Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]
Idi na sadržaj

Miozitis

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Miozitis
Biopsija mišića nekoga kome je dijagnosticiran miozitis
SpecijalnostReumatologija
SimptomiUpala mišića, sistemski simptomi, kao što su gubitak težine, umor i niska temperatura
KomplikacijeRijetko, terapija statinima može dovesti do miozitisa
UzrociAutoimunost, idiopatski, nuspojava na lijek
TretmanOvisi o osnovnom uzroku, antibiotici
FrekvencijaRijedak

Miozitis je rijetka bolest koja uključuje upalu mišića.[1] Ovo se može manifestovati raznim simptomima kao što su zahvaćenost kože (tj. osip), slabost mišića i zahvaćenost drugih organa.[2] Također se može imati sistemske simptome kao što su gubitak težine, umor i niska temperatura.

Uzroci

[uredi | uredi izvor]

Povreda, lijekovi, infekcija ili autoimunski poremećaji mogu dovesti do miozitisa. Može biti i idiopatski.

  • Povreda – Blagi oblik miozitisa može se javiti pri teškim vježbama.[3] Teži oblik ozljede mišića, nazvan rabdomioliza, također je povezan s miozitisom.[3] Ovo je stanje u kojem ozljeda mišića uzrokuje njihovo brzo raspadanje.[3]
  • Lijekovi – Različiti lijekovi mogu uzrokovati miozitis. Jedna od najčešćih vrsta lijekova koji mogu uzrokovati miozitis su statini. Statini su lijekovi koji se koriste za smanjenje visokog holesterola. Jedna od najčešćih nuspojava terapije statinima je bol u mišićima.[4] Rijetko, terapija statinima može dovesti do miozitisa.[4]
  • Infekcija – Najčešći infektivni uzrok miozitisa su virusne infekcije, kao što je obična prehlada.[3] Pokazalo se da su virusi, kao što je COVID-19, rijedak uzročnik miozitisa.[5]
  • Autoimunost – Normalno, ako se dobije infekcija, imunski sistem napada bakterije/viruse od kojih se razboli. Kod autoimunskih bolesti, imunski sistem se zbuni i umjesto toga počinje da napada sopstveno tijelo. U slučaju miozitisa, imunski sistem napada naše mišiće. Tri glavna tipa autoimunskog miozitisa su dermatomiozitis, polimiozitis i miozitis inkluzijskog tijela.[3] Ostale autoimunske bolesti, kao što je sistemski eritematozni lupus, također mogu uzrokovati simptome slične miozitisu.[3]

Dijagnoza

[uredi | uredi izvor]

Postoje različiti alati koji se mogu koristiti za dijagnosticiranje miozitisa. Najčešći su: fizički pregled, elektromiografija, magnetna rezonanca, biopsija mišića i analize krvi.

Prva stvar koju ćeljekar vjerovatno uraditi je fizički pregled.[1] Tražit će razne stvari kao što su slabost mišića i osip.

Drugi mogući test je elektromiografija (EMG). Ovo je test kojim se u mišiće ubadaju sitne iglice.[3]Ovo omogućava ljekaru da pogleda odgovor mišića na različite električne nervne signale i procijeni koji mišići potencijalno imaju miozitis.[3] Magnetna rezonanca (MRI) je takođe korisna.[6] Ovo je test koji koristi veliki magnet za kreiranje slika na kompjuteru.[3] To omogućava ljekaru da pregleda pacijentove mišiće. To je bezbolno.

Biopsije mišića su najpouzdaniji testovi za dijagnosticiranje miozitisa.[3] To će ljekaru sigurno reći ima li se miozitis ili ne.

