanij|Ti]], [[olovo (element)|Pb]] i [[bizmut|Bi]]. Tako, na primjer, gradi slično jedinjenje sa [[vodik]]om, H<sub>2</sub>Po, kao telur. Poznato je 27 [[radioaktivnost|radioaktivnih]] [[izotop]]a polonija. Najstabilniji polonijev izotop je Po-209, njegov poluživot je 42 godine. Izotop Po-210, njegov poluživot je 138,4 dana, a može se dobiti ozračivanjem bizmuta (Bi-209) u nuklearnom reaktoru. Ovaj izotop dokazan je u dimu cigareta, a nastaje raspadanjem Pb-210. Polonij se javlja u svojim jedinjenjima u oksidacionim stanjima: -2,+2,+4 i +6.
+'''Polonij''' je radioaktivni polumetal, kojeg su otkrili [[1898.]] godine [[Marie Curie|Marie]] i [[Pierre Curie]] kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u [[Češka|Češkoj]]. Polonij je ime dobio po [[Poljska|Poljskoj]], rodnoj domovini Marie Curie. On se nalazi u [[uranij]]evim i [[torij]]evim [[Mineralne sirovine|rudama]] u vrlo maloj količini, na 1000 tona rude ima ga oko 0,03 g. Vrlo je rijedak, tako da u 1t uranija ima svega 100&nbsp;mg polonija. Zbog visoke cijene na tržištu primjena mu je ograničena. Uglavnom se koriste polonijevi izotopi, koji alfa-zračenjem oslobađaju mnogo topline, pa se mogu koristiti kao izvor energije u satelitima. Osim toga koristi se za uklanjanje statičkog elektriciteta u prostorijama gdje je elektricitet nepoželjan. Jako je otrovan i radioaktivan. Polonij se izdvaja iz ruda zajedno s [[bizmut]]om, od koga se odvaja u obliku svoga sulfida, koji se teže otapa u vodi od bizmut-sulfida. Polonij je polumetal sjajan kao srebro, po kemijskim osobinama sličan je [[telurij|teluru]], a po fizičkim više je sličan [[titanij|Ti]], [[olovo (element)|Pb]] i [[bizmut|Bi]]. Tako, na primjer, gradi slično jedinjenje s [[vodik]]om, H<sub>2</sub>Po, kao telur. Poznato je 27 [[radioaktivnost|radioaktivnih]] [[izotop]]a polonija. Najstabilniji polonijev izotop je Po-209, njegov poluživot je 42 godine. Izotop Po-210, njegov poluživot je 138,4 dana, a može se dobiti ozračivanjem bizmuta (Bi-209) u nuklearnom reaktoru. Ovaj izotop dokazan je u dimu cigareta, a nastaje raspadanjem Pb-210. Polonij se javlja u svojim jedinjenjima u oksidacionim stanjima: -2,+2,+4 i +6.
 ==Izvori==
 {{izvori}}
-*Udžbenik za treći razred gimnazije „Anorganska kemija“, Sandra Habuš – Dubravka Stričević – Vera Tomašić. Izdavač: PROFIL INTERNATIONAL, tisak: tiskara Meić, Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske rješenjem KLASA: *, od 3. srpnja 1998.g..
+*Udžbenik za treći razred gimnazije „Anorganska kemija“, Sandra Habuš – Dubravka Stričević – Vera Tomašić. Izdavač: PROFIL INTERNATIONAL, tisak: tiskara Meić, Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske rješenjem KLASA: *, od 3. srpnja 1998.g.
 {{wječnik}}