Adana

Adana
grad
Službeni naziv: Adana
Država	Turska
Regija	Sredozemna regija
Provincija	Adana
Nadmorska visina	23 m
Koordinate	37°00′00″N 35°19′17″E / 37.00000°N 35.32139°E / 37.00000; 35.32139
Površina
- Grad	2.700 km2
Stanovništvo
- Metro	2.108.805
- Grad	1.617.284 (2011)
Gustoća	599 /km2
Gradonačelnik	Zihni Aldırmaz
Vremenska zona	EET (UTC+2)
- ljeto	EEST (UTC+3)
Poštanski broj	01xxx
Pozivni broj	(+90) 0322
Veb-sajt: http://www.adana.bel.tr/

Adana je veliki grad u južnom dijelu Turske, u Sredozemnoj regiji. Nalazi se na rijeci Seyhan, oko 35 km udaljena od obale Sredozemnog mora. Administrativno je središte istoimene provincije a sa nešto više od 1,7 miliona stanovnika (podaci za 2016.) peti je najmnogoljudniji grad u Turskoj. Jedan je od najvećih i najdinamičnijih turskih gradova, smješten nedaleko od Sredozemlja, u vrlo plodnom nizinskom području.

Policentrična metropolitanska regija Adana-Mersin, sa populacijom od oko 3 miliona stanovnika se prostire na površini oko 70 km širokoj i 25 km dugoj, obuhvatajući gradove Mersin, Tarsus i Adana.

Foreign Direct Investment Magazine (pripojen Financial Timesu) proglasio je Adanu i njenu provinciju jednom od 25 evropskih regija budućnosti za 2006./2007.^[1] Izabrana za područje Turske zajedno s provincijom Kocaeli, Adana je ostvarila najveći broj bodova za cjenovnu učinkovitost (za razliku od İzmit, koji ima znatno razvijeniju infrastrukturu), dok su obje provincije jednako dobro prošle što se tiče ljudskih resursa i kvalitete življenja.

NATO-ova zračna baza Incirlik nalazi se 12 kilometara istočno od grada.

Postoje razne teorije o nastanku imena grada (i provincije). Najvjerojatnija je ona prema kojoj je grad ime dobio prema hetitskoj zemlji Adaniyi, koja se nalazila u sklopu kraljevstva Kizzuwatna.

Prema drugoj teoriji ime grada izvedeno je od imena Adanosa, sina boga neba Urana iz grčke mitologije. Legenda kaže kako su Adanos i Sarus, dvoje Uranovih sinova, došli na mjesto blizu rijeke Seyhan i tamo sagradili grad Adanu. Grad je u prošlosti bio poznat i pod helenskim imenima Antiohija u Ciliciji (grčki : Αντιόχεια της Κιλικίας), Antiohija na Sarusu (grčki: Αντιόχεια η προς Σάρο) i Antiohija na Pyranusu (grčki: Αντιόχεια η προς Πυράνο). U Homerovoj Ilijadi grad se naziva današnjim imenom Adana.

Izdavači The Helsinki Atlasa, oklijevajući, identificiraju Adanu kao Quwê (što je sadržano na klinastim pločicama), neoasirski glavni grad pokrajine Quwê. Ime se pojavljuje i pod oblikom Coa, te je moguće da se radi o mjestu iz kojeg je kralj Salomon navodno dobio konje (prema Bibliji).^[2]

Prema jednom bitno drukčijem stajalištu, vjeruje se da je ime boga Adada (Tesupa) koji je obitavao u šumovitim područjima nadjenuto regiji koju oblikuju gorje Taurus i rijeka Seyhan. Adad je bio bog gromovnik u Hetita a Tesup kod sirijskih i mezopotamskih plemena. S obzirom na to da su ove grupe međusobno preuzimale i davale ideje, imena i stilove pisanja, ova teorija također posjeduje visoki stepen vjerovatnosti. Budući da je bog grmljavine donio kišu a kiša donijela obilje, ovaj je bog živio u ovoj regiji kao izuzetno voljen i poštovan, te je u njegovu čast ona zvana Uru Adaniyya.