Dostupni su i različiti krvni testovi koji pomažu u dijagnozi miozitisa. Ljekar može tražiti povišenje kreatin-kinaze u krvi, što ukazuje na upalu mišića.[3] Određena autoantijela (antitijela koja ciljaju mišićne ćelije) se također mogu naći u krvi, koja mogu ukazivati da je miozitis uzrokovan autoimunskom bolešću.[2] Neki specifični primjeri autoantitijela su Anti-Jo-1, Anti-HMGCR, Anti-TIF1, itd.[2]

Tretman

[uredi | uredi izvor]

Liječenje miozitisa ovisi o osnovnom uzroku.[3] Za miozitis koji je uzrokovan virusnom infekcijom, liječenje obično nije potrebno.[3] Ako je uzrokovano bakterijskom infekcijom, mogu se koristiti antibiotici.[3] Ako je miozitis uzrokovan lijekom, važno je prekinuti s tim lijekom.[3]

Dostupne su različite mogućnosti liječenja ako je miozitis uzrokovan autoimunskom bolešću. Glukokortikoidi su često prvi izbor za liječenje.[7] Ovaj lijek djeluje na slabljenje imunskog sistema tako da više nije u stanju da napadne sopstvene mišiće. Ovo je tip steroida i može uzrokovati široku lepezu nuspojava, kao što su promjene raspoloženja, povećana glad, problemi sa spavanjem, itd. Druga opcija liječenja je imunosupresivni agens koji štedi steroide.[7] Ovo djeluje tako da oslabi imunski sistem, ali ne uzrokuje nuspojave koje uzrokuju steroidi. Još jedna opcija liječenja je klasa lijekova koji se nazivaju biološki lijekovi.[7] Također, intravenski imunoglobulini (IVIg) također su se pokazali efikasnim u liječenju miozitisa uzrokovanog autoimunskom bolešću.[8]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Carstens PO, Schmidt J (March 2014). "Diagnosis, pathogenesis and treatment of myositis: recent advances". Clinical and Experimental Immunology. 175 (3): 349–358. doi:10.1111/cei.12194. PMC 3927896. PMID 23981102.
  2. ^ a b c Betteridge Z, McHugh N (July 2016). "Myositis-specific autoantibodies: an important tool to support diagnosis of myositis". Journal of Internal Medicine. 280 (1): 8–23. doi:10.1111/joim.12451. PMID 26602539. S2CID 41157692.
  3. ^ a b c d e f g h i j k l m n o Hoffman M (19 April 2021). DerSarkissian C (ured.). "Myositis: Symptoms and Causes". WebMD (jezik: engleski). Pristupljeno 2022-06-12.
  4. ^ a b Sathasivam S, Lecky B (November 2008). "Statin induced myopathy". BMJ. 337: a2286. doi:10.1136/bmj.a2286. PMID 18988647. S2CID 3239804.
  5. ^ Saud A, Naveen R, Aggarwal R, Gupta L (July 2021). "COVID-19 and Myositis: What We Know So Far". Current Rheumatology Reports. 23 (8): 63. doi:10.1007/s11926-021-01023-9. PMC 8254439 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 34216297 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).
  6. ^ Pipitone N (November 2016). "Value of MRI in diagnostics and evaluation of myositis". Current Opinion in Rheumatology. 28 (6): 625–630. doi:10.1097/BOR.0000000000000326. PMID 27454210. S2CID 25027014.
  7. ^ a b c Sasaki, Hirokazu; Kohsaka, Hitoshi (November 2018). "Current diagnosis and treatment of polymyositis and dermatomyositis". Modern Rheumatology. 28 (6): 913–921. doi:10.1080/14397595.2018.1467257. ISSN 1439-7609. PMID 29669460.
  8. ^ Mulhearn, Ben; Bruce, Ian N. (2015-03-01). "Indications for IVIG in rheumatic diseases". Rheumatology. 54 (3): 383–391. doi:10.1093/rheumatology/keu429. ISSN 1462-0324. PMC 4334686. PMID 25406359.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Šablon:Sistemski poremećaji vezivnog tkiva

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Miozitis&oldid=3437732"