Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]

SlideShare a Scribd company logo
Crtež
Crtež se može definirati kao svako
oblikovanje na plohi koje koristi liniju kao
glavno izražajno sredstvo i nije namijenjeno
umnožavanju. Crtež je tijekom povijesti bio
polazište likovnog djela da bi tijekom XX
stoljeća bio vrednovan kao samostalna
umjetnička forma.
Linija je zapis kretanja na
podlozi. Kao likovno počelo
i vizualni znak ima tri
dimenzije: duljinu, širinu i
tok.
nejednaka krivulja	
  
nejednaka
krivulja	
  
nejednaka
krivulja	
  
uglata krivulja	
  
uglata krivulja	
  
Koje su karakteristike autorovog načina
rada?
Rembrandtov crtež žene koja leži i razmišlja u krevetu otkriva slične
karakteristike poteza kao što su ponavljanje nejednakih i uglatih krivulja
ili ravne linije nejednolikog poteza. Promotrimo li obrise primijetit ćemo
da Rembrandt rijetko koristi kontinuiranu liniju kako bi definirao obris
lika u odnosu prema okruženju. Najčešće koristi nejednake krivulje
koje se međusobno nadovezuju te tako definira obris lika.
Je li Rembrandt autor crteža?
Je li Rembrandt autor crteža?
Usporedimo li dva crteža primijetit ćemo razlike u definiranju obrisa
(diskontinuirano – kontinuirano), razlike u korištenju ravnih linija,
nejednakih I uglatih krivulja govore u prilog tezi da dva djela nemaju
istog autora. Nepoznato djelo – Studiju apostola pripisuje se Andrei
dell Sartu.
Privid
volumena
Križanje, akumulacija;
usporednih, okomitih,
vodoravnih i prstenasto
koncentričnih linija
Tonska skala
oblikovana
razmazivanjem
(grafit).
Koje su
karakterisike
autorovog
načina rada?
Autor je Dürer. Koristi
obrisnu liniju kako bi
definirao/odijelio
oblike. Prepoznajemo
laviranje, križanje i
akumulaciju. Linije
variraju gustoćom u
svrhu postizanja
gradacije od svjetlog k
tamnom. Tonsku skalu
od svjetlog do tamnog
pojačava dodavanjem
bijele i crne, te tako
postiže kontrast.
Kontrast omogućuje
izdvajanje i
naglašavanje
pojedinačnih oblika.
Svaki oblik je zasebno
definiran.
Je li Dürer autor
crteža na lijevoj
strani?
Crtez
Autor je Leonardo koji često
ponavlja obrisne linije kako bi
redefinirao položaj objekta
crtanja. To nazivamo
pentimento. Kod Dürerovog
djela ne nalazimo pentimento.
Leonardo također koristi
akumulaciju paralelnih linija, no
za razliku od Dürera radi
paralelne linije koje ne prate
anatomska zakrivljenja. Privid
zaobljenosti postiže toniranjem
pomoću bijele tempere i
drugačijom tehnikom sjenčanja.
Kontrast prepoznajemo na razini
svjetlo-tamnog, ali čitljivost
detalja nije kao na primjeru
Dürerove studije. Studije dviju
ruka nalaze se na podlozi
prethodno ispunjenoj skicama
koje su naznačene obrisnim
linijama bez pokušaja definiranja
Jedan ili više autora?
Jedan ili više autora?
Analiza detalja može pomoći pri atribuciji. Svaki autor ima
svoj način rada koji opetovano primjenjuje bez obzira na
temu. To je dio autorskog "rukopisa". Autori su tri umjetnika
- Leonardo, Rembrandt i Rubens.
Na djelima tri umjetnika vidimo razlike u primjeni tehnike.
Iako umjetnici koriste toniranje svaki to čini na drugačiji
način koristeći kredu, lavirani tuš ili kombinaciju krede i
laviranog tuša. Razlike su u gustoćama poteza i
prikazivanju detalja. Rembrandt zanemaruje detalje kod
prikaza glave lava, dok Leonardo precizno navodi
anatomske detalje glave konja.
Rubensova kopija Leonardove Bitke kod Anghiarija
Crtež u pripremi slike
Na Rafaelovoj slici Polaganje u
grob, ulje na drvu iz 1507. vidimo
figurativnu kompoziciju smještenu
u kvadratnom formatu sa
središnjim motivima Isusa, Marije
Magdalene i ruku. Unatoč
naglašenom središnjem dijelu,
zamišljenoj osi koja odjeljuje lijevi i
desni dio slike kompozicija ostavlja
dinamičan dojam zbog dijagonalnih
usmjerenja, pomaka Isusa i Marije
Magdalene iz središnje osi te
položaja figura.
Format:
184x176 cm	
  
Tema - figure i
pejsaž	
  
Prostorni planovi
Rafaelova kompozicija i pripremni crtež...
Gdje su razlike?
Izvori
•  Rismondo, K.: Oblikovanje crtežom;
https://issuu.com/kristinar/docs/
oblikovanje_crtezom__5303e37a831d52/1
•  Damjanov, J.:Vizualni jezik i likovna
umjetnost; ŠK, Zagreb, 1991.
•  Damjanov, J.: Umjetnost Avantura,
Hermes, Zagreb, 1998.
•  Rawson, Ph.: Drawing; Oxford University
press, London, 1969.

