Senahid Halilović
Senahid Halilović (22. mart 1958 – 24. april 2023) bio je bosanskohercegovački lingvist i član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Studirao je na Univerzitetu u Beogradu, gdje je i doktorirao 1990. Dijalektolog, istraživao je istočnobosanski dijalekt, kao i hercegovačke govore Poneretvlja. Bio je odgovorni urednik Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika i predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas ANUBiH. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova iz oblasti dijalektologije i normativistike i više knjiga (Bosanski jezik 1991, Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke 1996, Pravopis bosanskoga jezika 1996, Gnijezdo lijepih riječi 1996, Gramatika bosanskoga jezika 2000. i Pravopis bosanskoga jezika 2018). Služio se ruskim, njemačkim i engleskim jezikom.[1] Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu.[2]
| Senahid Halilović | |
|---|---|
| Rođenje | 22. mart 1958. Kladanj, NR Bosna i Hercegovina, FNRJ |
| Smrt | 24. april 2023 (65 godina) Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Zanimanje | lingvist |
| Jezik | bosanski |
| Nacionalnost | Bošnjak |
| Obrazovanje | Univerzitet u Beogradu |
Poznata djela
Pravopis bosanskoga jezika (1996) Pravopis bosanskoga jezika (2018) | |
| Veb-sajt: pravopis | |
Pravopis bosanskoga jezika 1996.
urediNajpoznatiji je njegov rad na standardizaciji bosanskog jezika, u čemu su najznačajnija djela: "Pravopis bosanskoga jezika", "Bosanski jezik", kao i "Gramatika bosanskoga jezika" (jedan od tri autora). Pionirsku ulogu je odigrao "Pravopis bosanskoga jezika", prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak, koji kani postaviti pravopisne odredbe za bosanski standardni jezik i pomoći u njegovom razlikovanju kako od hrvatskog, tako i srpskog jezika.
Karakteristike ovog pravopisa su ekvidistanca spram hrvatskog i srpskog u pravopisnim i morfološkim preskripcijama, te izrazi koji se drže karakterističnim za bosansku normu (ozvaničenje fonema "h" u nekoliko riječi specifičnih za govor Bošnjaka u nekoliko prethodnih stoljeća: mehko, lahko, kahva, mahrama, kao i geminacija u preslovljavanju imena islamske provenijencije: Allah, Muhammed). Većina pravila je ilustrirana tekstovima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka. Pravopis je prihvatila 11. novembra 1995. Pravopisna komisija u koju je ušlo osamnaest istaknutih lingvista.[3]
Kritike
urediDojam nekih hrvatskih lingvista o "Pravopisu bosanskoga jezika" je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi).
Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom bošnjački jezik. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, Midhata Riđanovića.[4]
Slavistički komitet
urediHalilović je jedan od osnivača i aktuelni predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.[1] Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja.[5]
Halilović je i koautor knjige "Govor grada Sarajeva" objavljene 2009. godine u Biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH.[6]
Pravopis bosanskoga jezika 2018.
urediHalilović je nakon 22 godine od prvog Pravopisa najavio novi Pravopis bosanskoga jezika koristeći zvanični web-sajt Pravopis.ba početkom 2018. godine. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018. u velikoj sali Općine Stari Grad.[7] Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018. godine, objavljene su besplatne Android i iOS aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno.[8] Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku, dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su bosanski, hrvatski i srpski jezik različita imena za jedan te isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće.[9]
Bibliografija
uredi- Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik : Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI, Institut za jezik, Sarajevo 1990.
- Bosanski jezik, Baština, Sarajevo 1991.
- Pravopis bosanskoga jezika, Preporod, Sarajevo 1996.
- Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik : Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII, Institut za jezik, Sarajevo 1996.
- Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku, Baština, Libris, Sarajevo 1996.
- Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole, Dom štampe, Sarajevo 1999.
- Gramatika bosanskoga jezika (koautorstvo), Dom štampe, Zenica 2000.[10]
- Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo 2009. COBISS.BH 17575430
- Rječnik bosanskoga jezika (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010.
- Pravopis bosanskoga jezika, Slavistički komitet, Sarajevo, 2018.
Reference
uredi- ^ a b "Senahid Halilović, predsjednik Slavističkog komiteta - Slavistički komitet u BiH". www.slavistickikomitet.ba. Arhivirano s originala, 19. 8. 2014. Pristupljeno 15. 6. 2018.
- ^ "Preminuo akademik Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika". Oslobođenje. 25. 4. 2023. Arhivirano s originala, 25. 4. 2023. Pristupljeno 25. 4. 2023.
- ^ Halilović, Senahid. Pravopis bosanskoga jezika, Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996, str. 7.
Pročišćeni rukopis Komisija je prihvatila 11. novembra 1995.
– Halilović, 1996, str. 6. i 7. - ^ "Totalni promašaj, Midhat Riđanović ISBN 9958-41-091-5, Šahinpašić". Arhivirano s originala, 27. 6. 2009. Pristupljeno 15. 6. 2018.
- ^ "O Slavističkom komitetu - Slavistički komitet u BiH". www.slavistickikomitet.ba. Arhivirano s originala, 30. 5. 2011. Pristupljeno 15. 6. 2018.
- ^ "Objavljene knjige - Slavistički komitet u BiH". www.slavistickikomitet.ba. Arhivirano s originala, 19. 12. 2012. Pristupljeno 15. 6. 2018.
- ^ "Halilović: Novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika je otvorenije i osavremenjeno". Klix.ba. 16. 4. 2018. Pristupljeno 15. 6. 2018.
- ^ "Preuzmite besplatnu mobilnu aplikaciju Pravopisa bosanskoga jezika". Klix.ba. 14. 6. 2018. Pristupljeno 15. 6. 2018.
- ^ "Pravopis bosanskoga jezika / Da li su bosanski, srpski, hrvatski i crnogorski zapravo jedan jezik, ili ne?". pravopis.ba. Pristupljeno 15. 6. 2018.
- ^ "Gramatika bosanskoga jezika - knjiga.ba". Arhivirano s originala, 19. 11. 2011. Pristupljeno 15. 6. 2018.