Ime grada se tokom vijekova često mijenjalo. Osim već spomenutih, grad je u određenim periodima nosio i sljedeća imena: Ta Adana, Erdene, Edene, Ezene, Batana, Atana, Azana.^[3]

Adana je smještena na jugu zemlje, južno od Taurusa, 40-tak km udaljena od Sredozemnog mora. Okolna regija (Çukurova) vrlo je plodna, a kroz nju protječe rijeka Seyhan, na čijoj se desnoj obali nalazi historijsko središte Adane. Važnost Adane proizlazi iz njenog položaja ulaznih vrata u Çukurova (Cilicijsku) ravnicu, čija je zemlja vjerovatno najplodnija i najproduktivnija u tome dijelu svijeta (sa istočne strane Taurusa). Adana je nekada bila važna samo zbog poljoprivrede.

Sa ishodištem u Adani, prelazeći preko Cilicijske ravnice u smjeru zapada, put koja prolazi kroz Tarsus vodi u podnožje gorja Taurusa, a zatim kroz poznata Cilicijska vrata (planinski prijevoj) na Anatolijsku ravan.

Grad je pravi "lonac za pretapanje" različitih kultura i narodnosti. Glavninu stanovništva čine tri naroda: po otprilike trećinu stanovništva predstavljaju Arapi, Turci i s istoka (Mardin, Urfa, Diyarbakir itd.) doseljeni Kurdi.

Nalazi s ovog područja pokazuju kako je lokalitet bio nastanjen još u doba paleolitika. Općenito se može reći da je gradska historija duga najmanje 3500 godina. Grad je izravno ili neizravno bio predmetom mnogih epskih pjesama i legendi. Adana je poimence spomenuta u sumerskom epu o Gilgamešu.

Historijski gledano, Adana je uglavnom bila važna samo kao poljoprivredno središte, dok je Tarsus bio metropola ovog područja. Iako je Tarsus i danas važno regionalno i historijsko središte, pravom međunarodnom metropolom koja zasjenjuje susjedne gradove postala je Adana.

Historija grada seže sve do nastanka jednog hetitskog naselja: već je u 16. vijeku p. n. e. „Adanija“ imenovana u hetitskim historijskim tekstovima. Hetitska Adana naseljena je tokom 18. egipatske dinastije. Prema Kavinom natpisu, kojeg su napisali Hetiti a koji je pronađen u Hattusi (BogazKoy), kraljevstvo Kizzuwatna je bilo prvo kraljevstvo koje je vladalo Adanom, koja je bila pod zaštitom Hetita do otprilike 1191.-1189. p. n. e. Tada su slijedom invazija sa zapada nastajala i nestajala mnoga manja kraljevstva. Na natpisu Kave, službeno ime grada bilo je Uru Adaniyya a njegovi stanovnici zvani su „Danuna“. U Sirijevim akadskim tekstovima (oko 1400. p. n. e.) i kasnijim egipatskim izvještajima (12. vijek p. n. e.) grad se spominje pod imenom Danuna; moguća veza s grčkim Danajcima ili sa jevrejskim plemenom Dan nije međutim sa sigurnošću razjašnjena. Na mjestu današnje Adane nalazila se helenska utvrda u toj regiji – Cilicia Campestris.

Adana je u početku imala ulogu karavanske stanice, riječnog prijelaza i granične izvidnice za odbranu Male Azije od iznenadnih napada iz Sirije. Historija Adane je usko vezana uz historiju Tarsusa. Adana je u vrijeme antike bila prilično nevažna; Tarsus, Ayas/Issus (današnji Yumurtalık) i Kozan (ranije Sis) su obično bili glavna upravna i demografska središta, naročito tokom Kraljevstva Donje Armenije. Među gospodarima grada izdvajaju se Kraljevstvo Kue, Asirci u 9. vijeku p. n. e., Perzijanci u 6. vijeku p. n. e., Aleksandar Veliki 333. p. n. e., Seleukidi te cilicijski gusari. Strateški položaj grada više ga je puta pretvorio u poprište borbi: u antici su se dugo vremena za prevlast nad gradom borile Grčka i Perzija, prije no što je u 1. vijeku p. n. e. pao u ruke Rimljana (pod imenom Antiohija na Sarusu).

Rimsku Adanu vjerovatno je 63. p. n. e. osnovao rimski državnik Pompej Veliki. Tokom njegove vladavine grad je bio korišten u svrhe pritvora cilicijskih gusara. Izgradnjom širokih mostova, puteva, upravnih zgrada, te sistema navodnjavanja i plantaža, Adana i Cilicija postaju najrazvijenijim dijelom i glavnim trgovinskim središtem tog prostora. Rimska Adana je jedan od rijetkih gradova čije se ime nepromijenjeno očuvalo vijekovima. Još je nekoliko vijekova nakon svog osnivanja ostala je jednim od mjesta zaustavljanja na rimskoj vojnoj cesti koja je vodila na istok, a nakon raspada Rimskog carstva postala je dijelom Bizantskog carstva.

