Tektonofizika

Tektonofizika je grana geofizike koja proučava fizičke procese koji se nalaze u osnovi tektonskih deformacija. Ova oblast obuhvata prostorne sheme mehaničkog napona i deformacija te različite reologije u Zemljinoj litosferi i astenosferi, kao i odnos između ovih shema i posmatranih shema deformacija nastalih usljed tektonike ploča.

Tektonofiziku zanimaju kretanja u Zemljinoj kori i deformacije u razmjeru od nekoliko metara do hiljada kilometara.^[1] U primjere takvih procesa spadaju nastajanje planina, formiranje sedimentnih bazena, postglacijalno izdizanje kopna u regijama poput Fenoskandije, tektonika ploča, vulkani i zemljotresi.^[2] Ovo uključuje mjerenje hijerarhije deformacija u stijenama i pločama, kao i stepen deformacije, proučavanje laboratorijskih analoga prirodnih sistema i konstrukciju modelâ za historiju deformacija.

Tektonofizika je definirana kao oblast 1954. godine kad je Mihail Vladimirovič Gzovski objavio tri rada u žurnalu Sovjetske akademije nauka: "O zadacima i sadržaju tektonofizike", "Polja tektonskog mehaničkog napona" i "Modeliranje polja tektonskog mehaničkog napona". Za glavni cilj tektonofizičkih istraživanja postavio je proučavanje mehanizma nabiranja i rasjedanja, kao i velikih strukturnih jedinica Zemljine kore. Kasnije je u Moskvi osnovao Laboratoriju za tektonofiziku na Institutu za geofiziku u sklopu Sovjetske akademije nauka.^[3]

• Paleogeografija
• Mehanika stijena
• Širenje morskog dna

• Američki geofizički savez (odsjek za tektonofiziku Arhivirano 29. 6. 2012. na Wayback Machine