Tetiva (anatomija)

Tetiva
(*Tendo*)
Tetiva ; (Tendo)
	Ahilova tetiva, jedna od tetiva u ljudskom tijelu
	Mikrografija dijeka tetive H&E stain.
Identifikatori
MeSH	D013710
TA2	2010
TH	TH {{{2}}}.html HH3.03.00.0.00020 .{{{2}}}.{{{3}}}
FMA	9721
	Anatomska terminologija [uredi na Wikidata]

Tetive (lat: tendo) su vezivno tkivo dijela mišića koje ga povezuje sa kosti. Izuzetak su srednje tetive, dvije ili više u mišićima trbuha, koje povezuju mišić ili njegovu vezu do mišićevog omotača (fascije), u vidu korica ili futrole.^[1]^[2]^[3]

Građa

Tetive se sastoji od potpornih ćelija i vanćelijskog matriksa, uglavnom od vlakana kolagena, koja tetivama daju snagu. Oni su okruženi "kožnim žilama" (peritendineum).

Tetiva se uvijek, pored ostalog, sastoji i od čvrsto zacementiranog i upletenog vezivnog tkiva koje je kombinirano u snopove. Imaju samo po nekoliko neravnih završetaka i krvnih sudova, što uzrokuje slabu sposobnost samostalne regeneracije. Tetive vjerojatno sadrže i mali dio mezenhimskih matičnih ćelija.

Tipovi

**Presjek kroz plašt tetive**:
1. Vlaknasti sloj
2. Mezotendinum
3. Vanjski list vezivnog omotača (sinovijalni)
4. Klizni prostor s vanjskim slojem
5. Unutrašnji sinovijalni list omotača tetive
6. Tetiva

Postoje dvije vrste tetiva:

Pljosnate – tanke, široke, više poput kože, koje se obično mogu naći na ravnim mišićima, a zovu se kožne tetive ili aponeuroze
Okrugle – tetive poput kabla

Najjača tetiva u ljudskom tijelu je Ahilova tetiva (tetiva petne kosti). To je polazište za tri glave butnog mišića (tricepsa) i ima moć zateznog opterećenja više od jedne tone. Tetive su različite veličine; duge su podlaktične koje se produžuju iz podlaktičnog mišića i njegovog omotača (poput futrole) do mišića u prstima. Da bi se očuvao prostor za ciljni organ, čiji su mišićni trbusi lokaliziran u podlaktici, a sama tetiva - djelimično u tzv. korici tetive – produžena je do kraja člančanih kostiju u prstima.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001): Biologija za 8. razred osnovne škole. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-396-6.

[1] Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.

[2] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.

[3] Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001): Biologija za 8. razred osnovne škole. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-396-6.

[1]

[2]

[3]