Poliester

Poliester
Poliester
	Opća formula
Općenito
Hemijski spoj	Poliester
Molekularna formula	C6H4(COOH)2; C6H4(COOCH3)2; C2H6O2; H-[C10H8O4]-n=60–120 OH
CAS registarski broj	; 120-61-6; 107-21-1; 1309-64-4; 25038-59-9; (heterogen)&rn=1 100-21-0; 120-61-6; 107-21-1; 1309-64-4; 25038-59-9; (heterogen)
Osobine1
Molarna masa	166,13; 194,19; 62,07 (heterogena)
Rizičnost
NFPA 704	0 0 0
	1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Poliester je polimer koji u glavnom lancu sadrži estre. Mada postoji mnoštvo oblika poliestera, ovaj pojam se obično veže za sintetske tkanine i specifične materijale od polietilentereftalata (PET). Hemijski sastav poliestara je raznolik. Svi prirodni, a samo nekoliko sintetskih poliestera su biorazgradivi (većina sintetskih nije).^[1]^[2]

Poliesterpoliol: Atom kisika u estru – mostovi i atoma ugljenika u karbonil estru su obilježeni **plavo**
Terminalno su hidroksi grupe, koje su neophodni za proizvodnju poliuretana.

Snimak pod skenirajućim elektronskim mikroskopom površine trake **poliesterskog** vlakna sa sedmorežanjskim poprečnim presjekom

Kao tkanina, poliester se upotrebljava za proizvodnju raznih odjevnih predmeta, kao što su: košulje, hlače, jakne, kape, kao i za izradu plahti, deka, tapeciranog namještaja, podloga za kompjuterske miševe i sl. Koristi se i za izradu sigurnosnih pojaseva i opreme u automobilima , užadi, tranportnih traka, za pojačanje izdržljivosti gume i plastike, kao i za amortizaciju i izolacijske materijale.^[3]^[4]^[5] Iako se sintetska odjeća obično smatra manje prirodnom u poređenju sa tkaninama od prirodnih vlakana kao što su pamuk i vuna, poliesterske tkanine mogu pružiti određene prednosti, kao što su poboljšana otpornost, trajnost. zadržavanje boje i toplote. Zato se poliesterska vlakna ponekad koriste u kombinaciji s prirodnim, za proizvodnju tkaninea s poboljšanim svojstvima i većom otpornošću na vodu, vjetar i sl.^[6]^[7]

Poliestri također služe za proizvodnju: PET boca, traka za filmove, cerada, raznih čamaca, zaslona s tekućim kristalima, holograma, filtera, izolacijskih traka i dr. Poliestri se naširoko upotrebljavaju u proizvodnji u kombinaciji sa visoko kvalitetnim proizvodima od drveta, kao što su muzički instrumenti (gitare, klaviri) i interijer i raznih vozila i plovila.

Tipovi

Poliester kao termoplastika, nakon primjene topline, može promijeniti oblik. Dok je zapaljiv na visokim temperaturama, poliestri imaju tendenciju da se smanjuje od plamena i gase nakon paljenja. Poliesterska vlakna imaju visoku otpornost, kao i nisku mogućnost apsorpcije vode i minimalno skupljanje, u poređenju sa drugim industrijskim vlaknima .

Prema sastavu glavnog lanca, poliestri mogu biti

Sastav glavnog lanca	Homomer/kopolimer	Primjeri poliestera	Primjeri metoda proizvodnje
Alifatski	Homopolimer	Poliglikolid ili Poliglikolna kiselina (PGA)	Polikondenzacija glikolne kiseline
		Polilaktična kiselina (PLA)	Polimerizacija otvorenog prstena laktida
		Polikaprolakton (PCL)	Polimerizacija otvorenog prstena kaprolaktona
		Polihidroksialkanoat (PHA)
		Polihidroksibutirat (PHB)
	Kopolimer	Polietilen adipat (PEA)
		Polibutilen sukcinat (PBS)	Polikondenzacija sukcinske kiseline 1,4-butanediolom
		Poli(3-hidroksibutirat-ko-3-hidroksivalerat) (PHBV)	Kopolimerizacija hidroksbutanoične kiseline i hidroksbutanoične kiseline, butirolakton i valerolakton (oligomerimni aluminoksan kao katalizator)
Poluaromatski	Kopolimer	Polietilen tereftalat (PET)	Polikondenzacija tereftalne kiseline etilene glikolom
		Polibutilen tereftalat (PBT)	Polikondenzacija [[tereftalna kiselina\| tereftalne kiseline 1,4-butanediolom
		Politrimetilen tereftalat (PTT)	Polikondenzacija tereftalne kiseline 1,3-propanediolom
		Polietilen naftalat (PEN)	Polikondenzacija najmanje jednog least nafdtalena dikarbokslna kiselina sa etilen glikolom
Aromatski	Kopolimer	Vektran	Polikondenzacija 4- hidroksibenzoične kiseline i 6-hidroksinaftalen-2-karboksilne kiseline