Nakon pada Zapadnog rimskog carstva 476. p. n. e., prešavši u ruke Bizanta, grad je izgubio na značenju. U 7. vijeku gradom vladaju Abasidi. Prema jednom arapskom historičaru tog vremena, ime grada dolazi od Ezene, unuka proroka Yazene. U 8. vijeku grad je obnovio bagdadski halifa Harun al-Rashid.

Bizantinci su početkom 10. vijeka povratili kontrolu nad ovim područjem, nakon što su Abasidi izgubili moć. Druga kraljevstva koja su još vladala gradom su hronološki Armensko kraljevstvo i stanovnici Selonike.

Nakon pobjede Alp Arslana u bitki kod Manzikerta, velik broj Turaka je došao u ovo područje. Oni su regiju nazvali 'Çukurova' umjesto dotadašnjeg uvriježenog naziva 'Cilicia'. Seldžuci su uzeli grad iz ruku Mamluka. Iako su postojala i razdoblja mira između dva kraljevstva, ona bi se obično borila za kontrolu nad ovim područjem. Kad su Seldžuci osvojili Adanu, doveli su Karamanide u Çukurovu da čuvaju granicu. Seldžučka dominacija, međutim, je završila dolaskom križara 1097. Mamluci su ponovno osvojili grad početkom 14. vijeka, dozvoljavajući naseljavanje mnogim turkmenskim porodicama. Porodica Ramazanoğlu, jedna od turkmenskih porodica koje su Mamluci doveli, vladala je Adanom sve dok Osmanlije nisu osvojili grad.

Od 16. vijeka (1516.) Adana je pripadala Osmanlijskom carstvu. Engleska, Francuska i Rusija ušle su u 19. vijeku u političku borbu s Osmanlijskim carstvom. Kako bi uništile osmanlijsku vladavinu, te su zemlje pomogle egipatskom namjesniku Mehmet Ali-paši u njegovoj pobuni protiv Osmanlija. Od 1832. do 1840. Adana je bila pod Egiptom, kad je nakon Tursko-egipatskog rata 1839. vraćena u osmanlijski posjed. Ubrzo je uspostavljena upravna institucija u gradu te je Adana postala pokrajina.

U aprilu 1909. i 1920. ovdje je došlo do masovnog ubistva Armenaca u okviru genocida nad Armencima. Ovaj je događaj poznat pod nazivom Adanski masakr.^[4] Turski učenjaci i još neki drugi događaj nazivaju Adanskom pobunom, zasnivajući to na tezi o uzrocima koji su skriveni u njegovoj pozadini.^[5]

Poslije Prvoga svjetskog rata, između 1918. i 1920., grad je bio u rukama francuskih jedinica. Tokom Turskog rata za nezavisnost, Adana je bila strateški važna. Mustafa Kemal je došao u grad 31. oktobra 1918. i tu se zadržao jedanaest dana. To je rezultiralo njegovom odlukom o borbi protiv Saveznika i rođenjem ideje onog što je on nazvao Kuvayi Milliye. Turski nacionalisti su se potom udružili i zajedno borili do 5. februara 1921.

30. januara 1943. je ovdje došlo do razgovora između Churchilla i İnönüa, tokom kojeg su Saveznici pokušali nagovoriti Tursku na ulazak u Drugi svjetski rat, pri čemu je İnönüu uspjelo odgoditi nedvosmisleni pristanak. Od 1980-tih broj stanovnika je naglo porastao usljed priljeva kurdskih izbjeglica.

Kretanje broja stanovnika

2006.	1.271.894
2000.	1.130.710
1997.	1.033.571
1990.	916.150
1985.	777.554
1980.	574.515

Adana je središte turske tekstilne industrije; proizvodnja tkanina, štavljenje kože i prerada pamuka su glavne aktivnosti unutar te grane. Osim toga, ona je trgovačko i distribucijsko središte za cijelu poljoprivrednu regiju u kojoj se proizvode pamuk, pšenica, ječam, grožđe, agrumi, masline i duhan. Poznata je i po svom kebabu i şalgamu (soku od repe).

Željeznička stanica je jedna od saobraćajnih čvorova na Bagdadskoj željezničkoj prugi. U blizini grada nalazi se međunarodni aerodrom Adana Şakirpaşa.

