Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Polupredsjednički sistem s izvršnim predsjednikom i odvojenim šefom vlade koji vodi ostatak izvršne vlasti a kojeg imenuje predsjednik i odgovoran je zakonodavnoj vlasti
Parlamentarna republika sa predsjednikom čija je uloga ceremonijalna dok izvršnu vlast predstavlja premijer čija uloga zavisi od povjerenja zakonodavne vlasti
Republika sa predsjednikom koji ima izvršnu vlast,a kojeg bira zakonodavno tijelo
Države gdje se oblik vladavine ne uklapa ni u jedan gore navedeni sistem (npr. Prelazne vlade, nejasne političke situacije ili ne postojanje vlade)
Apsolutna monarhija je naziv za monarhijski oblik vladavine gdje monarh ima svu izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast koja nije ograničena nikakvim ustavom ili drugim institucijama. Jedini izuzetak u nekim slučajevima mogu predstavljati vjerske doktrine ili običaji.
U apsolutnim monarhijama mogu postojati neke institucije koje nisu direktno potčinjene državnom poglavaru, kao što su parlamenti, ali oni imaju isključivo savjetodavnu funkciju, a pravo na donošenje odluka u pravilu pripada vladaru.
U današnjem svijetu kod apsolutnih monarhija razlikujemo takozvane prave apsolutne monarhije koje nemaju ustav i ustavne monarhije s apsolutističkim ovlastima vladara. Primjeri današnjih apsolutnih monarhija su Brunej, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Svazi i Vatikan. Dok su moći monarha u ostalim ustavnim monarhijama postale ograničene ili još uvijek bivaju ograničavane, lihtenštajnski knez je referendumom 2004. dobio još više ovlasti.
