Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Los

Izvor: Wikipedija
Los
Odrasli mužjak sjevernoameričkog losa
Status zaštite

Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Porodica: Cervidae
Potporodica: Capreolinae
Rod: Alces
Gray, 1821.
Vrsta: A. alces
Dvojni naziv
Alces alces
Linnaeus, 1758.
Područje rasprostranjenosti losova

Los (lat. Alces alces) je najveća živuća vrsta jelena, visoki do 2 m u visini ramena i teški do 800 kg. Naseljava Kanadu, Aljasku, Skandinaviju i sjeverne dijelove Rusije, Mongolije, Mandžurije i SAD-a.

Odrasla ženka s mladunčetom

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kod]

Losovi žive u tajgama i miješanim listopadnim šumama sjeverne polutke gdje prevladava subarktička klima. U Europi naseljavaju skandinavske zemlje, veliki dio Rusije, sibirsku tundru i pribaltičke regije. Na jugu Azije se prostiru do sjeverne Mongolije i sjeveroistočne Kine. U Rusiji živi oko 730.000 jedinki, što predstavlja polovicu ukupne svjetske populacije. U Sjevernoj Americi naseljavaju Aljasku, većinu Kanade i sjeveroistok SAD-a, točnije Novu Englesku. Deset losova je preseljeno u regiju Fyordland na Novom Zelandu 1910. godine, ali nijedan nije preživio.

Odlike

[uredi | uredi kod]
Aljaski los je najveća podvrsta losa
Los shiras je najmanja podvrsta losa

Los ima duge i vitke noge, krupnu glavnu, te mesnatu i izduženu njušku. Mužjaci su prepoznatljivi po svojim pljosnatim i žličastim rogovima, te posjeduju neku vrstu kese koja visi ispod vrata (tzv. „zvono”). Zubi su slični zubima ostalih preživača, s tri kutnjaka i tri pretkutnjaka na obje strane donje vilice, te s četiri prednja zuba od kojih je jedan prerastao u očnjak. U gornjoj vilici nema zuba, samo rožnatu prevlaku o koju se hrana žvaće i preživa.

Mužjak losa obično teži između 540 − 720 kilograma, dok su ženke sitnije i teže oko 400 kilograma. U razini ramena su visoki od 1,9 do 2 metra. Telad su po rođenju teška oko 15 kilograma, ali veoma brzo rastu.

Samo mužjaci posjeduju rogove koji su teški do 20 kilograma, a razmak između njihovih vrhova obično iznosi 160 centimetara. Rogovi su pljosnati i žličasti s do 30 šiljaka. Mužjak losa poslije parenja obično odbacuje svoje rogove radi očuvanja energije za predstojeću zimu. Rogovi mu opet izrastu u proljeće, za što je potrebno od tri do pet mjeseci. Njihovi rogovi su jedni od najbrže rastućih organa na svijetu. Dok rastu, rogovi imaju sloj kože koja se izgubi kada potpuno izrastu.

Sjevernoamerički losovi su nešto krupniji od europskih, a kod najvećih, aljaskih losova, razmak između rogova je obično 1,8 metara. God. 1897., na Aljaski je pronađen los koji do dan danas drži rekord najvećeg jelena na svetu (ne računajući izumrle vrste). Bio je to mužjak visok 2,34 metra i težak 825 kilograma; imao je ogromne rogove promjera od čak 199 centimetara.

Prehrana i ponašanje

[uredi | uredi kod]

Losovi su preživači i hrane se prije svega mladicama trave, lišćem vrbe i breze, podvodnom vegetacijom, a zimi korom drveta i otpalim orasima sa šumskog drveća. Zbog svojih dugih nogu moraju leći na koljena ili ući u vodu kako bi se hranili. Pošto nastanjuju vlažne oblasti i močvare, često se mogu vidjeti kako prelaze rijeku ili jezero u potrazi za vodenim biljem (kao što je Arnicus brucitus). Pod vodom mogu da zadrže dah i do jedne minute, a mogu preplivati 19 km za dva sata brzinom od 10 km/h.

Obično se kreću u kasu geganjem, ali ako bježe od grabežljivaca razviju brzinu od oko 55 kilometara na sat.

Podvrste

[uredi | uredi kod]

Ukupno se razlikuje 6 do 7 podvrsta losova:

Izvori

[uredi | uredi kod]

Vanjske vrste

[uredi | uredi kod]

Ostali projekti

[uredi | uredi kod]
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Los
Wikivrste imaju podatke o: Alces alces