Industrija

Osnovni podaci

Poliester je sintetički polimer napravljen od pročišćene tereftalne kiseline (PTA) ili njegove dimetil ester dimetil tereftalata (DMT) i monoetilenglikola (MEG). Sa tržišnim udjelom od 18% svih proizvedenih plastičnih materijala, treći je, nakon polietilena (33.5%) i polipropilena (19,5%).

Proizvodnja poliesterskih boca, smola i filmskih poliestera uglavnom za pakovnje i ostalih poliestera za inženjersku plastiku već je dugo u porastu. Prema nekim podacimai, ukupna proizvodnja poliester na svijetu, do 2010. je premašila 50 miliona tona godišnje . ^[6]^[7]

Svjetska proizvodnja poliesra

Proizvod	2002. [Milioni tona/god.]	2008. [Milioni tonea/god.]
Tekstil-PET	20	39
Smola, boce/A-PET	9	16
Film-PET	1,2	1,5
Specialni poliester	1	2,5
Ukupno	31,2	59

Sinteza

Sinteza poliestera općenito se obavlja polikondenzacijskom reakcijom, prema obrascu:

(n+1)R(OH₂ + nR´(COOH)₂ → HO[ROOCR´COO]_nROH + 2n H₂O

Azeotropna esterifikacija

U ovom klasičnom metodu, reagiraju alkohol i karboksilna kiselina da a se formira karboksilni ester . Za sastavljanje polimera, voda koja je dobijena reakcijom mora biti stalno uklonjena azeotropnom destilacijom.

Alkoholna transesterifikacija

**Transesterifikacija**: Alkoholom i esterom terminirani oligomer se kondenzira i formira estersku vezu, sa gubitkom molekule alkohola
R and R' su dva oligomerna lanca;
R' je otpuštena jedinica, kao što je metil grupa (metanol), nusprodukt u reakciji esterifikacije.

Također pogledajte

Reference

^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
^ Berberović Lj., Hadžiselimović R., Dizdarević I. (1987): Medicinska antropologija. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-00364-8.
^ Rosato D. V., Rosato D. V., Rosato M. V. (2004): Plastic product material and process selection handbook. Elsevier, ISBN 978-1-85617-431-2.
^ Mendelson C. (2005): Home komforts: The art and science of keeping house. Simon and Schuster, ISBN 9780743272865.
^ Cappitelli F., Principi P., Sorlini C. (2006): Biodeterioration of modern materials in contemporary collections: can biotechnology help? Trends in biotechnology 24 (8): 350–354. doi:10.1016/j.tibtech.2006.06.001. PMID 16782219.
^ ^a ^b Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, ISBN 0-7167-8759-8
^ ^a ^b Binder H. H. (1999): Lexikon der chemischen Elemente. S. Hirzel Verlag, Stuttgart, ISBN 3-7776-0736-3.

Vanjski linkovi

Portal Hemija

Logo Commonsa

Polyester na Wikimedia Commonsu.

Logo Commonsa

Plastics na Wikimedia Commonsu.

Logo Commonsa

Fibers na Wikimedia Commonsu.

Logo Commonsa

Fabric na Wikimedia Commonsu.

[1] Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.

[2] Berberović Lj., Hadžiselimović R., Dizdarević I. (1987): Medicinska antropologija. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-00364-8.

[3] Rosato D. V., Rosato D. V., Rosato M. V. (2004): Plastic product material and process selection handbook. Elsevier, ISBN 978-1-85617-431-2.

[4] Mendelson C. (2005): Home komforts: The art and science of keeping house. Simon and Schuster, ISBN 9780743272865.

[5] Cappitelli F., Principi P., Sorlini C. (2006): Biodeterioration of modern materials in contemporary collections: can biotechnology help? Trends in biotechnology 24 (8): 350–354. doi:10.1016/j.tibtech.2006.06.001. PMID 16782219.

[Atkins_P._2006-6] Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, ISBN 0-7167-8759-8

[Binder_H._H._1999-7] Binder H. H. (1999): Lexikon der chemischen Elemente. S. Hirzel Verlag, Stuttgart, ISBN 3-7776-0736-3.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]