Krst
Križ ili krst je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod uglom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola. Križ je jedan od najstarijih ljudskih simbola, te se koristi kao simbol u mnogim religijama.
Križ je geometrijska figura koja se sastoji od dvije linije ili šipke koje se ukrštaju, obično okomite jedna na drugu. Linije obično idu okomito i horizontalno. Krst sa kosim linijama, u obliku latiničnog slova X, u heraldičkoj terminologiji naziva se saltira.
Krst je bio široko priznat kao simbol kršćanstva od ranog perioda.[1][2][3] Prije toga, bio je paganski vjerski simbol širom Evrope i zapadne Azije. Lik čovjeka koji visi na krstu postavljen je na poljima kako bi zaštitio usjeve. Često se pojavljivao u sprezi sa žensko-genitalnim krugom ili ovalom, da bi označio sveti brak, kao u egipatskoj hamajliji Nefer[4] s muškim križem i ženskom kuglom, koja se smatra hamajlijom blaženstva, vradžbinom seksualne harmonije.[5]
Latinski crux odnosio se na vješalicu na kojoj su pogubljeni zločinci, kolac ili motku, sa ili bez transome, na koju su osuđeni nabijani ili vješani, a tačnije krst ili motka kočije.[6] Izvedeni glagol cruciāre znači "usmrtiti na krstu" ili, češće, "metnuti na kolac, mučiti", posebno u odnosu na psihičke probleme.[7] U rimskom svijetu furca zamjenjuje crux kao naziv nekih instrumenata nalik na krst za smrtonosno i privremeno kažnjavanje,[8][9] u rasponu od račvastog krsta do vješala ili visjelice za pogubljenje.[10]
Oznaka krsta se koristi za označavanje pozicije, ili kao kvačica, ali i za označavanje brisanja. Iz grčkog či je izvedeno latinično slovo X, ćirilično Ka i moguće runsko Gyfu.
| Slika | Križno ime | Opis |
|---|---|---|
|
Ankh | Ankh ili crux ansata, egipatski hijeroglif koji predstavlja "život". |
|
Baskijski krst | Baskijski krst ili lauburu. |
|
Sunčev krst | "Sunčev krst" ili "krst na točkovima" pojavljuje se s određenom pravilnošću u prahistorijskim evropskim artefaktima, obično se tumači kao solarni simbol, koji možda predstavlja točak s kracima Sunčeve kočije. |
|
Svastika | Svastika ili crux gammata (u heraldici fylfot ), historijski korišten kao simbol u budizmu, džainizmu i hinduizmu, i široko popularan početkom 20. stoljeća kao simbol sreće ili prosperiteta prije nego što je usvojen kao simbol nacizma 1920-ih i 30s. |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Rebecca Stein, Philip L. Stein. The Anthropology of Religion, Magic, and Witchcraft. Taylor & Francis. str. 62.
The cross is a symbol most clearly associated with Christianity.
- ^ Christianity: an introduction by Alister E. McGrath 2006 ISBN 1-4051-0901-7 pages 321-323
- ^ George Willard Benson. The Cross: Its History and Symbolism. str. 11.
- ^ "Nefer".
- ^ Walker, Barbara G. (1983). The Woman's Encyclopedia of Myths and Secrets. San Francisco: Harper & Row, Publishers. str. 188.
- ^ Lewis and Short, A Latin Dictionary: crux
- ^ Lewis and Short, A Latin Dictionary: crucio
- ^ Jensen, Steffen; Rønsbo, Henrik (2014). Histories of Victimhood. University of Pennsylvania Press. str. 32. ISBN 978-0-8122-0931-0.
The jurist Julius Paulus, for example, "gives crucifixion (furca = gallows, the word that replaced the 'holy' word cross in legal literature after Constantine)” as one punishment for deserters and for betrayers of secrets (Hengel 1977:39; Bauman 1996:151)
- ^ Pickering, F. P. (1980). Essays on Medieval German Literature and Iconography. Cambridge University Press. str. 73. ISBN 978-0-521-22627-1.
According to the article "crux" in Pauly-Wissowa, the old term furca may have been revived under Justinian to shield the sacred term from misuse; its shape, the conventional 'gallows', may have been evolved in such a way as to avoid any association with the Christian cross.
- ^ Rees, Abraham (1824). The Cyclopædia. Samuel F. Bradford. str. 148.
