atka 24 (2015./2016.) br. 96
Nastavak iz
RAČUNALA
atke broj 95.
Nacrtaj i ti!
Nikol Radović, Sisak
U
atkama 94. i 95. upoznali smo se s dvjema metodama vizualizacije
trodimenzijskih geometrijskih figura u dvodimenzijskome okruženju – izometrijom i kosom projekcijom. Nastavimo postupak.
Primjer 3. Nacrtajmo kocku.
• Nacrtajmo dužinu DH proizvoljne duljine i okomite na donji rub ekrana,
slika 17.
• Točkom D nacrtamo/konstruiramo okomicu a na dužinu DH , slika 18.
Slika 17.
Slika 18.
• Pravac a rotiramo oko točke D za veličinu kuta od 15° (dva puta kratko
kliknemo mišem na točku D – označeno je središte; označimo pravac a →
Izbornik Transformacije → naredba Rotacija → veličinu kuta od 15°) u pravac a’, slika 19.
Slika 19.
Slika 20.
272
Matka 96.indd 272
2.5.2016. 21:47:26
• Na pravcu a’ nacrtajmo/konstruirajmo točku C takvu da vrijedi:
d ( D, C ) =
9
DH (točku C možemo konstruirati klasično prenošenjem
10
duljine stranice kvadrata šestarom te dijeljenjem dužine u omjeru 9 : 1 ili
rotacijom točke H oko središta D u točku H’ za veličinu kuta od 105° te
diletacijom točke H’ oko središta D u točku C za koeficijent
atka 24 (2015./2016.) br. 96
• Pravac a rotiramo oko točke D za veličinu kuta od – 30° (dva puta kratko
kliknemo mišem na točku D – označeno je središte; označimo pravac a →
Izbornik Transformacije → naredba Rotacija → veličinu kuta od 15°) u pravac a’’, slika 20.
9
) (dva puta
10
kratko kliknemo mišem na točku D – označeno je središte; označimo točku
H → Izbornik Transformacije → naredba Rotacija → veličinu kuta od 105°;
označimo točku H’ → Izbornik Transformacije → naredba Dilatirajte→ za
koeficijent
9
), slika 21.
10
• Na pravcu a’’ nacrtajmo/konstruirajmo točku A takvu da vrijedi:
d ( D, A ) =
7
DH (točku A možemo konstruirati klasično prenošenjem
10
duljine stranice kvadrata šestarom te dijeljenjem dužine u omjeru 7 : 3 ili
rotacijom točke H oko središta D u točku H’’ za veličinu kuta od -120° te
dilatacijom točke H’’ oko središta D u točku A za koeficijent
Slika 21.
• Za vektor DC translatiramo dužinu AD (označimo točke D i C →
izbornik Transformacije → naredba Označi vektor; označimo dužinu AD → izbornik Transformacije
→ naredba Translatirajte) u dužinu
BC . Nacrtamo/konstruiramo dužinu AB , slika 23.
Matka 96.indd 273
7
), slika 22.
10
Slika 22.
Slika 23.
273
2.5.2016. 21:47:27
atka 24 (2015./2016.) br. 96
• Za vektor DH translatiramo paralelogram ABCD u paralologram
EFGH (označimo točke D i H →
izbornik Transformacije → naredba
Označi vektor; označimo dužinu
paralelograma ABCD (točke i stranice) → izbornik Transformacije →
naredba Translatirajte) u paralelogram EFGH, slika 24.
Slika 24.
• Nacrtajmo/konstruirajmo dužine AE , BF i CG , pri čemu su dužine AD ,
CD i DH iscrtkane jer su ti bridovi kocke nevidljivi, slika 25.
Slika 25.
•
•
Izbrišimo” pravce a, a’, a’’ i točke H’ i H’’ pa strane kocke obojimo nijansa“
ma neke boje, slika 26.
Izbrišimo” vrhove kocke, slika 27.
“
Slika 26.
Slika 27.
• Prisjetimo se. Kocka je geometrijsko tijelo omeđeno sa šest sukladnih kvadrata. Pogledajmo sada kocku na slici 26.
274
Matka 96.indd 274
2.5.2016. 21:47:27
• Bridovi nacrtane kocke su stranice paralelograma za koje vrijedi ( DH je
duljina brida kocke):
7
d=
DH
( A, D ) d=
( B, C ) d =
( E , H ) d=
( F,G )
10
i
9
d=
DH .
( A, B ) d=
(C , D ) d=
( E, F ) d =
( G, H )
10
Kažemo da su se duljine bridova prikratile.
atka 24 (2015./2016.) br. 96
• Strane nacrtane kocke su u parovima sukladni paralelogrami. Možemo pisati: ABEF ≅ DCGH; ABCD ≅ EFGH; ADGE ≅ BCGF. Uočeno će imati za
posljedicu da su odgovarajuće stranice jednakih duljina odnosno odgovarajući kutovi jednakih veličina.
• Slično vrijedi i za veličine odgovarajućih kutova:
=
EAD
=
FBC , EAB HDC ,
=
ABF
=
DCG , ADH BCG .
=
BFE
=
CGH , CGF DHE .
Ova metoda naziva se kosa aksonometrija.
Zadatak.
Nacrtajte kocku primjenom metode kose aksonometrije (Primjer 3.) tako da je:
7
8
30°, ( a, a′′ ) =
45° , d ( D, A ) =
DH , d ( D, C ) =
DH .
a) ( a, a′ ) =
10
10
b) 10° ≤ ( a, a′ ) ≤ 30°, 30° ≤ ( a, a′′ ) ≤ 60° , d ( D, A ) =
7
9
DH , d ( D, C ) =
DH .
10
10
Literatura:
1. G. Bertoline, E. N. Wiebe, N. W. Hartman, W. A. Ross. Technical Graphics Communication, McGraw – Hill, 2009.
2. V. Niče. Deskriptivna geometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
3. D. Palman. Deskriptivna geometrija, Element, Zagreb, 1996.
4. L. B. Triglia, S. Sammarone, R. Zizzo. Disegno Tecnico – Metodo tradicionale – uso
del computer, Zanichelli, 1992.
5. N. Radović; R. Svedrec; T. Soucie; I. Kokić. Vizualizacija prostora, Poučak – časopis
za metodiku i nastavu matematike, 11 (2012.), 49, 49 – 68.
6. M. Scolari. Oblique Drawing A History of Anti – Perspective, The MIT Press, Cambridge, 2012.
7. A. Sliepčević, V. Szirovicza. Nacrtna geometrija II.dio, Element, Zagreb, 1996.
8. R. Svedrec, N. Radović, T. Soucie, I. Kokić. Tajni zadatak 008 – udžbenik i vježbenica
sa CD-om iz matematike za osmi razred osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
9. G. E. Vinson. Essentials of Engineering Design Graphics, Kendall / Hunt Publishing
Company, 2003.
275
Matka 96.indd 275
2.5.2016. 21:47:27