Laki metro je u izgradnji od Hastane do Ankicilara.

Najvažnija historijska građevina u Adani je kameni most preko Seyhana, kojeg je dao sagraditi car Hadrijan (Taş Köprü). Spomenuti most djelimično datira i iz vremena vladavine bizantskog cara Justinijana I. (6. vijek), a radi se o najstarijem mostu na svijetu koji se još uvijek koristi. U gradu se nalaze i ruševine dvorca iz 782. godine.

Büyük Saat, veliki zvonik, dao je sagraditi lokalni guverner Adane 1882. Oštećen je tokom francuske okupacije, međutim 1935. je obnovljen te i dan danas njegova silueta predstavlja simbol grada. Oko zvonika se nalazi stari bazar (Kazancılar Çarşısı). U njemu je smještena Çarşı Hamamı, turska kupelj izgrađena 1519. U blizini zvonika nalaze se stare zgrade i grobovi guvernerā pokrajine.

Vrijedni posjeta su i u 16. vijeku izgrađena Ulu džamija te istoimeni kompleks, kao i Hasan Kethüda džamija iz istog vijeka. Najveća džamija u Turskoj, Sabanci Merkez džamija, još je jedna od znamenitosti ovoga grada.

Bebekli Kilise (crkva bebā) je stara katolička crkva smještena u gradskom središtu. U ulici u kojoj se nalazi crkva, nalaze se mnoge stare kuće.

Primjeri rimske umjetnosti mozaika mogu se vidjeti u antičkim gradovima Misisu i Anazarbi. U Arheološkom muzeju nalaze se važne iskopine. Yumurtalık i Karataş su, s druge strane, turistička mjesta poznata po svojim plažama.

• kameni most
• Seyhan Dam
• Ulu camii
• Sabanci Merkez džamija
• Maslačna džamija
• Muzej Atatürk
• Eski camii
• zvonik Büyük Saat
• Muzej grada Adane
• Etnografski muzej
• Arheološki muzej
• Muzej mozaika
• Alemdar Mescidi
• Şeyh Zülfi Mescidi
• Irmak Hamamı
• Çarşı Hamamı
• Mestenzade Hamamı
• Yeni Hamam
• Saat Kulesi

• Ruševine Yumurtalıka - Yumurtalık
• Ruševine Anavarze - Kazan/Dilekkaya
• Ruševine Şar - Tufanbeyli/Şar
• Ruševine Mağarsus - Karataş
• Karatepe - Aslantaş (Domuztepe-Pınarözü) - Kadirli/Düziçi

Kuće u Adani su ravnih krovova, koji služe kao spavaće sobe za stanovnike grada tokom vrućih ljetnih dana. Nekoliko vrsta voća potječe s ovog područja, naprimjer marelica.

Adana ima vrlo bogatu i ukusnu kuhinju. Neki od najpoznatijih specijaliteta su:

• adanski kebab
• şalgam
• Yüzük çorbası
• Topalak
• Analı kızlı
• İçli köfte
• Sıkma
• Künefe
• Bici bici
• Karsambac

• Karakucak festival hrvanja - Kadirli (25.-26. maja)
• Altın Koza (Zlatna čahura) filmski festival - (14.-25. septembra)
• İmamoğlu festival breskvi - İmamoğlu (u junu)
• Kızıldağ Karakucak festival hrvanja - Karaisalı
• Festival trešanja - Saimbeyli (20.-22. juna)

• Çukurova univerzitet - Çukurova Üniversitesi
• Çağ univerzitet - Çağ Üniversitesi

• Adanademirspor (nogomet)
• Adanaspor (nogomet)
• Botasspor (ženska košarka - 1. turska liga)
• Ceyhanspor (ženska košarka - 1. turska liga)

• Hasan Şaş
• Demir Demirkan
• Yılmaz Güney
• Yaşar Kemal
• Fatih Terim
• Şener Şen

Partner Adani je grad Beersheba u Izraelu.

• Službena internetska stranica grada Adane (turski)
• Službena internetska stranica pokrajine Adane (turski, engleski)
• Članak o Adani iz turske enciklopedije (turski, engleski)
• Slike grada i umjetnina
• slike Adane Arhivirano 14. 12. 2006. na Wayback Machine
• Vodič Adanom i foto-album
• Vremenska prognoza za Adanu
• Službena internetska stranica grada Yumurtalika u pokrajini Adani (turski)