More Related Content

Crtez

  • 2. Crtež se može definirati kao svako oblikovanje na plohi koje koristi liniju kao glavno izražajno sredstvo i nije namijenjeno umnožavanju. Crtež je tijekom povijesti bio polazište likovnog djela da bi tijekom XX stoljeća bio vrednovan kao samostalna umjetnička forma.
  • 3. Linija je zapis kretanja na podlozi. Kao likovno počelo i vizualni znak ima tri dimenzije: duljinu, širinu i tok. nejednaka krivulja   nejednaka krivulja   nejednaka krivulja   uglata krivulja   uglata krivulja  
  • 4. Koje su karakteristike autorovog načina rada?
  • 5. Rembrandtov crtež žene koja leži i razmišlja u krevetu otkriva slične karakteristike poteza kao što su ponavljanje nejednakih i uglatih krivulja ili ravne linije nejednolikog poteza. Promotrimo li obrise primijetit ćemo da Rembrandt rijetko koristi kontinuiranu liniju kako bi definirao obris lika u odnosu prema okruženju. Najčešće koristi nejednake krivulje koje se međusobno nadovezuju te tako definira obris lika.
  • 6. Je li Rembrandt autor crteža?
  • 7. Je li Rembrandt autor crteža? Usporedimo li dva crteža primijetit ćemo razlike u definiranju obrisa (diskontinuirano – kontinuirano), razlike u korištenju ravnih linija, nejednakih I uglatih krivulja govore u prilog tezi da dva djela nemaju istog autora. Nepoznato djelo – Studiju apostola pripisuje se Andrei dell Sartu.
  • 8. Privid volumena Križanje, akumulacija; usporednih, okomitih, vodoravnih i prstenasto koncentričnih linija Tonska skala oblikovana razmazivanjem (grafit).
  • 10. Autor je Dürer. Koristi obrisnu liniju kako bi definirao/odijelio oblike. Prepoznajemo laviranje, križanje i akumulaciju. Linije variraju gustoćom u svrhu postizanja gradacije od svjetlog k tamnom. Tonsku skalu od svjetlog do tamnog pojačava dodavanjem bijele i crne, te tako postiže kontrast. Kontrast omogućuje izdvajanje i naglašavanje pojedinačnih oblika. Svaki oblik je zasebno definiran.
  • 11. Je li Dürer autor crteža na lijevoj strani?
  • 13. Autor je Leonardo koji često ponavlja obrisne linije kako bi redefinirao položaj objekta crtanja. To nazivamo pentimento. Kod Dürerovog djela ne nalazimo pentimento. Leonardo također koristi akumulaciju paralelnih linija, no za razliku od Dürera radi paralelne linije koje ne prate anatomska zakrivljenja. Privid zaobljenosti postiže toniranjem pomoću bijele tempere i drugačijom tehnikom sjenčanja. Kontrast prepoznajemo na razini svjetlo-tamnog, ali čitljivost detalja nije kao na primjeru Dürerove studije. Studije dviju ruka nalaze se na podlozi prethodno ispunjenoj skicama koje su naznačene obrisnim linijama bez pokušaja definiranja
  • 14. Jedan ili više autora?
  • 15. Jedan ili više autora? Analiza detalja može pomoći pri atribuciji. Svaki autor ima svoj način rada koji opetovano primjenjuje bez obzira na temu. To je dio autorskog "rukopisa". Autori su tri umjetnika - Leonardo, Rembrandt i Rubens.
  • 16. Na djelima tri umjetnika vidimo razlike u primjeni tehnike. Iako umjetnici koriste toniranje svaki to čini na drugačiji način koristeći kredu, lavirani tuš ili kombinaciju krede i laviranog tuša. Razlike su u gustoćama poteza i prikazivanju detalja. Rembrandt zanemaruje detalje kod prikaza glave lava, dok Leonardo precizno navodi anatomske detalje glave konja.
  • 17. Rubensova kopija Leonardove Bitke kod Anghiarija
  • 18. Crtež u pripremi slike Na Rafaelovoj slici Polaganje u grob, ulje na drvu iz 1507. vidimo figurativnu kompoziciju smještenu u kvadratnom formatu sa središnjim motivima Isusa, Marije Magdalene i ruku. Unatoč naglašenom središnjem dijelu, zamišljenoj osi koja odjeljuje lijevi i desni dio slike kompozicija ostavlja dinamičan dojam zbog dijagonalnih usmjerenja, pomaka Isusa i Marije Magdalene iz središnje osi te položaja figura.
  • 19. Format: 184x176 cm   Tema - figure i pejsaž   Prostorni planovi
  • 20. Rafaelova kompozicija i pripremni crtež... Gdje su razlike?
  • 21. Izvori •  Rismondo, K.: Oblikovanje crtežom; https://issuu.com/kristinar/docs/ oblikovanje_crtezom__5303e37a831d52/1 •  Damjanov, J.:Vizualni jezik i likovna umjetnost; ŠK, Zagreb, 1991. •  Damjanov, J.: Umjetnost Avantura, Hermes, Zagreb, 1998. •  Rawson, Ph.: Drawing; Oxford University press, London, 1969.